Trihom

Trihomi ( grč. τρίχωμα - trikhōma = dlaka), su vanjske izrasline ili dodaci na biljkama, algama, lišajima i određenim protistima. Raznolike su strukture i funkcije. Primjeri su obične dlake i dlačice, žljezdanih dlake, vage, i papile. Pokrivenost bilo kojom formom dlaka na biljnim organima se označava kao indument (omotač), a za površinu koja ih ima se kaže da je pubescentna, tj. dlakava.

Trihomi na konoplji (Cannabis) su bogati kanabinoidima.

Trihomi na površini lista pomoćnice Solanum scabrum

Trihomi na peteljci lista Solanum quitoense

Epiderma Arabidopsis thaliana, sa trihomima.

Trihomi algi

Određene, obično filamentozne (nitaste), alge imaju vršnu izduženu dlaku nalik na strukturu zvanu trihom. Isti termin se primjenjuje na takve strukture i za neke cijanobakterije, kao što su one iz rodova Spirulina i Oscillatoria. Cijanobakterija može imati izvučene trihome , kao Oscillatoria ili omotane, kao kod Calothrix Ove strukture igraju važnu ulogu u sprečavanju erozije tla, a posebno u hladnim pustinjskim klimatima. Filamentozne spirale formiraju uporne ljepljive mreže koje pomažeu u održavanju strukture tla.

Ostale biljke

Trihomi kod svih biljaka su izdanci epidermnog tkiva, vrlo različitih oblika, a mogu biti žljezdani ili ne. U zrelosti mogu biti živi ili mrtvi, a imaju dovoljno konstantan oblik u različitim vrstama organizama, što ih čini vrlo vrijednim indikatorima u identifikaciji biljaka.< Trihomi mogu biti jednoćelijski ili višećelijski. Ponekad nisu jako izraženi, pa u epidermnim ćelijama izgledaju više kao grudvice (papilozne ćelije). Uobičajene su na površinama mnogih mesnatih i sličnih listova.

Trihomi mogu biti različitih svojstava, ali se obično svrstavaju u dvije skupine:

• žljezdani (to jest, oni koji luče tvari) i
• nežljezdani (luče samo vlastiti ćelijski zid).

Nežljezdani trihomi

Primjer nežljezdanijh trihoma Oenothera erythrosepala

Nežljezdani trihomi mogu imati nekoliko funkcija:

• zaštita od mehaničkih oštećenja, kao što su ogrebotine na listovima koje se ne nalaze u epidermi, već u trihomima;
• "suncobranska" zaštita. Trihomi proizvode sjenku na epidermi. Ovo se dešava, na primjer, na maslinovom lišću;
• održavanje odgovarajuće mikroklime, jer na površini zadržavaju vlagu ;

Nežljezdani trihomi se može se podijeliti u nekoliko grupa:

• Jednostavni jednoćelijski: jedna epidermna ćelija se proteže od baze, uz temeljno proširenje u obliku korijena dlake. Takvim su u trihomu pokrivene kutikule, ćelijsko jedro, vakuole i druge organele. Tokom rasta trihoma, jedro se odlaže na vršnom dijelu, jer je tamo gdje je u korijenu javljaju pareletalne okolnosti. Primjer ove vrste trihoma su korjenske dlake.
• Jednostavni višećelijskipluricelular: set ćelija postavljenih jedna iznad druge. Donje ćelije se ubacuj u epidermu.
• Zvjezdasti: ima različite grane iz iste tačke. Grane mogu biti jednoćelijska (iz baze epidermisa) ili višećelijske (više ćelija umetnuto u bazu epidermisa).

• 'Vaskuliformni: posebna vrsta zvijezdstih trihoma. Oni su višećelijski. Ćelija je umetnuta između epiderma i raste.

Ona zrači skup ćelija oko perimetra. Ovim trihomima obiluje maslinovo lišće.

• Razgranati: mogu biti jednoćelijski ili višećelijski. Razlike su u stršećim u granama na različitim nivoima (na različitim visinama).
• Razgranati svijećnjak: posebna vrsta razgranatih trihoma, koji su uvijek višećelijski. Postoji mnogo mjesta odakle zrače ogranci (iako postoje i nezavisne ekstenzije).
• Vunasti: uvijek su višećelijski. Čine više ili manje guste kolone rastućih ćelija. Vrlo su obilne i pokrivaju cijelu površinu. Karakteristični su za baršunaste površine.

Žljezdani trihomi

Žljezdani trihomi su oni sa sekretornim ćelijama. Kutikula je tanka, spečena na svim ćelijama i mogu se odvojiti od zida jer ispod sebe imaju visoku koncentraciju pektina, što ih odvaja od slabijeg zida.

Također pogledajte

• Epiderma (botanika)