Bibliotekarstvo
Bibliotekarstvo je interdisciplinarno ili multidisciplinarno područje koje se zasniva na različitim teorijskim pristupima i stručnim znanjima, uključujući skup vrijednosti i alata iz menadžmenta, informacijske tehnologije, obrazovanja, društvenih nauka i drugih sektora koji su povezani s bibliotekama, s ciljem olakšavanja pristupa podacima, informacijama, dokumentima, znanju, kao i njihovu organizaciju, čuvanje, medijaciju, pod odgovarajućim uvjetima, u cilju poboljšanja društva.
Ovaj pojam označava sve tehnike upravljanja i organizovanja biblioteka. Nije riječ samo o prikupljanju i čuvanju dokumentarne građe nego io praksama koje imaju za cilj da se ona učini dostupnom javnosti kako bi je mogla pregledavati.[1] No, ovaj naziv sve se češće napušta u korist izraza "nauka o bibliotekama" ili "bibliotekarstvo i nauka o informacijama" (engleski: LIS). Iako se bibliotekarstvo sve više spominje kao potkategorija, specijalizacija unutar nauke o informacijama, ono zaista ostaje teorijska i stručna disciplina koja se do danas još poučava i prakticira. Ima vlastita područja stručnosti iz kojih saznanja vuku druge informacijske nauke.[2]
Reference
uredi- ^ "Bibliothéconomie | Enssib". enssib.fr (jezik: francuski). Arhivirano s originala, 16. 10. 2020. Pristupljeno 15. 10. 2020.
- ^ Guillaume Delaunay (decembar 2009). "La place de la bibliothéconomie dans l'organisation des connaissances et les classifications" (PDF). enssib.fr (jezik: francuski). Pristupljeno 15. 10. 2020.
Vanjski linkovi
uredi