Plod

Plod (lat. fructus) – u botanici – je reprodukcijski organ viših biljaka, skrivenosjemenjača. To je zasebna rasplodna cjelina, koja nastaje od usplođa, odnosno plodnih listova, (perikarpa). U njemu se nalazi jedna ili više sjemenki (semen). Nastaje nakon oplodnje cvijeta, a pored plodnice, u sastav ploda se uključuju i drugi dijelovi cvijeta, kao čaška i cvjetište. U oplođenom cvijetu nastaje onoliko plodova koliko je imao plodnica.^[1]^[2]

Plodovi u Naggaru, Himachal Pradesh, Indija

Bobice su jednostavni mesnati plod.
U smjeru kazaljke na satu, od gore desno:
brusnice,
linjon bobice,
borovnice i
crvene američke borovnice

Plod kapsula jednog ljiljana (*Lilium* sp.)

Usplođe može biti vrlo tvrdo, kožasto, mesnato, sočno ili drugačije konzistencije, a često je podijeljeno na vanjski dio tanke kožice, koja se označava kao egzokarp; unutarnji sloj je u obliku tvrde koštice – endokarpa, a srednji je višeslojni mezokarp.

Kategorizacija plodova

Sve plodove u biljnom crstvu, veoma je teško sveobuhvatno razvrtati u potpuno konzistentne skupine. Zato se u odgovarajućoj dostupnoj literaturi pojavljuju kategorizacije, koje se redovno međusobno razlikuju, ovisno o tome koji se kriteriji smatraju primarnim. Slijedi jedna od šire prihvaćenih podjela, prema pojedinim i sintetskim pokazateljima načina postanka i građe ploda.

Prema prirodi nastanka, plodovi se svrstavaju u četiri glavna tipa i više podtipova.

1. Jednoplodnički (monokarpni) plodovi, nastaju od takve plodnice koja ima jedan plodni list;
2. Višeplodnički (plejokarpni ili sinkarpni), postaju od plodnice sa dva ili više sraslih plodnih listova (dva: dihokarpni, tri: trikarpni, četiri: tetrakarpni i više: polikarpni);
3. Složeni plodovi (silektokarpni) razvijaju se iz više plodnica koje su slobodne ili gotovo slobodne, a u njima obično učestvuje i cvjetište;
4. Zbirni plodovi (cenokarpni), nastaju iz cijelih cvasti.

Prema konzistenciji usplođa, plodovi mogu biti:

suhi, s kožastim ili drvenastim usplođem, i
sočni / mesnati plodovi, sa manje ili više sočnim usplođem.

Na bazi načinu raskidanja, odnosno rasijavanja sjemenki, plodovi su:

pucavci, koji se nakon sazrijevanje otvaraju na različite načine –
- merikarpi ili kalavci se dijele se uzdužno (kalaju) u plodiće ili merikarpe;
- shizokarpi ili cijepavci, dijele se poprečno u obično jednosjemene plodne segmente;
nepucavci su ono koji se ne otvaraju i ne dijele.

Prema položaju plodnice iz koje se razvijaju plodovi mogu biti:

nadrasli i
podrasli.^[3]^[4]

Kada se uvaže svi gore pomenuti sistemi kriterija, plodovi se mogu svrstati nekoliko većih skupina i podskupina:

Jednostavni (prosti): jednoplodnički i višeplodnički

Mješak (folliculus) – jednoplodnički, suhi, monokarpni pucavac; zreo otvara na trbušnom šavu, kao naprimjer kukurijek, kaljužnica, božur i dr.;
Mahuna (legumen) – jednoplodnički, nadrasli, suhi, pucavac; otvara sena trbušnom i leđnom šavu (kod većine mahunarki);
Koštunica (drupa) – jednoplodnički, nadrasli ili podrasli, sočni nepucavac sa košticom s jednom sjemenkom, naprimjer: trešnja, šljiva, višnja, orah;
Koštuničasta boba (drupa bacciformi) - višeplodnički, nadrasli ili podrasli sočni nepucavac sa više jednosjemenskih koštica, npr. zohva i božikovina;
Boba (bacca) – jednoplodnički ili višeplodnički, nadrasli ili podrasli, sočni nepucavac; u unutrašnjem mesnatom dijelu usplođa (endokarp) sadrži veći broj sjemenki, kao naprimjer vinova loza, narandža, ribizla, velebilje, paradajz i druge;
Orah i/ili orašica (nux) – jednoplodnički, rjeđe višeplodnički, nadrasli, suhi nepucavac; sjemenka im nije srasla s usplođem. Na površini, oraščić često ima raznolike nastavke i dodatke u vidu dlaka, krilaca, kukica i sl., koji služe za rasprostranje plodova. Od orašćića, najčešći su jednoplodnički, sa po jednom sjemenkom, kao što su hrast, joha, brijest, lijeska, pitomi kesten. Višeplodnički oraščići s jednom ili više sjemenki su rjeđi, npr. lipa;
Pšeno, zrno ili krupa' (caryopsis) – jednoplodnički, nadrasli, suhi, jednosjemenični nepucava; sjemenka je tijesno srasla s usplođem (plodovi trava);
Shizokarp ili cijepavac (shizocarpium) – jednoplodnički nadrasli, suhi plod; u zrelom stanju se cijepa u pojedine plodne članke (lomentum), kao naprimjer kod nekig mahunarki (Fabaceae); dvoplodnički (siliqua lomentacea), su kod nekih krstašica, npr. rotkva,
Mezokarp ili kalavac (mesocarpium) – dvoplodnički ili višeplodnički, nadrasli ili podrasli suhi plod; u zrelom stanju uzdužno se dijeli (kala) u više plodića (merikarpa), npr. kod štitnjača i mnogih broćika, koji se dijele u dva merikarpa, dvoplodnički nadrasli kalavac usnatica (Labiatae), dijeli se u četiri merikarpa, ili višeplodnički nadrasli mezokarp, npr. sljezovi;
Ahenija (achaenium) – dvoplodnički, podrasli, suhi nepucavac s jednom sjemenkom, čvrsto sraslom sa usplođem; na vrhu često ima s papus za letenje, kao u glavočika, maslačka, npr.;
Ljuska ili komuška (siliqua) – dvoplodnički nadrasli suhi pucavac s većim brojem sjemenki; pregrađena je u dva pretinca, kao kod krstašica, npriprimjer: režuha, gorušica i dr. Ako je samo do 3 puta duči od širine, naziva se
- Ljuščica ili komuščica (silicula), koja se javlja kod mnogih krstašica, kao što su rusomača, degenija i dr.;
Tobolac (capsula) – dvoplodnički ili višeplodnički, nadrasli ili podrasli, jednogradni ili višegradni, suhi pucavac, najčešće sa više sjemenki; otvara se zaklopcima, poklopcem, rupicama ili drukčije, npr. vrba, topola, ljubičica, mak, perunika, jagorčevina, mrazovac i dr.

Složeni plodovi ili silektokarpiji (silectocarpium)

Koštuničast zbirni plod – sastavljen je od međusobno sraslih jednoplodničkih koštunica, kao što je plod kupina ;
Jagoda – je građena od sočnog cvjetišta u koje su uronjeni jednoplodnički i međusobno odvojeni oraščići, npr. plod jagode;
Šipak – ima peharasto udubljeno mesnato cvjetište, obavijeno mnogobrojnim, međusobno odvojenim, jednoplodničkim oraščićima, kao što je plod ruže;
Jezgričasti plod – nastalje od debelog mesnatog cvjetišta; to je boba unutar koje se nalaze pregrade sa sjemenkama sa kožastim ovojima i međusobno više ili manje srasla, kao npr. jabuka, kruška, lubenica i dr.

Zbirni ili cenokarpni plodovi (coenocarpium)

Zbirni plodovinastaju iz cijelih cvasti, a razlikuju se:

Sočni ili mesnati, kao što su smokva idudinja) i
Suhi zbirnini plodovi (naprimjer čičak).

Podjela plodova
Prosti plodovi			Složeni plodovi	Zbirni plodovi
1. Pucavci	2. Nepucajući		Dudinja	Jagoda
Mahuna	a) Sušni	b) Sočni	Smokva	Kupina
Mješak	Orašica	Bobica		Malina
Ljuska	Pšeno ili krupa	Koštunica		Šipak (ruže)
Ljuščica	Ahenija	Pomum
Čahura - Tobolac	Shizokarp
Čahura - Orah	Merikarp

Također pogledajte

Reference

^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
^ Gollner A. J. (2010): The fruit hunters: A story of nature, adventure, commerce, and obsession. Scribner. ISBN 978-0-7432-9695-3,
^ Watson R.R., Preedy, V. R., Eds. (2010): Bioactive foods in promoting health: Fruits and vegetables. Academic Press, ISBN 978-0-12-374628-3.

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Plod na Wikimedia Commonsu.

https://web.archive.org/web/20070218043544/http://www.cas.vanderbilt.edu/bioimages/pages/fruit-devel.htm Images of fruit development from flowers] at bioimages.vanderbilt.edu
https://web.archive.org/web/20170425010454/http://www.cas.vanderbilt.edu/bioimages/pages/fruit-seed-dispersal.htm Fruit and seed dispersal images] at bioimages.vanderbilt.edu
http://www.crfg.org/pubs/frtfacts.html Arhivirano 12. 7. 2020. na Wayback Machine Fruit Facts] from California Rare Fruit Growers, Inc.
http://crosstree.info/Documents/Fruit%20ID0.pdf Arhivirano 9. 1. 2021. na Wayback Machine Photo

[1] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

[2] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.

[3] Gollner A. J. (2010): The fruit hunters: A story of nature, adventure, commerce, and obsession. Scribner. ISBN 978-0-7432-9695-3,

[4] Watson R.R., Preedy, V. R., Eds. (2010): Bioactive foods in promoting health: Fruits and vegetables. Academic Press, ISBN 978-0-12-374628-3.

[1]

[2]

[3]

[4]