Asclepias
Asclepias je rod u porodici Apocynaceae, cvjetnica u redu Gentianales, razred Magnoliopsida, divizija Tracheophyta.[2]
Ovaj rod obuhvata trajnice, poznate i kao cigansko perje ili mliječni korov ili mliječna trava, zbog lateksa, mliječne tvari koja sadrži substancu koja sadrži srčani glikozid zvani kardenolid, koju ističe na mjestima oštećenja ćelija.[3][4][5] Većina vrsta je otrovna za ljude i mnoge druge vrste, prvenstveno zbog prisustva kardenolida, mada, kao i kod mnogih takvih biljaka, postoje i vrste koje se hrane njima (lišćem) i iz njih (nektar). Rod sadrži preko 200 vrsta široko rasprostranjenih po Africi, Severnoj i Južnoj Americi.[6]
Ranije je pripadao porodica Asclepiadaceae, koja je sada klasifikovana kao potporodica Asclepiadoideae porodice Apocynaceae.
Rod je opisao Carl Linnaeus, 1753,[7] prema Asklepiju, grčom Bogu liječenja.[8]
Cvjetovi
uredi
Pripadnici roda Asclepias imaju neke od najsloženijih cvjetova u biljnom carstvu, po složenosti uporedivu sa orhidejama. Pet latica refleksno vraća unatrag otkrivajući ginostegij (spojena prašnički filameni i tučkovi) okruženi petomembranskom krunom. Korona je sastavljena od pet uparenih struktura rogova i poklopaca, koji djeluju kao plašt za unutrašnji rog. Između poklopaca nalaze se i žlijezde koje drže polinije. Veličina, oblik i boja rogova i poklopaca često su važne identifikacijske karakteristike za vrste iz roda Asclepias.[9]
Oprašivanje u ovom rodu ostvaruje se na neobičan način. Polen je grupiran u složene strukture nazvane polinija (ili "polenove vrećice"), a ne kao pojedinačna zrnca ili tetrada, kao što je uobičajeno za većinu biljaka. Stopala ili udovi kukaca koji obilaze cvijet, poput pčela, osa i leptira, kliznu se u jednom od pet proreza na svakom cvijetu koje formiraju susjedne antere. Zatim se baze polinije mehanički pričvršćuju za insekta, tako da se par polenskih vrećica može izvući kad oprašivač poleti, pretpostavljajući da je insekt dovoljno velik da stvori potrebnu vučnu silu (ako ne, insekt može postati zarobljen i uginuti).[10] Oprašivanje se vrši obrnutim postupkom, pri čemu jedan od oprašivača ostane zarobljena u prorezu prašnica. Inakti mrežokrilci (Hymenoptera) najčešći su i najbolji oprašivači, dok leptiri monarsi nisu tako dobri oprašivači mliječnih trava,
Asklepijske vrste stvaraju sjeme u mahunama zvanim folikula. Sjemenke, poredane u preklapajuće redove, nose gomilu bijelih, svilenih, nitastih dlaka poznatih kao koma.[11] (često pod drugim nazivima, kao što su papus, končići, paperije ili svilica). Folikuli sazrijevaju i otvaraju se, a sjeme koje svako nosi sa sobom komu raspršuije se vjetrom. Neke, ali ne sve, također se reproduciraju klonskim (ili vegetativnim) razmnožavanjem. .
Ekologija
urediAmeričke vrste su važan izvor nektara za izvorne pčele, ose i druge insekte koji traže nektar, mada tuđe zapadne pčele ostaju zarobljene u prorezima stigmi i uginu.[10] Mliječni korovi su takođe izvor hrane za larve leptira monarha i njihovih srodnika, kao i za razne druge biljojede insekte (uključujući brojne tvrdokrilce, moljce i biljne stjenice) specijalizirane za biljnu ishranu uprkos hemijskoj zaštiti.
