Bukovača (Bosanski Petrovac, BiH)
Bukovača je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
| Bukovača | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Unsko-sanska županija |
| Općina/Grad | Bosanski Petrovac |
| Koordinate | 44°30′47″N 16°25′37″E / 44.513°N 16.427°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 152 |
 | |
  Bukovača Bukovača na zemljovidu BiH | |
Zemljopis
urediSamo ime govori da je selo dobilo ime po bukvi koje sada više nema. Bukovača se nalazi na putu između Bosanskog Petrovca i Drinića. S istočne strane selo zatvaraju uzvišenja Đurinovača, Kukerda i Glavica, a s južne Vijojla i Bukovačko brdo. Zapadna strana je otvorena i tu se selo nadovezuje na selo Bara. Kuće su razbacane po grupicama: Budžak, Avala, Baljkovac, Podbukovača i Podđurinovača. U selu imaju dva-tri vrela.[2]
Povijest
urediI ovo selo ima gradinu, na Stražbenici. Temelji su joj još vidljivi. A poznaje se i put do vrha Stražbenice. Tu je početkom prošlog stoljeća nađeno mnoštvo zemljanog i keramičkog posuđa. Nađen je i jedan srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan brončani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko brončanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule. Pored Stražbenice, pored puta, postoji drevni rimski miljokaz (isti kao i na Oštrelju) pa bi se dalo zaključiti da se ovdje radi o rimskom fortifikacijskom utvrđenju dužine 400 metara.[3]
U ravnom dijelu sela nalazi se ruševina neke stare građevine, kao duguljasta (20 m) humka i prostire se pravcem sjever-jug. Jednom prilikom se provalila pa se vidjelo da je to grobnica zidana bijelim kamenom. Uočeni su i natpisi za koje je kasnije utvrđeno da se radi o natpisu iz rimskog doba.[4][5] I do ove grobnice vodi kaldrma od kamena i krečnog malter.
Stanovništvo
uredi1991.
urediNacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[6]:
ukupno: 298
- Srbi - 291
- Jugoslaveni - 5
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2
2013.
urediNacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 152
- Srbi - 150
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2
Izvori
uredi- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. ožujka 2020.
- ↑ Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
- ↑ Salmedin Mesihović: Svpplementvm rebellio Illyrici - Germanikova "Pounjska ofanziva", Historijska traganja, 4, 2009., str. 9-33
- ↑ Salmedin Mesihović: Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011.
- ↑ Ivo Bojanovski: Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.