Düsseldorf

Düsseldorf; Düsseldorp
	Koordinate: 51°13′N 6°46′E / 51.217°N 6.767°E
Država	Njemačka
Savezna država	Sjeverna Rajna-Vestfalija
Upravno područje	Düsseldorf
Površina	217,0 km2
Nadmorska visina	38 m
Stanovništvo	582 222 (30. lipnja 2008.)
Gustoća stanovništva	2683 stan./km2
Poštanski broj	40000–40629
Pozivni broj	0211, 0203, 02104
Registarska oznaka	D
	Službena stranica duesseldorf.de
Karta
	Düsseldorf
	Düsseldorf
	Položaj grada na karti Njemačke

Düsseldorf (donjonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Grad leži na rijeci Rajni i dio je konurbacije Ruhr (niza spojenih gradova uz Rajnu). Düsseldorf je središte njemačke modne industrije, oglašivačkih agencija i multinacionalnih korporacija.

Povijest

Na prostor današnjeg Düsseldorfa su se u 7. i 8. stoljeću naselila germanska plemena. Nastalo je manje naselje poljoprivrednika i ribara na Rajni. Prvi spomen grada potječe iz 1135. godine (tada se zvao Dusseldorp). Car Fridrik I. Barbarossa je sagradio tvrđavu u gradu Kaiserswerthu sjeverno od Düsseldorfa.

Od 1186. je Düsseldorf došao pod upravu grofova Berg koji su 1280. u grad preselili svoje sjedište. 1288. su grofovi Düsseldorfu dali gradske privilegije. Došlo je do sukoba oko vlasti nad gradom između grofova Berg i kölnskog nadbiskupa. 1609. je grofovija Berg postala dio grofovije Pfalz-Neuburg, a Düsseldorf je jedan od najvažnijih grofovskih gradova. Grad se jače razvija u 18. st. kad dolaze mnogi umjetnici (na poziv grofove žene Ane Marije Luise iz firentinske dinastije Medici). Grad je pretrpio štetu u Napoleonovim ratovima. Napoleon je osnovao Veliko vojvodstvo Berg, a Düsseldorf je glavni grad. Nakon Napoleonovog pada je Düsseldorf pripao Pruskoj. U Düsseldorfu je bio parlament Rajnskih provincija (autonomnog područja uz Rajnu unutar Pruske).

U 19. st. je grad brzo narastao zbog industrijalizacije koja je zahvatila cijeli ruhrski prostor uz Rajnu. U prostoru Ruhra se brzo razvija industrija zbog nalazišta ugljena i dolaze mnogi naseljenici u tamošnje gradove, pa tako i Düsseldorf. Grad je razoren u bombardiranju tijekom 2. svj. rata. Nakon rata je postao glavni grad savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije. Grad se brzo razvija i postaje značajan industrijski i trgovački centar.

Zemljopis

Düsseldorf se nalazi na zapadu Njemačke, na ušću rijeke Düssel u Rajnu. Dio je urbaniziranog područja (konurbacije) Ruhr. To je niz spojenih gradova uz rijeku Rajnu (Köln, Bonn, Leverkusen, Wuppertal, Essen, Bochum, Gelsenkirchen i Dortmund). Ruhr je značajan industrijski centar koji se razvio na rudnim nalazištima. Düsseldorf se nalazi na desnoj obali Rajne, a nasuprot je grad Neuss. Klima je umjerena s blagim zimama i toplim ljetima.

Gospodarstvo

Düsseldorf je središte njemačke modne industrije i telekomunikacija. U nekoliko godina grad se snažno gospodarski razvio. Njemački najveći mobilni operateri Vodafone i E-Plus imaju sjedište ovdje. Također velike tvrtke NTT, Ericsson, Sandvik, Nokia i GTS imaju značajne podružnice ovdje. Mnoge velike svjetske internetske tvrtke imaju korijene u Düsseldorfu. Postoji 400 reklamnih agencija, među kojima su i tri najveće u Njemačkoj:BBDO Group, Publicis Grups i Grey Group. Ima oko 170 financijskih institucija, te jedna od najvećih burza u Njemačkoj. Poznate tvrtke iz Düsseldorfa su L'Oreal, Henkel i Metro. Grad je medijski vrlo razvijen.

Znamenitosti

TV toranj Rheinturm

Zgrada regionalnog parlamenta

Najpoznatija građevina je TV toranj Rheinturm visok 240.5 metra, te je najveći telekomunikacijski toranj u Düsseldorfu
Vrlo su poznate zgrade koje je konstruirao arhitekt Frank Gehry.
Poznata je akademija Heinrich-Heine-Universität koja je osnovana 1965.
Poznata je zračna luka koja je treća po veličini u Njemačkoj.
Poznata i zanimljiva je zgrada regionalnog parlamenta zbog jedinstvenog oblika.
Poznato je javno šetalište Königsallee.

Stanovništvo

Godina	Stanovnici
1632	5.000
1703	8.573
1792	18.794
1. prosinca 1834. ¹	21.421
1. prosinca 1840. ¹	22.477
3. prosinca 1855. ¹	29.085
3. prosinca 1858. ¹	38.765
3. prosinca 1861. ¹	37.900
3. prosinca 1864. ¹	44.300
3. prosinca 1867. ¹	63.400
1. prosinca 1871. ¹	69.365
1. prosinca 1875. ¹	80.695
1. prosinca 1880. ¹	95.458
1. prosinca 1885. ¹	115.190
1. prosinca 1890. ¹	144.642
2. prosinca 1895. ¹	175.985
1. prosinca 1900. ¹	213.711
1. prosinca 1905. ¹	253.274
1. prosinca 1910. ¹	358.728
1. prosinca 1916. ¹	354.747

Godina	Stanovnici
5. prosinca 1917. ¹	374.770
8. listopada 1919. ¹	407.338
16. lipnja 1925. ¹	432.633
16. lipnja 1933. ¹	498.600
17. svibnja 1939. ¹	541.410
31. prosinca 1945.	392.316
29. listopada 1946. ¹	420.909
13. rujna 1950. ¹	500.516
25. rujna 1956. ¹	654.850
6. lipnja 1961. ¹	702.596
31. prosinca 1965.	698.007
27. svibnja 1970. ¹	663.586
31. prosinca 1975.	664.336
31. prosinca 1980.	590.479
31. prosinca 1985.	561.686
25. svinja 1987. ¹	563.531
31. prosinca 1990.	575.794
31. prosinca 1995.	571.030
31. prosinca 2000.	569.364
31. prosinca 2005.	577.416