Azbuka
Azbuka (az i buki – naziv prva dva slova u poretku) je glagoljička i stara ćirilična abeceda. Nazivi slova predstavljaju riječi koje tvore dugu mnemotehničku rečenicu azъ buky vĕdĕ glagoljǫ dobrĕ jestъ živĕtĕ… – »ja slova znajući govorim dobro je živjeti…«
Glagoljica i ćirilica su usko povezane – dijele nazive slova i uglavnom poredak. Neka slova su imala i brojčanu vrijednost, koja se malo razlikuje između ta dva pisma.
Nazivi i poredak slova
urediNazivi slova su originalno na staroslavenskom, i ne navode se svugdje u istom obliku. Tako se slovo vĕdĕ ponegdje naziva i vĕdi.
Pojedina imena prilagođavana su kasnijem jezičnom razvoju u različitim sredinama koje su koristile glagoljicu i ćirilicu, pa je tako npr. črьvь u hrvatskom dalo črv, u bugarskom чръв – črăv, a u ruskom червь – červ´.[1]
Poredak varira u literaturi,[2] za glagoljicu uglavnom za slova črv, ci, ša, šta, te za us, jus, es, jes.
Brojčane vrijednosti
urediĆirilica je naslijedila brojčane vrijednosti iz grčkog pisma, a glagoljica ima redom dodijeljene. Međutim, većina se vrijednosti poklapa. U literaturi postoje male razlike oko dodjele većih brojčanih vrijednosti u glagoljici (iznad 1000).[1]
Kada su se slova glagoljice koristila za zapis brojeva, pisala su se između posebnog znaka, tzv. ano teleia [srednje točke, · (Unicode U+0387)].
Tablica
urediSljedeća tablica je sažeti pregled glagoljice i stare ćirilice, prateći poredak glagoljice. Slova se mogu podijeliti u tri skupine:
- slova naslijeđena iz grčkog (u ćirilici), odnosno za glasove slične grčkim (az, buki, dobrje…)
- posebna slova za staroslavenske glasove (vjedi, živjeti, dzelo…)
- slova koja su služila samo za transliteraciju grčkih slova, te za zapis brojeva, jer takvih glasova u staroslavenskom nije bilo (frt za fi, thita za theta, ot za omega…)
Imena u tablici su usporedno staroslavenska (kosim slovima) i kroatizirana.
| Ime[a] | Glagoljica | Ćirilica | Izgovor (IPA) |
Slovo u hrvatskoj latinici | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| obla | uglata | broj | stara | broj | današnja | |||
| azъ az | 
|
|
1 | 
|
1 | А а | /a/ | a |
| buky buki | 
|
|
2 | 
|
2 | Б б | /b/ | b |
| vĕdĕ vjedi | 
|
|
3 | 
|
В в | /v/ | v | |
| glagoljǫ glagolju | 
|
|
4 | 
|
3 | Г г | /g/ | g |
| dobrĕ dobrje | 
|
|
5 | 
|
4 | Д д | /d/ | d |
| jestъ jest | 
|
|
6 | 
|
5 | Е е | /ɛ/ | e |
| živĕtĕ živjeti | 
|
|
7 | 
|
Ж ж | /ʒ/ | ž | |
| Ʒĕlo dzjelo | 
|
|
8 | 
|
6 | Ѕ ѕ (makedonska ćir.) | /dz/ | dz |
| zemli zemlji | 
|
|
9 | 
|
7 | З з | /z/ | z |
| ïže iže | 
|
|
10 | 
|
8 | И и | /i/ | i |
| i i | 
|
|
20 | 
|
10 | І і (bjeloruski i ukr.) | /i/ | i |
