Životinjska migracija

Životinjske migracije su relativno duga kretanja individua, obično na sezonskoj osnovi. Javljaju se u svim većim grupama životinja, uključujući i migracije ptica, sisara, riba, gmizavava , vodozemaca, insekta i rakova. Okidač za migracije može biti lokalna klima, lokalna dostupnost hrane, godišnja doba ili u cilju parenja. Pritom se misli na prave migracije, a ne samo lokalno širenje ili upad u drugo područje, nego migracija podrazumijeva kretanje životinja jednom godišnje ili kao sezonsku pojavu, kao što ptice zimi migriraju na jug.

Jedna vrsta meksičkog slobodnorepog šišmiša ima duge zračne migracije

Pregled

Crvena kraba sa Uskršnjih Otoka u toku migracije

Migracija može imati različite oblike kod različitim vrsta, pa zato ne postoji jednostavna prihvaćena definicija migracija. Prema jednoj od najčešće korištenih, migracije su kretanja izazva vlastitim lokomotornim naporom životinje ili njegovim aktivnim vezanjem za nekog prenosnika. To ovisi o nekim privremenim inhibicijama funkcionalnog odgovora, ali i promoviranju njihove dezinhibicije i ponavljanja. Migracije obuhvata četiri srodnih koncepata:

• uporno ravno kretanje;
• preseljenja individua po širokoj prostornoj i vremenskoj skali i normalnim dnevnim aktivnostima;
• sezonske seobe populacija između dva područja, i
• kretanja u vezi sa redistribucijom unutar populacije.

Migracije mogu biti:

• obavezne (obligatne) ili
• neobavezne (fakultativne), što znači da premještanje zavisi od izbora životinja.
• Kompletna migracija je kada sve životinje migriraju, a
• parcijalna migracija je kada samo neke životinje migriraju, a druge ne.
• diferencijalna migracija je kada se migratorne i nemigratorne životinje razlikuju po spolu.

Također pogledajte

• Životinja
• Migracija