Taksonomski rang

Taksonomski rang u biološkoj klasifikaciji predstavlja relativni nivo određene grupe organizama (taksona u taksonomskoj hijerarhiji. Primjeri taksonomskih rangova su: vrsta, rod, porodica, red, razred, koljeno, carstvo, domen, itd.

Dati rang objedinjuje sve niže kategorije, konkretnije opisane oblike života. Iznad njega se u svakoj općijoj kategoriji svrstavaju sve ukupne više kategorije organizama i grupa organizama koji su međusobno povezani putem nasljeđivanja genetičkih informacija ili osobina od zajedničkih predaka. Osnovni rang je vrsta i opis njenog roda, što znači da za identifikaciju organizma obično nije potrebno ništa više, osim prva dva naziva.^[4] Međunarodni kodeks zoološke nomenklature (International Code of Zoological Nomenclature), rang definira kao:

„Nivo za nomenklaturne svrhe predstavlja jedan takson u taksonomskoj hijerarhiji (npr. sve porodice su za nomenklaturne svrhe na istom rangu, koji se nalazi između natporodice i potporodice).^[5]

Rangovi u zoologiji

U Međunarodnom kodeksu zoološke nomenklature postoje definicije sljedećih taksonomskih rangova:

Međunarodni kodeks zoološke nomenklature dijeli imena u "porodično-grupna imena“, "rodovsko-grupna" i specijsko-grupna.

Kodeks izričito navodi taksone:

Natporodica (Superfamilia)

Rod

vrsta

Pravila u Kodeksu se odnose na rangove od natporodice do podvrste, i to samo u određenoj mjeri one iznad razine superfamilije. U grupama koje pripadaju rangovima "roda" i "vrste“ nisu dozvoljeni dalji (pod)rangovi. Među zoolozima, dodatni nazivi kao što su grupa vrsta, podgrupa vrsta, kompleks vrsta i nadvrsta (supervrste) se ponekad koriste iz praktičnih razloga kao dodatno, ali neslužbeno, svrstavanje između nivoa podroda i vrste u taksonima sa mnogo vrsta (npr., rod Drosophila ). Na višim rangovima (porodica i na gore) niži nivoi se mogu označiti dodavanjem prefiksa "infra", što znači niži, u rangu. Naprimjer, infrared (ispod podreda) ili infraporodica (ispod potfamilije).

Imena zooloških taksona

Takson iznad ranga vrste ima naučno ime u jednom dijelu (uninomino – uninomen).
Vrsta ima ime koje se sastoji od dva dijela (dvojno ime ili binomno – binomen): generički naziv + ime vrste; na primjer Canis lupus ili Homo sapiens.
Ime podvrste se sastoji od tri dijela (tročlano ime ili trinomno – trinomen): generičko ime + ime vrste + ime podvrste; na primjer Canis lupus familiaris ili Homo sapiens recens. Pošto po Kodeksu postoji samo jedan mogući rang ispod vrsta, nema pojma za označavanje ranga koji je potreban ili se koristi.

Rangovi u botanici

U skladu sa članom 3.1 [[Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka]] (ICBN) najvažniji rangovi taksona su:

carstvo,
divizija ili koljeno,
razred,
red,
porodica,
rod, i
vrsta.

Prema članu 4.1 sekundarni rangovi taksona su plemena, sekcije, serije, varijeteti i oblici. Postoji neodređen broj redova. ICN izričito navodi:^[6]

Primarni rangovi

Sekundarni rangovi

Dalji rangovi

Carstvo (Regnum)

Potcarstvo (Subregnum)

Divizija ili koljeno (Divisio, Phylum)

Potkoljeno (Subphylum)

Razred (Classis)

Podrazred

Red (Ordo)

Podred

Porodica (Familia)

Potporodica

Pleme (Tribus)

Potpleme

Rod (Genus)

Podrod

Sekcija (Sectio)

Podsekcija

Serija (Series)

Podserija

Vrsta (Species)

Podvrsta (Subspecies)

Varijetet (Varietas)

Podvarijetet

Forma (Forma)

Potforma

Postoje i definicije taksonomskih kategorija u Međunarodnom kodeksu nomenklature gajenih biljaka su grupa kultivara, kultivar, jato.

