Brod
Brod je veliko plovno sredstvo koje služi za prijevoz robe i putnika (teretni i putnički brodovi), za vojne operacije na vodama (ratni brodovi), za ribolov (ribolovni brodovi), za obavljanje specijalnih poslova na moru i rijekama (gliboderi, brodovi za polaganje kabela, istraživački brodovi i sl.) i za obavljanje različitih zadataka u vezi s plovidbom (tegljači, ledolomci, brodovi-svjetionici itd.). Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju čamcima. Za razliku od splavova, brod, kao i čamac, ima koritast oblik koji mu daje uzgon potreban kako bi plutao na vodi. Nakon 15. vijeka, novi usjevi koji su dolazili iz i u Ameriku preko evropskih pomoraca značajno su doprinijeli rastu svjetske populacije.[1] Brodski transport je odgovoran za najveći dio svjetske trgovine.
Od 2016. godine, bilo je više od 49.000 trgovačkih brodova, ukupno gotovo 1,8 milijardi tona težine. Od ovih 28% su bili tankeri za naftu, 43% brodovi za rasuti teret, a 13% kontejnerski brodovi.[2]
Nomenklatura
uredi
Brodovi su obično veći od čamaca, ali ne postoji univerzalno prihvaćena razlika između njih. Brodovi općenito mogu ostati na moru duže od čamaca.[3] Pravna definicija broda iz indijske sudske prakse je brod koji prevozi robu morem.[4] Uobičajena ideja je da brod može nositi čamac, ali ne i obrnuto.[5] Brod će vjerovatno imati dodijeljenu posadu s punim radnim vremenom.[6] Opće pravilo američke mornarice je da se brodovi naginju prema vanjskoj strani oštrog zavoja, dok se čamci naginju prema unutra[7] zbog relativne lokacije centra mase u odnosu na centar uzgona.[8][9] Američko i britansko pomorsko pravo iz 19. stoljeća razlikovalo je "plovila" od ostalih plovnih objekata; brodovi i čamci spadaju u jednu pravnu kategoriju, dok se otvoreni čamci i splavi ne smatraju plovilima.[10]
Naročito u Doba jedrenjaka, riječ brod mogla bi se općenito odnositi na pomorsko plovilo ili posebno na jedrenjak s punom opremom s tri ili više jarbola.
Neka velika plovila se tradicionalno nazivaju čamcima, posebno podmornicama.[11] Drugi uključuju teretne brodove, riječne brodove i trajekte na Velikim jezerima, koji mogu biti dizajnirani za rad na unutrašnjim ili zaštićenim obalnim vodama.[10]
U većini pomorskih tradicija brodovi imaju pojedinačna imena, a moderni brodovi mogu pripadati klasi brodova koja se često naziva po svom prvom brodu.
Brodsko zagađenje
urediBrodsko zagađenje je zagađenje zraka i vode brodskim transportom. To je problem koji se ubrzava kako se trgovina sve više globalizira, što predstavlja sve veću prijetnju svjetskim okeanima i plovnim putevima kako se globalizacija nastavlja. Očekuje se da će se "promet brodova ka i iz Sjedinjenih Država udvostručiti do 2020."[12] Zbog povećanog prometa u okeanskim lukama, zagađenje s brodova također direktno utiče na obalna područja. Proizvedeno zagađenje utiče na biodiverzitet, klimu, hranu i zdravlje ljudi. Međutim, o stepenu do kojeg ljudi zagađuju i kako to utiče na svijet vode se velike debate i vruća je međunarodna tema posljednjih 30 godina.
Izljevanje nafte
urediIzlivanje nafte ima razorne posljedice po životnu sredinu. Sirova nafta sadrži policiklične aromatične ugljovodonike (PAH) koje je vrlo teško očistiti, a zadržavaju godinama u sedimentu i morskom okruženju.[13] Morske vrste koje su stalno izložene PAH-ima mogu pokazati probleme u razvoju, podložnost bolestima i abnormalne reproduktivne cikluse. Zbog same količine prevezene nafte, moderni tankeri za naftu moraju se smatrati prijetnjom za okolinu. Tanker može prevoziti 2 miliona barela (318.000 m3) sirove nafte, ili 84.000.000 američkih galona (318.000.000 L) . Ovo je više od šest puta više od količine prosute u nadaleko poznatom incidentu Exxon Valdez. U ovom izljevanju, brod se nasukao i ispustio 10.800.000 američkih galona (40.880.000 L) nafte u okean u martu 1989. godine. Uprkos naporima naučnika, menadžera i volontera, oko 400.000 ptica i ugroman broj riba je uginulo.[13]
Također pogledajte
uredi
Reference
uredi- ^ "The Columbian Exchange". The University of North Carolina. Arhivirano s originala, 26. 7. 2011.
- ^ Hoffmann, Jan; Asariotis, Regina; Benamara, Hassiba; Premti, Anila; Valentine, Vincent; Yousse, Frida (2016), "Review of Maritime Transport 2016" (PDF), Review of Maritime Transport, United Nations: 104, ISBN 978-92-1-112904-5, ISSN 0566-7682
- ^ Cutler 1999, str. 620.
- ^ "Ship". Wharton's concise dictionary. Universal Law Publishing. 2009. p. 1168. ISBN 978-81-7534-783-0. 'Ship' means any vessel used for the carriage of goods by sea.
- ^ Goldstein, Jack (2014). 101 Amazing Facts about Ships and Boats. Andrews UK Limited. str. 35. ISBN 978-1-78333-525-1.
- ^ Cutler, Thomas J. (oktobar 2017). "Bluejacket's Manual - Of Ships and Boats and . . ". Naval History Magazine. 31 (5).
- ^ Fredrik C. Jonsson (2011). Maritime sniper manual : precision fire from seaborne platforms: Paladin Press, U S. ISBN 978-1-61004-669-5. OCLC 941718687
- ^ Ridley, Jonathan; Patterson, Christopher (2014). Ship Stability, Powering and Resistance. Reeds Marine Engineering and Technology. Vol. 13. A&C Black. str. 784. ISBN 978-1-4081-7614-6.
- ^ Faltinsen, Odd M. (2005). Hydrodynamics of High-Speed Marine Vehicles. Cambridge University Press. str. 454. ISBN 978-0-521-84568-7.
- ^ a b Williams, Charles Frederic (1895), "Vessel", u Merrill, John Houston; Williams, Charles Frederic; Michie, Thomas Johnson; Garland, David Shephard (ured.), Utmost care to Watercourses, The American and English Encyclopædia of Law, 28, Edward Thompson Company, str. 440
- ^ Chief of Naval Operations (mart 2001). "The Saga of the Submarine: Early Years to the Beginning of Nuclear Power". United States Navy. Arhivirano s originala, 14. 1. 2009. Pristupljeno 3. 10. 2008.
- ^ Watson, T. (30. 8. 2004). "Ship pollution clouds USA's skies". USAtoday.com. Pristupljeno 1. 11. 2006.
- ^ a b Panetta, L.E. (Chair) (2003). America's living oceans: charting a course for sea change [Electronic Version, CD] Pew Oceans Commission