Reljef (geografija)

Refelj označava i predstavlja više pojmova a to su:

Reljef dijela Novog Zelanda

1. Naziv za sve oblike (neravnine) na Zemljinoj površini. Jedan je od najvažnijih geografskih elemenata, a istražuje ga geomorfologija. Nastaje djelovanjem endogenih sila i egzogenih procesa u geološkoj prošlosti i danas.

2. Naziv za reljefnu kartu ili reljefni model, umanjeni trodimenzionalni prikaz dijela Zemljine površine od gipsa ili plastike. Reljefna karta sadrži neravnine, koje se na dvodimenzionalnoj karti dočaravaju s pomoću izohipsa, sjena i boje. Izrađuje se u svim mjerilima poput plana i karte. Visine (brda, planine) na reljefnoj karti ne odgovaraju mjerilu, jer se zbog zornosti uvećavaju. Povećavanje visina, tzv. potenciranje, manje je ako je reljefna karta krupnijega mjerila.

3. Kiparsko ostvarenje kod kojega prikazani lik ili predmet ne stoji slobodno u prostoru nego je vezan uz ravnu površinu, uzdižući se s nje u jače ili slabije naglašenim ispupčenjima. Prema stupnju ispupčenja razlikuju se dvije glavne vrste reljefa: niski reljef, koji je plošan i neznatno se izdiže nad plohom, i visoki reljef, s jako naglašenom modelacijom figura. Između niskog i visokoga reljefa postoji veći broj prijelaznih oblika. Za reljefe većih dimenzija uglavnom se koristi kamen, mramor, bronca, terakota, a u sitnoj plastici i umjetničkom obrtu bjelokost, drago i poludrago kamenje, zlato, srebro, plastika i dr. Reljefi služe za dekoraciju i raščlanjivanje građevina, odnosno predmeta (korica knjiga, kutijica, pokućstva i dr.).[1]

Broj pojava poredanih od tektonike ploča do erozije i depozicije, mogu stvarati i uticati na reljef. Biološki faktori mogu također uticati na reljef poput biljaka koje imaju ulogu u razvoju sastava dina i slanih močvara, te djelovanje korala i algi na oblikovanje koralnih grebena.

Reference

uredi
  1. ^ Kragić, Bruno, ured. (2021). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Pristupljeno 1. 2. 2023.

Također pogledajte

uredi

Popis reljefnih oblika

uredi

Strminski reljef

uredi

Obalski, morski i okeanski reljef

uredi

Riječni reljef

uredi


Planinski i glečerski reljef

uredi


Vulkanski reljef

uredi

Erozivni reljef

uredi

Reljef koji nastaje erozijom i trošenjem obično se događa na obalama ili rijekama, te se mnogi pojavljuju iznad i ispod istih. Neki drugi reljefni erozivni oblici koji ne spadaju u gornje kategorije uključuju:


  • Depozitni reljef – reljef oblikovan depozicijom tereta ili sedimenta (obično obalnog ili riječnog).
  • Eolski reljef – reljef oblikovan vjetrom.

Vanjski linkovi

uredi
  NODES
os 21