Pravila ICN se prvenstveno primjenjuju u redovima, porodicama i ispod, a samo u određenoj mjeri u onima iznad ranga porodice.

Imena botaničkih taksona

Botanički rangovi koje je koristio Linnaeus su uključivali samo rodove, vrste i sorte, koje se još uvijek koriste.

Taksoni na rangu roda i iznad imaju botanički naziv u jednom dijelu (unitarno ime). Oni na rangu vrsta i iznad (ali ispod roda) imaju naziv u dva dijela (binarno ime), a svi taksoni ispod ranga vrste imaju botaničko ime u tri dijela (infraspecijsko ime). Da se ukaže na rang infraspecijskog imena, potreban je "povezujući naziv" kao, naprimjer, Poa secunda subsp. juncifolia , gdje je "subsp" skraćenica za "podvrsta".

Hibridi se mogu navesti pod "hibridnom formulom" koja određuje roditeljstvo ili im se može dati posebno ime. Za dobijanje imena hibrida, primjenjuje se isti rang, sa prefiksom noto (grč. notho = križanac, kopile), a njviši dozvoljeni rang je 'notorod.

Zastarjela imena botaničkih rangova

Ako se koristio drugačiji izraz za rang u staroj publikaciji (iako uz jasnu namjeru), botanička nomenklatura određuje određene zamjene:

Ako su imena zamišljena kao nazivi redova, ali objavljena sa rangom koji je označen pojmovima kao što su: "cohors" (latinski za "kohortu"), "niksus", "alijansa" ili "Reiche" umjesto "red" (član 17.2), oni se tretiraju kao imena reda.
Kada je naziv "porodica " zamijenjen "order" (ordo) ili ordo naturalis, pod određenim uslovima nije namijenjen modernom značenju "reda" (član 18.2).
Ako je naziv "potporodica zamijenjen sa "suborder"(subordo) pod određenim uslovima, ne zamjenjuje moderno značenje pojma podred (član 19.2).
U publikacijama do 1. januara 1890. godine, ako se koristi samo jedan infraspecijski rang, smatra se da je to varijetet (član 37.4). To se obično odnosi na publikacije koje su infraspecijske taksone označavale grčkim slovima, α, β, γ, ...

Primjeri

Slijedi klasifikacija pet najčešće prećenih vrsta: vinska mušica (Drosophila melanogaster) poznata iz [[genetika|genetičkih laboratorija, čovjek (Homo sapiens), grašak (( Pisum sativum ), koji se koristi prema Gregoru Mendelu, gljiva Amanita muscaria i bakterija Escherichia coli . Osam velikih redova dati su masnim slovima; izbor manjih redova su prikazani kao što je dato.

Rang	Drosophila melanogaster	Homo sapiens	Pisum sativum	Amanita muscaria	Escherichia coli
Domen	Eukarya	Eukarya	Eukarya	Eukarya	Bacteria
Carstvo	Animalia	Animalia	Plantae	Fungi	Bacteria
Koljeno ili Divizija	Arthropoda	Chordata	Magnoliophyta (Tracheophyta)	Basidiomycota	Proteobacteria
Potkoljeno ili poddivizija	Hexapoda	Vertebrata	Magnoliophytina (Euphyllophytina)	Agaricomycotina
Razred	Insecta	Mammalia	Magnoliopsida (Equisetopsida)	Agaricomycetes	Gammaproteobacteria
Podrazred	Pterygota	Theria	Rosidae (Magnoliidae)	Agaricomycetidae
Nadred		Euarchontoglires	Rosanae
Red	Diptera	Primates	Fabales	Agaricales	Enterobacteriales
Podred	Brachycera	Haplorrhini	Fabineae	Agaricineae
Porodica	Drosophilidae	Hominidae	Fabaceae	Amanitaceae	Enterobacteriaceae
Potporodica	Drosophilinae	Homininae	Faboideae	Amanitoideae
Rod	Drosophila	Homo	Pisum	Amanita	Escherichia
vrsta	Drosophila melanogaster	Homo sapiens	Pisum sativum	Amanita muscaria	Escherichia coli

Napomene

Rangovi viših taksona, a pogotovo međukategorija, podložni su revizijama, kada se otkriju nove informacije o međusobnim vezama i odnosima pripadajućih taksona. Naprimjer, cvjetnice su vraćene sa ranga divizije (Magnoliophyta) na podrazred (Magnoliidae), rang po kojem se razlikuju glavne grupe cvjetnica.^[7] Uobičajena klasifikacija primata (razred Mammalia – podrazred Theria – infrarazred Eutheria) je izmijenjena novom klasifikacijom, kao što su uradili McKenna i Bell (razred 'Mammalia – podrazred Theriformes – infrarazred Holotheria) sa Theria i Eutheria, dajući im niži rang između infrarazreda i reda primata. Te razlike nastaju zato što postoji samo mali broj opisanih redova i veliki broj grananja dokaza u fosilnim ostacima.
Mogu se prepoznavati i jedinice ispod vrste. Životinje se mogu svrstati u podvrste (na primjer, Homo sapiens sapiens , moderni ljudi) ili morfe (na primjer ''Corvus corax varius morfa leucophaeus). Biljke se mogu svrstati u podvrste (na primjer, Pisum sativum subsp. sativum baštenski grašak) ili sorte (na primjer, Pisum sativum var. macrocarpon, snježni grašak), s kultiviranimm biljkama kultivarima (naprimjer, Pisum sativum var. macrocarpon 'Snowbird'). Bakterije se mogu svrstati prema sojevima (naprimjer Escherichia coli O157: H7, soj koji može uzrokovati trovanje hranom).
Mnemonika je dostupna na mnemonic-device.eu i thefreedictionary.com.

Glavni rangovi

U svojim orijentirnim publikacijama, kao što je Systema Naturae , Carolus Linnaeus koristi rang skalu, koja je ograničena na: carstvo, razred, red, rod, vrstu i jedan rang ispod vrsta. Danas je nomenklatura regulirana nomenklaturnim kodovima. Postoji sedam glavnih taksonomskih redova: carstvo, koljeno ili divizija, razred, red, porodica, rod, vrsta. Osim toga, sada se široko koristi i domen (predložio Carl Woese), kao jedan od osnovnih rangova, iako se ne spominje u bilo kojimm nomenklaturnimm kodovima.

Glavni taksonomski rangovi

Latinski		Bosanski
Regio		Domen
Regnum		Carstvo
Phylum	Divisio	Koljeno^(zoologija)	Divizija^(botanika)
Klassis		Razred
Ordo		Red
Familia		Porodica
Genus		Rod
Species		vrsta

Nomenklatura taksonomskih kategorija

Taksonomska nomenklatura određuje terminologiju koja omogućava da se iz sufiksa datog taksona, prepoznaje rang taksonomske kategorije i njegovo precizno mjesto u sistematskoj hijerarhiji. U sljedećoj tabeli su prikazana glavna načela taksonomskog označavanja, po carstvima živog svijeta.

