Strawberry Fields Forever
| "Strawberry Fields Forever" | ||||
|---|---|---|---|---|
 | ||||
| Singl Beatlesa | ||||
| A-strana | Penny Lane | |||
| Objavljen | 13. februar 1967. | |||
| Snimljen | 29. novembar, 8–21. decembar 1966 | |||
| Žanr | ||||
| Trajanje | 4:07 | |||
| Izdavač |
| |||
| Kompozitor(i) | Lennon–McCartney | |||
| Tekst | Lennon–McCartney | |||
| Producent(i) | George Martin | |||
| Hronologija singlova Beatlesa | ||||
| ||||
"Strawberry Fields Forever" je pjesma engleske rok-grupe The Beatles, koju je napisao John Lennon i pripisuje se partnerstvu Lennon–McCartney. Objavljena je 13. februara 1967. kao dvostruki singl s "Penny Lane". Predstavljala je odmak od prethodnih singlova grupe i novo slušačko iskustvo za tadašnju pop-publiku. Iako je pjesma u početku podijelila i zbunila muzičke kritičare i obožavatelje grupe, pokazala se vrlo utjecajnom na nastajući psihodelični žanr. Popratni promotivni film također je prepoznat kao pionirski rad u mediju muzičkog videa.[7]
Lennon je napisao pjesmu na temelju sjećanja iz djetinjstva, kad se je igrao u Strawberry Fieldu, dječjem domu Vojske spasa u Liverpoolu. U novembru 1966. grupa je provela 45 sati u studiju tokom pet sedmica, stvarajući tri verzije pjesme. Konačna snimka spojila je dvije od ovih verzija, koje su bile potpuno različite u tempu, raspoloženju i muzičkoj ljestvici. Sadrži obrnuto snimljene instrumente, zvukove Mellotron flaute, indijski swarmandal i kodni fade-out/fade-in, te aranžman za violončelo i drvene puhačke instrumente, koje je spremio producent George Martin. Za promotivni film, grupa je koristila eksperimentalne tehnike poput povratnih efekata, preskakanja i preklapanja.
Pjesma je bila prva koju su Beatlesi snimili nakon završetka albuma Revolver i bila je namijenjena albumu Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band. Umjesto toga, grupa je bila prisiljena objaviti singl pod pritiskom izdavačke kuće i uprave koji su zahtijevali novi proizvod, a zatim su se držali svoje filozofije izostavljanja prethodno objavljenih singlova s albuma. Dvostruka A-strana zauzela je drugo mjesto na ljestvici Record Retailer, čime je prekinut četverogodišnji niz singlova grupe koji su bili na vrhu britanskih ljestvica. U Sjedinjenim Državama, "Strawberry Fields Forever" zauzeo je osmo mjesto na Billboard Hot 100. Na veliko nezadovoljstvo grupe, pjesma je kasnije uključena na LP Magical Mystery Tour.
Lennon je smatrao "Strawberry Fields Forever" svojim najboljim radom s Beatlesima.[8] Nakon Lennonovog ubistva u New York Cityju, dio Central Parka nazvan je po pjesmi. Godine 1996. odbačena prva verzija pjesme objavljena je na kompilaciji Anthology 2; 2006. stvorena je nova verzija za remix album Love. Umjetnici koji su obradili pjesmu su Richie Havens, Todd Rundgren, Peter Gabriel, Ben Harper i Los Fabulosos Cadillacs s Debbie Harry. Godine 1990. verzija grupe Candy Flip postala je hit i uvrstila se među deset najboljih u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj. Pjesma je zauzela 7. mjesto na ažuriranom spisku "500 najboljih pjesama svih vremena" časopisa Rolling Stone za 2021.
Pozadina i pisanje
urediStrawberry Field bilo je ime dječjeg doma Vojske spasa u blizini kuće iz djetinjstva Johna Lennona u Wooltonu, predgrađu Liverpoola.[1][9] Lennon i njegovi prijatelji Pete Shotton, Nigel Walley i Ivan Vaughan igrali su se u šumovitom vrtu iza doma.[10][11] Jedna od Lennonovih poslastica iz djetinjstva bila je vrtna zabava koja se održavala svakog ljeta u Calderstones Parku u blizini doma, gdje je svirao limeni orkestar Vojske spasa.[12] Lennonova tetka Mimi Smith prisjetila se: "Bilo je nešto u vezi s ovim mjestom što je uvijek fasciniralo Johna. Mogao ga je vidjeti kroz prozor... Kad je čuo bend Vojske spasa kako svira na vrtnoj zabavi, povukao me za sobom i rekao: 'Požuri, Mimi - zakasnit ćemo."[10]
Lennon je počeo pisati "Strawberry Fields Forever" u španskom gradu Almería tokom snimanja filma How I Won the War Richarda Lestera u septembru i oktobru 1966.[13][14] Beatlesi su se upravo povukli s turneje nakon jednog od njihovih najtežih razdoblja, koje je uključivalo kontroverzu "popularniji od Isusa" i nasilje gomile zbog nenamjernog omalovažavanja prve dame Filipina Imelde Marcos.[15][1][16] U prvim verzijama koje je Lennon snimio na kasetu u septembru, Strawberry Field se ne spominje. Autor Steve Turner kaže da je u ovoj fazi Lennon najvjerojatnije bio inspiriran autobiografskim romanom Nikosa Kazantzakisa Report to Greco, kojeg je pročitao u Almeriji i "govori o piscu u potrazi za duhovnim smislom".[17]
