Moždano stablo
Moždano stablo ili moždano deblo (lat. Truncus encephali – u anatomiji kičmenjaka, uključujući i čovjeka – je zadnji dio mozga, koji ga strukturno povezuje sa kičmenom moždinom. Kod čovjeka, obično se opisuje uključujući i produženu moždinu (medulla oblongata), (myelencephalon), pons (dio krajnjeg mozga = metencephalon) i srednji mozak (mesencephalon).[1][2] Manje učestalo, uključuju se i dijelovi međumozga (diencephalon).
| Moždano stablo (Truncus encephali) | |
|---|---|
 Odijeljeni dijelovi moždanog stabla su obojeni na sagitalnom presjeku ljudskog mozga. | |
| Detalji | |
| Dio | Mozak |
| Dijelovi | Produžena moždina, Pons, Srednji mozak |
| Identifikatori | |
| MeSH | D001933 |
| NeuroNames | 2052, 236 |
| NeuroLex ID | birnlex_1565 |
| TA98 | A14.1.03.009 |
| TA2 | 5856 |
| FMA | 79876 |
| Anatomska terminologija | |
Moždano stabla omogućava glavne motorne i senzorne inervacije na lice i vratu, preko moždanih živaca. Od 12 parova kranijskih živaca, deset ih dolazi iz moždanog stabla. Iako mali, ovo je izuzetno važan dio mozga kao živčana veza motornog i čulnog sistema glavnog dijela mozga sa ostatkm dodatnih tijela kroz moždano stablo. To uključuje kortikospinalni trakt (motorni), u zadnjem stubu puta medijane lemniskus finih dodira.[3][4][5][6][7][8]
Moždano stablo, dakle, čini uparena struktura, na ventralnoj strani moždanog akvadukta, a oni dalje nose tegmentum na leđnoj strani i greben ili pes na trbušnoj, a oba su smještena u vlakna moždano-moždinskog trakta, iz unutrašnje kapsule (tj. rastući + opadajući trakt = uzdužni trakt). Središnjem moždano stablo nosi substantia nigra (doslovno crna supstanca), koja je jedna vrsta baznih jezgara. To je jedini dio mozga koji ima melaninske pigmente.[9][10][11]
Između grana je interpedundikulska jama, koja je cisterna puna likvora. Između grana izlazi okulomotorni nerv, a trohleus vidljivo omotava oko izvan grana. Okulomotorni je odgovoran za (parasimpatičko) suženje zjenica i određene pokrete očiju.[12]
Također pogledajte
urediRefernce
uredi- ^ "brainstem". The Free Dictionary (Medical Dictionary izd.). Farlex.
- ^ Brain Stem na US National Library of Medicine Medical Subject Headings (MeSH)
- ^ Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC[mrtav link].
- ^ Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.
- ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.
- ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
- ^ Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.
- ^ Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.
- ^ England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.
- ^ Haines, Duane E. (2012). Neuroanatomy : an atlas of structures, sections, and systems (8th izd.). Philadelphia: Wolters Kluwer/ Lippincott Williams & Wilkins Health. str. 42. ISBN 978-1-60547-653-7.
Vanjski linkovi
uredi