| g’ervь đerv | 
|
|
30 | 
|
srpski Ћ ћ i Ђ ђ | /g'/ | ć ili đ | |
| kako kako | 
|
|
40 | 
|
20 | К к | /k/ | k |
| ljudьje ljudje | 
|
|
50 | 
|
30 | Л л | /l/ | l |
| myslite mislite | 
|
|
60 | 
|
40 | М м | /m/ | m |
| našь naš | 
|
|
70 | 
|
50 | Н н | /n/ | n |
| onъ on | 
|
|
80 | 
|
70 | О о | /ɔ/ | o |
| pokojь pokoj | 
|
|
90 | 
|
80 | П п | /p/ | p |
| rьci rci | 
|
|
100 | 
|
100 | Р р | /r/ | r |
| slovo slovo | 
|
|
200 | 
|
200 | С с | /s/ | s |
| tvrьdo tvrdo | 
|
|
300 | 
|
300 | Т т | /t/ | t |
| ukъ uk | 
|
|
400 | 
|
400 | У у | /u/ | u |
| frъtъ frt | 
|
|
500 | 
|
500 | Ф ф | /f/ | f |
| hĕrъ hjer | 
|
|
600 | 
|
600 | Х х | /x/ | h |
| otъ ot | 
|
|
700 | 
|
800 | odg. grčkom Ω više se ne koristi |
/o/ | |
| šta šta | 
|
|
800 | 
|
Щ щ | /ʃt/ | šč | |
| ci ci | 
|
|
900 | 
|
900 | Ц ц | /t͡s/ | c |
| črьvь črv | 
|
|
1000 | 
|
90 | Ч ч | /t͡ʃ/ | č |
| ša ša | 
|
|
2000 | 
|
Ш ш | /ʃ/ | š | |
| jerъ jor | 
|
|
|
Ъ ъ – "tvrdi znak" | ||||
| jery jeri | 
|
|
Ы ы – "jeri" | /ɨ/ | ||||
| jerь jer | 
|
|
|
Ь ь – "meki znak" | ||||
| ĕtъ jat | 
|
|
|
izbačen iz ruskoga 1917., iz bugarskoga 1945. |
/jæ/ | |||
| jo jo | 
|
— | — | Ё | /jɔ/ | |||
| ju ju | 
|
|
Ю ю | /ju/ | ju, u | |||
| ęsъ es, »mali jus« |
|
|
više se ne koristi | /ɛ̃/ | ||||
| jęsъ jes, »jotirani mali jus« |
|
|
više se ne koristi | /jɛ̃/ | ||||
| ǫsъ us, »veliki jus« |
|
|
više se ne koristi | /ɔ̃/ | ||||
| jǫsъ jus, »jot. veliki jus« |
|
|
više se ne koristi | /jɔ̃/ | ||||
| thita thita | 
|
|
9 | više se ne koristi | /f/ | |||
| ižica ižica | 
|
|
izb. iz ruskoga 1917. | |||||
| je, »jotirani e« |
|
više se ne koristi | /jɛ/ | |||||
| ksi ksi | 
|
više se ne koristi | /ks/ | |||||
Bilješke
uredi- ↑ Nazivi glagoljskih slova izvorno su na staroslavenskome, koji ima neke glasove kojih u hrvatskome nema. Prilagodba originalnih naziva na hrvatski nije jednoznačna. Nazivi ovdje su prema tablici u Hrvatskoj općoj enciklopediji, svezak 4, »Glagoljica«, s tim da se nazalni glasovi ę i ǫ, koji se u enciklopediji bilježe kao en i on, zamjenjuju s e i u, što su najčešći odrazi tih glasova u hrvatskom (stsl. imę, rǫka prema hrv. ime, ruka). To donekle odstupa od uvriježenih naziva u dijelu literature.
Izvori
uredi- ↑ a b Michael Everson and Ralph Cleminson, "Revised proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS", ISO/IEC JTC1/SC2/WG2 N2555, dostupno ovdje Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2007. (Wayback Machine)
(PDF)
- ↑ Michael Everson, "Revised proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS", ISO/IEC JTC1/SC2/WG2 N1931, dostupno ovdje (PDF)