Bio sam drukčiji cijeli život. Drugi verz glasi, "No one I think is in my tree". Pa, bio sam sramežljiv i sumnjao sam u sebe. Mislim da niko nije bio tako mudar kao ja, to sam mislio reći. Dakle, mora da sam ili lud ili genij. ...[18]
– John Lennon, 1980
Poput "Penny Lane", koju je Paul McCartney napisao krajem 1966. kao odgovor na Lennonovu novu pjesmu,[19] "Strawberry Fields Forever" izražava nostalgiju za ranim godinama Beatlesa u Liverpoolu. Iako se obje pjesme odnose na stvarne lokacije, McCartney je rekao da obje pjesme također imaju jak nadrealni i psihodelični osjećaj.[1] George Martin, producent Beatlesa, prisjetio se da kada je prvi put čuo "Strawberry Fields Forever", zvučala kao "magloviti, impresionistički svijet snova".[20][nb 2]
Poput Revolverovih "Tomorrow Never Knows" i "She Said She Said", "Strawberry Fields Forever" je izvučen iz Lennonovog iskustva s halucinogenom drogom LSD, zbog čega je preispitivao svoj identitet i pokušavao otopiti svoj ego.[21] Prema Turneru, uvodni stih "Let me take you down" postavlja Lennona kao "duhovnog vođu", u skladu s njegovim izjavama u "The Word", "Rain" i "Tomorrow Never Knows". Lennonova tvrdnja, da u Strawberry Fieldu "Ništa nije stvarno" odražava koncept maje (ili "iluzije") kako ga prenose hinduistička učenja koja je Lennon također čitao tokom sedmica na snimanju filma.[22] Lennon je rekao da pjesma odražava kako se osjećao "drugačijim cijeli život",[14][20] nazivajući je "psihoanalizom u muzici" i jednom od njegovih najiskrenijih pjesama.[23] Prema McCartneyju, stihovi odražavaju Lennonovo divljenje engleskom piscu iz 19. stoljeća Lewisu Carrollu, posebice njegovoj pjesmi "Jabberwocky".[24]
Na demo snimkama koje je snimio u svojoj kući u Kenwoodu[25] koristio je Mellotron, instrument koji je kupio u novembru 1965.[25][26] Na prvom snimku u Almeriji još nije imala refren, sadrži samo jedan stih, koji je Lennon kasnije promijenio i dodao melodiju i dio teksta refrena. Nakon povratka u Englesku dodao je još jedan stih i spomenuo Strawberry Fields. Prvi stih objavljene verzije pjesme bio je posljednji koji je Lennon napisao u vrijeme snimanja.[27] Refren je inspiriran sjećanjima na njegovo djetinjstvo kada je tetka Mimi bila stroga i zabranjivala mu da se igra u Strawberry Fieldu.[28] Prvi stih koji je napisao postao je drugi stih u objavljenoj verziji pjesme, a drugi stih postao je posljednji.
Napomene
urediReference
uredi- ^ a b c d e The Beatles 2000, str. 237.
- ^ DeRogatis 2003, str. 48.
- ^ Doggett 2015, str. 373.
- ^ Philo 2015, str. 119.
- ^ Frith, Simon (1981). "1967: The Year It All Came Together". The History of Rock. Available at Rock's Backpages (subscription required).
- ^ Carr i Tyler 1978, str. 62: "Both ['Strawberry Fields Forever' and 'Penny Lane'] represent definitive English acid-rock (as opposed to its American cousin) … The subject-matter was essentially 'Liverpool-on-a-sunny-hallucinogenic-afternoon'."
- ^ Burns 2000, str. 176.
- ^ Osoblje Rolling Stonea (7. 4. 2011). "500 Greatest Songs of All Time: 76. The Beatles, 'Strawberry Fields Forever'". rollingstone.com. Arhivirano s originala, 25. 2. 2007. Pristupljeno 13. 11. 2023.
- ^ MacDonald 2005, str. 216.
- ^ a b Spitz 2005, str. 642.
- ^ Ingham 2006, str. 193.
- ^ "Strawberry Fields Forever". Mersey Beat. 2006. Arhivirano s originala, 6. 3. 2016. Pristupljeno 19. 8. 2008.
- ^ Sheff 2000, str. 153.
- ^ a b The Beatles 2000, str. 231.
- ^ Webb, Robert (29. 11. 2006). "'Strawberry Fields Forever': The making of a masterpiece". The Independent. Arhivirano s originala, 25. 5. 2022. Pristupljeno 24. 7. 2008.
- ^ Rodriguez 2012, str. 177.
- ^ Turner 2016, str. 506–07.
- ^ Everett 1999, str. 75.
- ^ Everett 1999, str. 84.
- ^ a b Spitz 2005, str. 641.
- ^ Turner 1999, str. 15.
- ^ Turner 2016, str. 237, 523.
- ^ Sullivan 2017, str. 411–12.
- ^ Miles 1997, str. 45.
- ^ a b Winn 2009, str. 68–69.
- ^ Everett 1999, str. 76.
- ^ Turner 1999, str. 118–19.
- ^ Freeman, Simon (31. 5. 2005). "Strawberry Fields is not forever". Times Online. Pristupljeno 14. 12. 2007.[mrtav link]
Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "nb", ali nije pronađena pripadajuća <references group="nb"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje