Kriptoanaliza

Kriptoanaliza je polje koje se bavi razotkrivanjem šifriranih poruka.

Nastanak

U vrijeme vladavine Abasida su arapski matematičari i teolozi ispitivali autentičnost Kur'anskih ajeta i Poslanikovih hadisa. Primijetili su da određena slova (samoglasnici) se češće pronalaze nego druga.

U to vrijeme je u islamskom svijetu bila razvijena kriptografija. Državni činovnici su imali priručnik za šifriranje poreznih dokumenata pod imenom Adab Al Kitab

Osnove po Al Kindiju

Arapski učenjak Al Kindi koji je u to vrijeme živio postavio je teorem za kriptonanalizu:

• Jezik na kojem je napisana šifrirana poruka mora biti poznat
• Potreban je drugi tekst iste veličine, napisan na istom jeziku, koji nije šifriran.
• Ta dva teksta se uporede po učestalosti pojedinih slova
• Pojedina slova se poredaju po učestalosti

U današnje vrijeme koristi se normalna raspodjela za analizu šifriranih poruka.

Kerckhoffov teorem

Holandski lingvista Auguste Kerckhoff van Nieuwenhof je 1883 razvio teorem o šifriranju poruka. Prema tom teoremu sigurnost poruke ne smije da ovisi o algoritmu šifriranja nego isključivo o držanju ključa u tajnosti. Sama metoda mora biti poznata da bi se ispitali eventualni nedostaci.

Metode kompromitacije ključa

• "Na silu" (en. Brute-Force). Napadač isprobava sve moguće ključeve dok ne nađe pravi.
• "Srednji čovjek" (en. Man-in-the-Middle). Napadač se ubacuje između dva korisnika preuzimajući ponaosobno njihov identitet.
• "Ubačeni poznati tekst" tekst (en. Known-Plaintext). Nepoznavanjem ključa napadač poredi ranije dešifrirani sa novijim koji je šifriran. Koristi se kod kompromitacije WLAN-a
• "Odabrani originalni tekst" (en. Chosen-Plaintext). Napadač varira dužinu teksta, koji se ubacuje, da bi ispitao veličinu ključa.