Eratosten

Eratosten (Ερατοσθένης; 276. p. n. e. - 194. p. n. e.) grčki je matematičar, geograf i astronom (vjerovatno) kaldejskog porijekla.

Eratosten (Ερατοσθένης)

Rođen je u Kireni (danas Shahhat, Libija), a umro u ptolomejskoj Aleksandriji. Stekao je slavu kao prvi koji je upotrijebio sistem širina i dužina, te prvi koji je izračunao Zemljinu veličinu.

Eratosten je izučavao u Aleksandriji i nekoliko godina u Atini. Ptolomej III Euergeta imenovao ga je 236. p. n. e. upravnikom aleksandrijske biblioteke. Eratosten je dao nekoliko važnijih doprinosa u matematici i nauci. Bio je dobar prijatelj s Arhimedom. Oko 255. p. n. e. je izumio armilarnu sferu, koja se naširoko koristila sve do pronalaska planetarija u 18. vijeku.

Oko 240. p. n. e. Eratosten je izračunao Zemljin obim koristivši trigonometriju i poznavanje ugla visine Sunca u podne u Aleksandriji i Sieni (danas Asuan, Egipat). Račun je izveo pod pretpostavkom da je Zemlja okrugla i da je Sunce toliko udaljeno da se njegove zrake mogu uzeti kao paralelni pravci.

Eratosten je znao da u Sieni tačno u podne za vrijeme ljetnog solsticija (21. ili 22. juna) nema sjene u bunaru. Naime, tada je sunce u zenitu (kada sunce bude tačno u središtu neba) nad jarčevom obratnicom (iako se Siena nalazila neznatno sjevernije). Također je znao da je ugao visine Sunca u Aleksandriji u isto vrijeme 7° južno od zenita. Uzimajući da je Aleksandrija bila sjevernije od Siene (Aleksandrija je zapravo na zapadnijoj širini) zaključio je da udaljenost od Aleksandrije do Siene mora biti 7/360 ukupnog Zemljinog obima. Budući da mu je udaljenost između gradova bila poznata (5.000 stadija), uspostavio je konačnu vrijednost od 700 stadija po stepenu, što znači da je obim 252.000 stadija. Tačna veličina stadija, kojeg je koristio Eratosten, nije više poznata (uobičajen atički stadij iznosio je oko 185 m), ali vjeruje se da Eratostenova vrijednost odgovara između 39.690 km i 46.620 km. Današnja izmjerena vrijednost obima Zemlje iznosi oko 40.008 km. 150 godina kasnije Eratostenovu metodu koristio je Posejdonije.

Oko 200. p. n. e. Eratosten je skovao riječ geografija (od grč. gea, - Zemlja i grafein - pisati, opisivati) što je označavalo opisno učenje o Zemlji.

Ostali Eratostenovi doprinosi jesu:

• Eratostenovo sito kao način pronalaženja prim brojeva.
• Mjerenje udaljenosti od Sunca do Zemlje, danas nazvana astronomska jedinica (804.000.000 stadija).
• Mjerenje udaljenosti do Mjeseca (780.,000 stadija).
• Mjerenje nagiba ekliptike s pogreškom ugla od 7'.
• Sastavio je zvjezdani katalog sa 675 zvijezda koji nije ostao sačuvan.
• Karta plovnog puta Nila sve do Kartuma.
• Karta cijelog poznatog svijeta, od Britanskih ostrva do Cejlona i od Kaspijskog jezera do Etiopije. Jedino su Hiparh, Strabon i Ptolomej uspjeli napraviti pouzdanije karte u klasičnom i postklasičnom svijetu.

Eratosten je poznat pod imenom β, jer se navodno dokazao kao drugi u svijetu u mnogim područjima. Bio je na glasu po svom bahatom karakteru. Oslijepio je 195. p. n. e., a godinu kasnije izgladnio se na smrt.

Nazvano po Eratostenu

• Eratostenov krater na Mjesecu.
• Eratostenov period u mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali.

Također pogledajte

• Antičke mjere i mjerenje.