Štajerska (njemački: Steiermark) je jedna od devet pokrajina republike Austrije. Glavni grad je Graz. Pokrajina ima oko 1.205.909 stanovnika (2008) i time je četvrta po broju stanovnika u Austriji. Sa površinom od 16.392 km2, oko 19,5% cijele površine Austrije, druga je pokrajina po veličini. Graniči sa austrijskim pokrajinama Gornja Austrija, Donja Austrija, Salzburg, Gradišće, Koruška i na jugu sa Slovenijom.
Štajerska je teritorijalno i politički podijeljena na 16 okruga (njem.:Bezirk), jednu okružnu ekspoziture i jedan statutarni grad, Graz. Okruzi su podijeljeni na 34 grada i 542 općine, od kojih 120 ima tradicionalni Markt status (njem:Marktgemeinde). Od 1. januara 2012. godine odlukom Vlade Štajerske, okruzi Judenburg i Knittelfeld ujedinjuju se u novi okrug Murtal, dok se politička ekspozitura Bad Aussee ukida i upravno pripaja okrugu Liezen.
Franz Joseph Otto Robert Maria Anton Karl Max Heinrich Sixtus Xaver Felix Renatus Ludwig Gaetan Pius Ignatius von Habsburg-Lothringen (20. novembar1912 - 4. juli2011) je bio glava kuće Habsburg-Lotaringija, austrijski političar i pretendent za carsko prijestolje Austrije, te kraljevska prijestolja Mađarske, Hrvatske i Češke. Član je Evropskog parlamenta i počasni predsjednik Panevropske Unije, te bivši član Kršćansko-socijalne unije Bavarske. Živio je u Bavarskoj kao austrijski, njemački, mađarski i hrvatski državljanin.
Otto je najstariji sin blaženog Karla, posljednjeg austrijskog cara i posljednjeg ugarsko-češkog kralja, i Zite od Burbon-Parme. Kao najstariji sin cara-kralja nosio je titule krunskog princa od Austrije, Češke, i Mađarske, te nadvojvode od Austrije. Bio je titularni car i nadvojvoda Austrije, kralj Mađarske, kralj Češke, kralj Hrvatske, Slavonije, i Dalmacije, kralj Galicije, kralj Lodomerije, i kralj Ilirije. Nijedna njegova titula nije priznata u zemljama čiji je pretendent. U Njemačkoj je bio poznat kao Otto von Habsburg (Oto Habsburško-Lotarinški), ali je u Austriji Otto Habsburg-Lothringen pošto je upotreba prijedloga poput von i plemićkih titula zabranjena.
15 statutarnih gradova, koji imaju prošireni statut, te time i veća prava nego drugi gradovi i općine u Austriji. Upravu nad statutarnim gradovima ima Magistrat, koji preuzima upravne funkcije, koje inače ima najviša uprava okruga. (njem.:Bezirkshauptmannschaft)
Okruzi se dalje dijele na općine, kao najniži stupanj vlasti u Austriji. Iz organizacijskih razloga, općine se dalje dijele na naselja, iz katastarskih razloga na katastarske općine, iz statističkih razloga na izborne jedinice. Neki se gradovi dijele na okruge, gradske četvrti ili izborne jedinice.
Spomen ploča sa likom Otto Glöckel, reformatora školstva u Austriji
Obrazovni sistem u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim alternativnih, jednake. U nadležnosti Ministarstva obrazovanja je i obrazovanje nastavnika i održavanje škola.
Novorođena djeca do 3 godine mogu posjećivati jaslice. Nakon treće godine dio djece posjećuje vrtić, koji nije obavezan. Sa šestom godinom života počinje školska obaveza. Ukoliko se pri upisu u nižu osnovnu školu (njem.: Volksschule), iskaže potreba, zbog nezrelosti i nepripremljenosti za školu, roditeljima i dijetetu se savjetuje posjeta predškolskog razreda.
