Armenija

Republika Armenija Հայաստանի Հանրապետություն; Hayastani Hanrapetutyun
Zastava	Grb
	Himna: "Mer Hayrenik"; ("Naša domovina") ;
	Položaj Armenije na karti Položaj Armenije
Glavni grad	Erevan;
Službeni jezik	armenski
Državno uređenje
• Predsjednik	Vahagn Khachaturyan (Վահագն Խաչատուրյան)
• Premijer	Nikol Pashinyan (Նիկոլ Փաշինյան)
Zakonodavstvo
Nezavisnost	23. augusta, 1990. (od Sovjetskog Saveza)
Površina
• Ukupno	29.800 km2 (142)
• Vode (%)	4,71
Stanovništvo
• Ukupno	2,963,900 (136)
• Gustoća	101,5/km2
Valuta	Dram (AMD)
Vremenska zona	UTC+4; - ljeti (UTC+5)
Pozivni broj	+374
Internetska domena	.am

Armenija (armenski: Հայաստան, trans. Hajastan), službeno Republika Armenija (armenski: Հայաստանի Հանրապետություն, trans. Hajastani Hanrapetut'jun), jest suverena kavkaska država. Nalazi se između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Klima u Armeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen.

Kontinentalna je država jer nema izlaz na more ili okean.

Historija

Armenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Godine 301. postala je prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru, 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani i Perzijanci, Armenija je oslabjela, pa su je 1454. podijelili Osmansko Carstvo i Safavidska Perzija. Osmanske carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923, zbog straha što kršćanski Armeni, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, počinile su pokolje poznate kao genocid nad Armenima, u kojima je život izgubio više od milion Armena.

Perzijski je dio Armenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Armenija unutar Sovjetskog Saveza dobija status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Armenija postala neovisna država 1991. U maju 1994 potpisano je primirje, ali status Nagorni Karabaha nije razriješen.

Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Armenije, oslabila je privreda obiju država. Armenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza nezavisnih država.

Armenija je nastala 1988. izdvajanjem iz SSSR-a, odnosno referendumom 1991, a Ustavom iz 1995. postala je predsjednička republika. Zemljotres 1988, privredna kriza početkom devedesetih, rat s Azerbejdžanom i ekonomska blokada od Turske i Azerbejdžana obilježili su noviju armensku historiju i ostavili posljedice na privredu, koja se nakom 1992. počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima.

Vlada

Armenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom.

Političke podjele

Provincije Armenije

Armenija je administrativno podijeljena na 11 pokrajina:

Geografija

Privreda

Stanovništvo

Kultura

Također pogledajte

Reference

^ "Statistics". Pristupljeno 2. 7. 2021.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Armenija

[1] "Statistics". Pristupljeno 2. 7. 2021.

[1]