Podveležje (regija)
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Podveležje je plato u srednjem dijelu Hercegovine, u podnožju planine Velež na njenoj prisojnoj strani.
Na području Podveležja, prema popisu stanovništva iz 1991, živjelo je 3.213 stanovnika u 579 domaćinstava, organiziranih kao MZ Podveležje i dio regije koji je pripadao Nevesinju. Katastarske općine, koje su pripadale MZ Podveležje, obuhvatile su zemljišnu površinu od 16.116 ha ili 13% područja općine Mostar.
Do rata u BiH regija Podveležje bila je administrativno podijeljena u 2 općine: Mostar i Nevesinje. Općini Mostar pripadala su sela: Opine, Dobrč, Gornje Gnojnice, Podvelež (Svinjarina), Banjdol, Kružanj i Kokorina. Nevesinjskoj općini pripadala su sela: Žulja i Rabina (sa Bakračušom).
Na području Podveležja nalaze se brojni tumulusi, kameni krugovi, nekropole stećaka, tzv. grčki bunarevi, što svjedoči o dugom kontinuitetu življenja na ovim prostorima. Brojni toponimi ukazuju na prisutnost Crkve bosanske (Gostovac, Starac-dô, Igrište...)
Kao vrsni uzgajivači konja, stanovnici Podveležja doprinijeli su tome da se najznačajniji tip (uz glasinačkog) bosanskog brdskog konja nazove upravo podveleški konj.
Poznati podvelešci
uredi- Mula Mustafa Merhemić - veliki vakif i dobrotvor (osnivač medrese na Bistriku)
- Bešir Pintul - mostarski kadija
- Seid Smajkić - mostarski muftija
- Selim Jelovac - pjesnik i teolog
Također pogledajte
urediReference
uredi- Asim Peco, "Rod i promjena planine Velež", Most, br. 142, septembar 2001.
- Tvrtko Kanaet, Podveležje i Podvelešci, Naučno društvo SR BiH, Djela knjige VI, odjeljenje istorijsko-filoloških nauka, knjiga 3, Sarajevo, 1955.