Brahmagupta
Brahmagupta (ब्रह्मगुप्त) (589. – 668.) bio je indijski matematičar i astronom.
Brahmagupta | |
---|---|
Rođenje | 598. |
Smrt | 668 Ujjain | (69–70 godina)
Polje | Matematika |
Poznat(a) po | Nula |
Biografija
urediRođen je 598. u gradu Binmal u državi Radžastan u severozapadnoj Indiji. Vjerovatno je veći dio života proveo u Bilamali (današnji Binmal) u carstvu Harša. Zbog ovoga, Brahmaguptu često nazivaju Bilamalakarja, učitelj iz Bilamale. Bio je upravnik astronomske upservatorije u Udžainu, i za to vreme je napisao četiri matematička i astronomska teksta: Bramasputasidanta 628, Kadamekela 624, Durkeminarda 672, i Kandakadjaka 665.
Godine 628, prvi je put opisao gravitaciju kao privlačnu silu i upotrijebio izraz "gurutvākarṣaṇam (गुरुत्वाकर्षणम्)" na sanskrtu. da bi je opisao.[1][2][3][4] Također je zaslužan za prvi jasan opis kvadratne formule (rješenje kvadratne jednačine)[5] u njegovom glavnom djelu, Bramasputasidanta.[6]
Matematika
urediSabiranje, oduzimanje, dijeljenje i druge fundamentalne operacije sa hindu arapskim brojevima se prvi put pojavljuju u Bramasputa Sidanta, (u arapskom prijevodu Sindhind). Brahmaputra je imao običaj da izostavlja riječi i korake u svojim matematičkim djelima, kako bi mogao da ih predstavi na poetskiji način.
Njegov rad je od velikog značaja za matematiku. Brahmagupta je popularizovao važan koncept u matematici: broj nula. Bramaguptasidanta je najstariji poznati tekst koji nulu tretira kao broj po sebi, umjesto samo kao cifru u predstavljanju drugog broja. Štaviše, u ovom djelu se ide dalje, i navode se pravila za aritmetiku sa negativnim brojevima i nulom, koja su vrlo blizu današnjih shvatanja. Glavna razlika je u tome što je Brahmagupta pokušao da definiše dijeljenje nulom, koje je ostalo nedefinisano u modernoj matematici. Njegova definicija nule kao broja je bila ispravna osim što je smatrao da je 0/0 jednako 0, dok moderna matematika insistira da se ova vrijednost ne može definisati.
Godine 628, Bramagupta je dao prvo opće rješenje kvadratne jednačine:
Apsolutnom broju pomnoženom četiri puta [koeficijentom] kvadrata, dodaj kvadrat [koeficijenta] srednjeg člana; kvadratni korijen ovoga, manje [koeficijent] srednjeg člana podeljen dvostrukim [koeficijentom] kvadrata je vrednost. (Brahmasphutasiddhanta (Colebrook translation, 1817, page 346)[7]
Što je ekvivalentno sa:
Astronomija
urediU oblasti astronomije, Brahmagupta je prvi koristio algebru u rješavanju astronomskih problema. Kroz djelo Bramasputasidanta su se Arapi upoznali sa indijskom astronomijom. Čuveni abasidski halifa, Al-Mansur (712. – 775.) je osnovao Bagdad, i učinio ga centrom nauke. On je pozvao učenjaka po imenu Kankah iz Udžaina 770. Koristio je knjigu Bramasputasidanta da objasni hindu sistem aritmetičke astronomije. Al-Fazari je preveo ovo djelo na arapski po zahtjevu halife. Brahmagupta je kritikovao mišljenje da je Zemlja ravna ili šuplja. On je primijetio da su Zemlja i nebesa sfernog oblika i da se zemlja kreće.
Reference
uredi- ^ Pickover, Clifford (2008). Archimedes to Hawking: Laws of Science and the Great Minds Behind Them. Oxford University Press. str. 105. ISBN 978-0-19-979268-9.
- ^ Bose, Mainak Kumar (1988). Late classical India. A. Mukherjee & Co.[potrebna stranica]
- ^ Sen, Amartya (2005). The Argumentative Indian. Allen Lane. str. 29. ISBN 978-0-7139-9687-6.
- ^ Thurston, Hugh (1993). Early Astronomy. New York: Springer-Verlag. ISBN 978-0-387-94107-3.[potrebna stranica]Šablon:Failed verification
- ^ Bradley, Michael. The Birth of Mathematics: Ancient Times to 1300, p. 86 (Infobase Publishing 2006)
- ^ Mackenzie, Dana. The Universe in Zero Words: The Story of Mathematics as Told through Equations, p. 61 (Princeton University Press, 2012).
- ^ Stillwell, John. 2004. Mathematics and its History. Berlin and New York: Springer-Verlag. 542 pages. p. 87
Izvori
uredi- Cai, Tianxin (25. 7. 2023). A Brief History of Mathematics: A Promenade through the Civilizations of Our World (jezik: engleski). Springer Nature. ISBN 978-3-031-26841-0.
- Avari, Burjor (2013), Islamic Civilization in South Asia: A history of Muslim power and presence in the Indian subcontinent, Routledge, ISBN 978-0-415-58061-8
- Bose, D. M.; Sen, S. N.; Subbarayappa, B. V. (1971), A Concise History of Science in India, New Delhi: Indian National Academy of Science, str. 95–97, arhivirano s originala, 8. 12. 2015
- Bhattacharyya, R. K. (2011), "Brahmagupta: The Ancient Indian Mathematician", u B. S. Yadav; Man Mohan (ured.), Ancient Indian Leaps into Mathematics, Springer Science & Business Media, str. 185–192, ISBN 978-0-8176-4695-0
- Boyer, Carl B. (1991), A History of Mathematics, John Wiley & Sons, Inc, ISBN 0-471-54397-7
- Cooke, Roger (1997), The History of Mathematics: A Brief Course, Wiley-Interscience, ISBN 0-471-18082-3
- Gupta, Radha Charan (2008), "Brahmagupta", u Selin, Helaine (ured.), Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures, Springer, str. 162–163, ISBN 978-1-4020-4559-2
- Joseph, George G. (2000), The Crest of the Peacock, Princeton University Press, ISBN 0-691-00659-8
- O'Leary, De Lacy (2001) [first published 1948], How Greek Science Passed to the Arabs (2nd izd.), Goodword Books, ISBN 8187570245
- Plofker, Kim (2007), "Mathematics in India", u Victor Katz (ured.), The Mathematics of Egypt, Mesopotamia, China, India, and Islam: A Sourcebook, Princeton University Press, ISBN 978-0-691-11485-9
- Stillwell, John (2004), Mathematics and its History (Second izd.), Springer Science + Business Media Inc., ISBN 0-387-95336-1
- Hockey, Thomas, ured. (2007), "Brahmagupta", Biographical Encyclopedia of Astronomers, Springer Science & Business Media, str. 165, ISBN 978-0387304007
Dodatna literatura
uredi- Setsuro Ikeyama (2003). Brāhmasphuṭasiddhānta (Chapter 21) of Brahmagupta with Commentary of Pṛthūdhakasvāmin, critically edited with English translation and notes. INSA.
- David Pingree. Census of the Exact Sciences in Sanskrit (CESS). American Philosophical Society. A4, p. 254.
- Shashi S. Sharma. Mathematics & Astronomers of Ancient India. Pitambar Publishing. ISBN 9788120914216.
Vanjski linkovi
uredi- Brahmagupta's Brahma-sphuta-siddhanta English introduction, Sanskrit text, Sanskrit and Hindi commentaries (PDF)