Mliječne biljke koriste tri primarna oblika zaštite za ograničavanje štete koju uzrokuju gusjenice: dlake na lišću, kardenolidski toksini i lateks tekućine. Podaci iz studije DNK pokazuju da, u pravilu, novije evoluirane („izvedene“) vrste ovog roda koriste ove preventivne strategije manje, ali rastu brže od starijih vrsta, potencijalno se razmnožavaju brže nego što ih gusjenice mogu pojesti.[12][13][14]
Istraživanja pokazuju da vrlo visoki sadržaj kardenolida u Asclepias linaria smanjuje uticaj parazita Ophryocystis elektroscirrha na leptira monarha, Danaus plexippus. Suprotno tome, neke vrste asklepije izuzetno su slabi izvori kardenolida, poput Asclepias fascicularis, Asclepias tuberosa i Asclepias angustifolia.
Upotreba
urediAsklepije se ne uzgajaju za komercijalnu prodaju u velikoj mjeri, ali biljka je imala mnogo koristi u ljudskoj historiji; imaju dugu historiju ljekovitog, svakodnevnog i za vojnu upotrebu koju većina ljudi ne koristi. Ljudi iz Omahe, Nebraske, Menomin iz Wisconsina i gornjeg Michigana, Dakota iz Minnesote, a narod Ponce iz Nebraske prije su ga koristili za ljekovitu i akodnevnu upotrebu. Koristili su ga za sve, od proljeva, olakšavanja grlobolje, žvakali su je zbog oteklina i osipa, pile bi ga nove majke koje nisu mogle proizvoditi mlijeko, koristili su ga za liječenje kolika iuklanjanje trakavice, za izlečenje od ujeda zmija i kontracepciju. Kalifornijski stanovnici Miwok-a koristili su stabljike koje su osušilii za izradu vrpci poput žica i užadi.[15]
Likina vlakna nekih vrsta mogu se koristiti za konope. Lateks sadrži oko dva posto čistog lateksa, a pokušali su ga upotrijebiti kao izvor prirodne gume i nacistička Njemačka i Sjedinjene Države tokom Drugog svjetskog rata. Nije pronađen nijedan zapis o velikom uspehu.
Asklepija je poznata i kao "američka svila.[16][17]
Ove biljke također sadrže otrove zvane srčani glikozid koji inhibiraju životinjske ćelije da održavaju pravilan gradijent koncentracije K+, Ca2+.Kao rezultat toga, mnogi narodi Južne Amerike i Afrike koristili su se strelice otrovane tim glikozidima za efikasniju borbu i lov. Otrov može prouzrokovati smrt kada životinje pojedu velike količine biljke. Mliječna trava također uzrokuje blagi dermatitis kod nekih koji dolaze u kontakt s njom. Ipak, može se učiniti jestivim ako se pravilno obradi.
Vrste
urediNeke od vrsta roda Asclepias du:
 |
Asclepias albicans | Autohtona za pustinje Mohave i sonorska pustinjska područja |
 |
Asclepias amplexicaulis | Autohtona za centralne i istočne Sjedinjene Države |
 |
Asclepias asperula | Antelope horns, autohtona za američki jugozapad i sjeverni Mexico |
 |
Asclepias californica | Kalifornija, autohtona za centralnu i južnu Kaliforniju |
 |
Asclepias cordifolia | Autohtona za Sijera Nevadu i Cascade Range, do 2000 m. n/v |
 |
Asclepias cryptoceras | Autohtona za zapadne Sjedinjene Države. |
 |
Asclepias curassavica | Autohtona za američke trope, predstavljena i na drugim kontinentima |
 |
Asclepias curtissii | Endem pješčanih područja Floride |
 |
Asclepias eriocarpa | Autohtona za Kaliforniju, Baja Kaliforniju i Nevadu |
 |
Asclepias erosa | Pustinjska autohtona za Kaliforniju, Arizonu i Baja Kaliforniju |