Taksonomska kategorija↓ \| Carstvo→	Biljke Plantae	Alge Protista	Gljive Fungi	Bakterija Bacteria	Životinje Animalia
Divizija / Koljeno	–phyta		–mycota
Potkoljeno	–phytina		–mycotina
Razred	–opsida	–phyceae	–mycetes
Podrazred	–idae	–phycidae	–mycetidae
Nadred	–anae
Red	–ales
Podred	–ineae
Infrared	–aria
Natporodica	–acea				–oidea
Porodica	–aceae				–idae
Potporodica	–oideae				–inae
Pleme	–eae, –ae			–eae	–ini
Potpleme				–inae	–ina
Rod (najčešći sufiksi)	–us, –a, –um, –is, –os, –ina, –ium, –ides, –ella, –ula, –aster, –cola, –ensis, –oides, –opsis…

Ispod kategorija red i vrsta, sva imena taksona se nazivaju "kombinacije". Većina također ima više ili manje kodirane nazive, prema disciplini. Slijede primjeri označavanja nekoliko kombinacijskih kategorija.

Unutar roda i vrsta (podrod, sekcija, podsekcija, serije, podserije, itd), su infrageneričke kombinacije i binomne.
U kategoriji vrste, kombinacije su specifične i binomne.
Ispod vrste, kombinacije su infraspecijske i troimene.

Hijerarhija rangova

Za grane (kladuse), alternativno se uzima više podjela

Primjeri u zoologiji

Ime	Značenje prefiksa	Promjer 1	Primjer 2	Primjer 3^[8]
Nadrazred	super: iznad	Tetrapoda
Razred		Mammalia	Maxillopoda	Sauropsida
Podrazred	sub: ispod	Theria	Thecostraca	Avialae
Infrarazred	infra: ispod		Cirripedia	Aves
Parvrazred	parvus: mali, neznačajan			Neornithes

Također pogledajte

Reference

^ Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka
^ Međunarodni kodeks zoološke nomenklature
^ http://www.123rf.com /clipart-vector/vulpes_vulpes.html
^ "International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants, Melbourne Code, 2012, articles 2 and 3". Arhivirano s originala, 10. 6. 2019. Pristupljeno 5. 5. 2016.
^ International Commission on Zoological Nomenclature (1999), International Code of Zoological Nomenclature. Fourth Edition, International Trust for Zoological Nomenclature, arhivirano s originala, 21. 5. 2019, pristupljeno 5. 5. 2016
^ "International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants, Melbourne Code, 2012, articles 3 and 4". Arhivirano s originala, 10. 10. 2020. Pristupljeno 6. 5. 2016.
^ Chase, M.W.; Reveal, J.L. (2009), "A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III", Botanical Journal of the Linnean Society, 161 (2): 122–127, doi:10.1111/j.1095-8339.2009.01002.xCS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ Classification according to Systema Naturae 2000, which conflicts with Wikipedia's classification. "The Taxonomicon: Neornithes". Pristupljeno 3. 12. 2010.

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Taxonomic rank na Wikimedia Commonsu.

Portal Biologija

[1] Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka

[2] Međunarodni kodeks zoološke nomenklature

[3] ttp://www.123rf.com /clipart-vector/vulpes_vulpes.html

[4] "International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants, Melbourne Code, 2012, articles 2 and 3". Arhivirano s originala, 10. 6. 2019. Pristupljeno 5. 5. 2016.

[5] International Commission on Zoological Nomenclature (1999), International Code of Zoological Nomenclature. Fourth Edition, International Trust for Zoological Nomenclature, arhivirano s originala, 21. 5. 2019, pristupljeno 5. 5. 2016

[6] "International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants, Melbourne Code, 2012, articles 3 and 4". Arhivirano s originala, 10. 10. 2020. Pristupljeno 6. 5. 2016.

[7] Chase, M.W.; Reveal, J.L. (2009), "A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III", Botanical Journal of the Linnean Society, 161 (2): 122–127, doi:10.1111/j.1095-8339.2009.01002.xCS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[8] Classification according to Systema Naturae 2000, which conflicts with Wikipedia's classification. "The Taxonomicon: Neornithes". Pristupljeno 3. 12. 2010.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]