Petna kost (lat. calcaneus ili calcaneum = peta[1]) je kost korijena stopala (tarsus) i dio pete. Kod nekih drugih životinja, to je tačka skočnog zgloba.

Petna kost
(Calcaneus)
(Calcaneum)
(Os calcis)
Petna kost čini koštani dio pete. Stvara zglob s gležanjskom kosti, u podgležanjskom zglobu.
Kosti stopala, sa petnom kosti (crvena)
Identifikatori
MeSHD002111
TA98A02.5.11.001
TA21468
FMA24496
Anatomska terminologija

Petna kost se zglobljava sa gležanjskom (talus) i kockastom kosti (os cuboideum).[2][3][4]

Struktura

uredi

Kod ljudi, petna kost je najveća od kostiuju korijena stopala i najveća kost u stopalu. Gležanjska, petna i čunasta kost smatraju se proksimalni redom kostiju stopala. U petnoj kosti, može se razlikovati nekoliko važnih struktura.

Polovina petne kosti najbliža je petnoj kvrgi. Na donjem rubu, na obje strane su njeni bočni i medijalni nastavci, koji služe kao polazišta za musculus abductor hallucis i musculus abductor digiti minimi. Hvatište Ahilove teteive je hrapavo područje na gornjoj strani, a sa prednje strane se zglobljava kuboiidna ili kvadratna kost. Na gornjoj strani petne su tri zglobne površine za zglobljavanje sa stopalskom kosti.

Između ovog gornjeg zglobljavanja, ekvivalent je gležanjska kost sinus stopala (kanal zauzima međukostni stopalskopetni ligament). Na gornjem i prednjem dijelu medijalne površine petne kosti, ispod sredine stopalne površine, postoji horizontalna eminencija, stopalni oslonac (sustentaculum tali), koji je polazište za petnočunasti ligament, lisnopetni i medijalni stopalnopetni ligament. Sa gornje strane ova izbočina je konkavna i zglobljava se sa sredinom petne zglobne površine gležanjske kosti; ispod je užlijebljana za tetivu u musculus flexor hallucis longus. Za njjen prednji rub se veže zajednički ligament za tabanskopetno-čunasti ligamenta, a medijalno na dijelove tabanske, petne i čunaste kosti gležanjskog zgloba.

Na bočnoj strani, obično se nalazi kvrga zvana petna kvrga (ili koturasti nastavak). To je podignuta projekcija koja se nalazi između tetiva dugog lisnog (musculus peroneus longus) i kratkog lisnog mišića (musculus peroneus brevis). Razdvaja dva ukošena žlijeba bočne površine petne kosti (za tetive lisnih mišića).

Njegova glavna anatomska značaj je uloga tačka za divergenciju prethodno općeg puta distalne tetive dugog lisnog i kratkog lisnog mišićja na a, na putu za njihova vezanja na različitim odgovarajućim mjestima.

Kalkaneus je dio dva zgloba: proksimalni međustopalni i stopalnopetni. Petni vrh pokrivena je petnom kesom (torbicom).

Razvoj

uredi

U petnoj kosti, centar okoštavanja je razvijen od 4. – 7. j sedmice prenatalnog perioda rasta i razvića ljudskog organizma.

Funkcija

uredi

Za petnu kost se vežu tri mišića: musculus gastrocnemius, musculus soleus i musculus plantaris. Ovi mišići su dio zadnje nožne čože i podržavaju hodanje, trčanje i skakanje. Njihove specifične funkcije uključuju fleksiju tabana i koljena, i pridržavanje nogu na zglobu tokom stajanja.

 
Mišićne veze (odozgo)
 
Mišićne veze (odozdo)
Mišić Polazište/Hvatište Veza[5]
Musculus gastrocnemius Hvatište Petna kvržica preko Ahilove tetive
Musculus soleus' Hvatište Petna kvržica preko Ahilove tetive
Musculus plantaris Hvatište Petna kvrđica, direktno ili preko Ahilove tetive
Musculus extensor digitorum brevis Polazište Leđna strana petne kosti
Musculus abductor hallucis Polazište Medijalnu nastavak petne kosti
Musculus extensor hallucis brevis Polazište Leđna strana petne kosti
Musculus abductor digiti minimi Polazište Petna kvrga
Musculus flexor digitorum brevis Polazište Petna kvrga
Musculus quadratus plantae Polazište Bočni i medijalni nastavci petne kosti

Klinični značaj

uredi
 
Fraktura petne kosti
(Snimak X-zračenjem)

Normalno, tibija stoji vertikalno iznad petne kosti (pes rectus). Ako je petna osovina između ove dvije kosti pomjerema medijalno, stopalo dolazi u izvrnutu poziciju (pes valgus), a ako se pomjeri bočno, stopalo ide u uvrnut položaj (pes varus).[6]

Dodatne slike

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Mosby’s Medical, Nursing and Allied Health Dictionary, Fourth Edition, Mosby-Year Book Inc., 1994, p. 242
  2. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 364–367. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  6. ^ Thieme Atlas of Anatomy (2006), p 410

Dopunska literetura

uredi

Vanjski linkovi

uredi
  NODES
eth 2