 |
Asclepias exaltata | Autohtona za istočnu Sjevernu Ameriku |
 |
Asclepias fascicularis | Autohtona za zapadne Sjedinjene Države |
 |
Asclepias hirtella | Visoka zelena asklepija |
 |
Asclepias humistrata | Autohtona za jugoistočne Sjedinjene Države |
 |
Asclepias incarnata | Autohtona za močvare Sjeverne Amerike |
| Asclepias involucrata | Američki jugozapad | |
 |
Asclepias lanceolata | Autohtona za obalnu zaravan istočnih Sjedinjenih država, od Texasa do New Jerseyja |
 |
Asclepias linaria | Autohtona za Mojave sonorske pustinje |
| Asclepias linearis | Vitka asklepija | |
 |
Asclepias meadii | Autohtona za srednji zapad Sjedinjenih Država |
| Asclepias nivea | ||
 |
Asclepias nyctaginifolia | Autohtona za američki jugozapad |
| Asclepias obovata | Mliječni korovi borovih područja | |
 |
Asclepias purpurascens | Autohtona za istočne, južne i srednjezapadne Sjedinjene Države |
 |
Asclepias quadrifolia | Autohtona za istočne Sjedinjene Države i Kanadu |
 |
Asclepias rubra | Crvena asklepija |
 |
Asclepias solanoana | Autohtona za Sjevernu Kaliforniju |
 |
Asclepias speciosa | Autohtona za zapadnene Sjedinjene Države i Kanadu |
 |
Asclepias subulata | Autohtona za jugozapad Sjeverne Amerike |
 |
Asclepias subverticillata | Presličasta asklepija[18] |
 |
Asclepias sullivantii | Sullivantova mliječna trava |
 |
Asclepias syriaca | Obična asklepija |
 |
Asclepias texana | Teksaška asklepija |
 |
Asclepias tuberosa | Leptirsko sjeme, pleurski korijen |
 |
Asclepias uncialis | Koturasta mliječna trava |
 |
Asclepias variegata | Bijela asklepija |
 |
Asclepias verticillata | Zvrkovita mliječna trava |
| Asclepias vestita | Vunasta mliječna trava | |
 |
Asclepias viridiflora | Zelena asklepija |
 |
Asclepias viridis | Zeleni antilopin rog, paučinasta mliječna trava |
 |
Asclepias welshii | Welshova mliječna trava milkweed |
U Južnoj Americi takođe postoji 12 vrsta rods "Asclepia": "A. barjoniifolia , A. boliviensis , A. curassavica , A. mellodora , A. candida , A. flava i A. pilgeriana .
Ranije klasificirane vrste
urediVrste koje su ranije klasificirane u rod Asclepia uključuju:
- Calotropis gigantea (L.) W.T.Aiton (kao A. gigantea L.)
- Calotropis procera (Aiton) W.T.Aiton (kao A. procera Aiton)
- Cynanchum louiseae Kartesz & Gandhi (kao A. nigra L.)
- Cynanchum thesioides (Freyn) K.Schum. (kao A. sibirica L.)
- Funastrum clausum (Jacq.) Schltr. (as A. clausa Jacq.)
- Gomphocarpus cancellatus (Burm.f.) Bruyns (kao A. cancellatus Burm.f. or A. rotundifolia Mill.)
- Gomphocarpus fruticosus (L.) W.T.Aiton (kao A. fruticosa L.)
- Marsdenia macrophylla (Humb. & Bonpl. ex Willd.) E.Fourn. (kao A. macrophylla Humb. & Bonpl. ex Schult.)
- Marsdenia tenacissima (Roxb.) Moon (kao A. tenacissima Roxb.)
- Matelea maritima (Jacq.) Woodson (kao A. maritima Jacq.)
- Sarcostemma acidum (Roxb.) Voigt (kao A. acida Roxb.)
- Sarcostemma viminale (L.) R.Br. (kao A. viminalis (L.) Steud.)
- Telosma cordata (Burm.f.) Merr. (kao A. cordata Burm.f.)
- Telosma pallida (Roxb.) Craib (kao A. pallida Roxb.)
- Tylophora indica (Burm.f.) Merr. (kao A. asthmatica L.f.)
- Vincetoxicum hirundinaria Medik. (kao A. vincetoxicum L.)