Nakon četiri godine niže osnovne škole, posjećuje se četiri godine viša osnovna škola (njem.: Hauptschule), ili općeobrazovna viša škola (njem.: Algemeinbildende höhere Schule (AHS)), , za upis u koju je potreban dobar uspjeh ili položen prijemni ispit. Za djecu sa poteškoćama u učenju postoje specijalne škole (njem.: Sonderschule).
Nakon završenih osam godina, nudi se, zavisno od interesovanja i uspjeha, više mogućnosti:
Lista autoputeva i brzih cesta u Austriji daje pregled mreža autoputeva i brzih cesta u Austriji. Trenutno je u Austriji izgrađeno 1.703 km autoputeva i 477 km brzih cesta, od kojih 288 km su u rangu autoputeva. Osim toga u planu je, ili već u izgradnji 68 km autoputeva ili 241 km brzih cesta. Od ukupno 137 tunela, 112 ih je dvostrukih.
Po austrijskom Zakonu o cestama (Bundesstraßengesetz) uslovi za definiranje autoputa (Bundesstraße A) i autoceste (Bundesstraße S) su isti. Autoputovi i autoceste, pored numeričke oznake imaju i ime koje regionalno obilježava trasu autoputa (npr. Inntal Autobahn i Semmering Schnellstraße). Pri javljanju na radiju ili drugim medijima, ovo se ime dodaje numeričkoj oznaci, ali se na saobraćajnim oznakama ne navodi. Numerisanje izlaza sa autoputa je po principu oznake kilometra, npr. izlaz 166 označava izlaz sa autoputa na 166 kilometru, te ne označava redni broj izlaza. U Austriji se generalno sva križišta autoputova označavaju kao petlje (Knoten)
...Muzički protok glasova i protuglasova u romanima i dramama, koje otkrivaju s izvanrednom lingvističkom žarom, apsurde i prisilne moći društvenih klišeja...
Elfriede Jelinek piše protiv zlostavljanja u javnom, političkom, ali i u privatnom životu austrijskog društva. Koristi sarkastičan, provokativni stil, zbog kog je od protivnika nazvana Nestbeschmutzer (njem:onaj koji kalja vlastito gnijezdo), te i sama ponekad koristi opsceni, bogohulni, vulgarni i podrugljivi stil pisanja u obračunu sa socijalnim okruženjem u Austriji.
Elfriede Jelinek rođena je 20. oktobra 1946. godine u Mürzzuschlagu. Njena majka Olga, (rođ. Buchner), potiče iz bečke građanske porodice, te je niz godina ishranjivala porodicu radeći kao knjigovođa. Otac Friedrich Jelinek bio je hemijski inžinjer, apsolvent Tehničkog univerziteta u Beču češko-židovskog porijekla. Ta ga je služba u ratnoj industriji, zbog svog visokog obrazovanja, spasila progona od strane nacističkih vlasti. Friedrich Jelinek psihički je obolio 50tih godina, a nedugo kasnije živio je bolestan kod kuće, i umro je 1969. godine u jednoj psihijatrijskoj klinici, potpuno bez razuma.
Heinz Fischer rođen 9. oktobra 1938 u Grazu, Štajerska je austrijski pravnik i političar. Nakon mature u Beču, Fischer studira pravo, te doktorira 1961. godine. 1978. godine postaje profesor na faklultetu političkih nauka u Innsbrucku. Između 1983-87. godine bio je ministar za obrazovanje, nauku i kulturu u vladi Freda Sinowatza. Predsjednik držanog vijeća skupštine postaje 1990. godine, a od 2002-04. godine je drugi predsjednik držanog vijeća. Kao član Socijalističke partije Austrije izabran je na izborima 25. aprila 2004. godine za predsjednika Austrije sa apsolutnom većinom glasova. Ukupno je osmi predsjednik tzv. Druge republike u historiji Austrije od 1945. godine.
Evropsko nogometno prvenstvo 2008. godine, održavalo se u Austriji i Švicarskoj od 7. do 29. juna2008. godine. Nastupilo je 16 nogometnih reprezentacija u 8 gradova domaćina.