- Vincetoxicum pycnostelma Kitag. (kao A. paniculata Bunge)
- Xysmalobium undulatum (L.) R.Br. (kao A. undulata L.)[19]
Reference
uredi- ^ "Asclepias". NCBI taxonomy (jezik: English). Bethesda, MD: National Center for Biotechnology Information. Pristupljeno 10. 8. 2018.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Angiosperm Phylogeny Group (2016). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV". Botanical Journal of the Linnean Society. 181 (1): 1–20. doi:10.1111/boj.12385. ISSN 0024-4074.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Singh, B.; Rastogi, R.P. (1970). "Cardenolides-glycosides and genins". Phytochemistry. 9 (2): 315–331. doi:10.1016/s0031-9422(00)85141-9.
- ^ Agrawal, Anurag (7. 3. 2017). Monarchs and Milkweed: A Migrating Butterfly, a Poisonous Plant, and Their Remarkable Story of Coevolution (jezik: engleski). Princeton University Press. ISBN 9781400884766.
- ^ Agrawal, Anurag A.; Petschenka, Georg; Bingham, Robin A.; Weber, Marjorie G.; Rasmann, Sergio (1. 4. 2012). "Toxic cardenolides: chemical ecology and coevolution of specialized plant–herbivore interactions". New Phytologist (jezik: engleski). 194 (1): 28–45. doi:10.1111/j.1469-8137.2011.04049.x. ISSN 1469-8137. PMID 22292897.
- ^ "Asclepias L." Plants of the World Online. Royal Botanical Gardens Kew. Pristupljeno 23. 11. 2018.
- ^ "Asclepias". ipni.org. International Plant Names Index. Pristupljeno 23. 11. 2018.
- ^ Quattrocchi, Umberto (29. 11. 1999). CRC World Dictionary of Plant Names: Common Names, Scientific Names, Eponyms, Synonyms, and Etymology. CRC Press. str. 211. ISBN 978-0-8493-2673-8.
- ^ http://orbisec.com/milkweed-flower-morphology-and-terminology/ Milkweed Flower Morphology
- ^ a b Robertson, C. (1887) Insect relations of certain asclepiads. I. Botanical Gazette 12: 207–216
- ^ Sacchi, C.F. (1987) Variability in dispersal ability of Common Milkweed, Asclepias syriaca, seeds, Oikos Vol. 49, pp. 191–198
- ^ Frost, S.W. (1965). "Insects and pollinia". Ecology. 46 (4): 556–558. doi:10.2307/1934896. JSTOR 1934896.
- ^ Ramanujan, Krishna (Winter 2008). "Discoveries: Milkweed evolves to shrug off predation". Northern Woodlands. 15 (4): 56.
- ^ Agrawal, Anurag A.; Fishbein, Mark (22. 7. 2008). "Phylogenetic escalation and decline of plant defense strategies". Proceedings of the National Academy of Sciences (jezik: engleski). 105 (29): 10057–10060. doi:10.1073/pnas.0802368105. ISSN 0027-8424. PMC 2481309. PMID 18645183.
- ^ Johnson, Glen A (2019). Milkweed of the Sjedinjene države including Puerto Rico and the US Virgin Islands. Amazon KDP. str. 7. ISBN 9781081170653.
- ^ Charles Sigisbert, Sonnini (1810). Traité de l'asclépiade.
- ^ canada.ca/nouvelles/societe/2015/10/26/002-asclepiade-soie-amerique-production-recolte-soyer-du-quebec.shtml |publisher=Radio Canada |access-date=20 December 2015}}
- ^ Asclepias subverticillata (A. Gray) Vail[mrtav link], USDA PLANTS
- ^ "GRIN Species Records of Asclepias". Germplasm Resources Information Network. Sjedinjene države Department of Agriculture. Pristupljeno 22. 2. 2011.
- Everitt, J.H.; Lonard, R.L.; Little, C.R. (2007). Weeds in South Texas and Northern Mexico. Lubbock: Texas Tech University Press. ISBN 0-89672-614-2
