Dopsin

Dopsin
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska
Općina/grad	Vladislavci
Površina	11,6 km2
Koordinate	45°26′57″N 18°33′33″E / 45.44916667°N 18.55916667°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	374
– gustoća	32 st./km2
Odredišna pošta	31431 Čepin
Pozivni broj	+385 (0)31
Autooznaka	OS
	Dopsin Dopsin na zemljovidu Hrvatske

Dopsin je naselje u sastavu Općine Vladislavci, u Osječko-baranjskoj županiji.

Stanovništvo

Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 482 stanovnika.^[4]

Naselje Dopsin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	517	666	481	643	728	745	695	852	825	776	849	658	678	647	545	482	374
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1981. smanjeno izdvajanjem dijela područja naselja koji je pripojen naselju Vuka, općina Vuka. Do 1961. sadrži dio podataka za naselje Vuka. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Šport

Od 2008. godine u naselju djeluje nogometni klub NK Goleo Dopsin.^[5] 50-ih godina 20. stoljeća, postojao je nogometni klub NK Stojanović Rade Dopsin.^[6]

Povijest

Dopsin je bio posjed Ivanovaca koji je od Horvata (Novih Mikanovaca) i Velikog Sela (Ivankova) bio udaljen svega dvadesetak kilometara. Dopsin se spominje kao svojina Ivanovaca 1263. godine (“križnici iz Dopsina”) i 1300., i to oko rječice Vuke. Danas južno od sela Dopsina kod Hrastina veliko poljoprivredno zemljište okolni stanovnici nazivaju Ivanovci, a most na Vuki “mostom na Ivanovcima”. Nije poznato kad su Ivanovci dobili ovaj posjed, a ni kad su ga ni kako izgubili. Godine 1361. ban Mačve Nikola I. Gorjanski držao je skupštinu Srijemske županije in villa Dobsa (u selu Dopsi) pa je vjerojatno već tada taj posjed pripadao Gorjanskomu. U 15. stoljeću vlasnikom bivšeg ivanovačkog posjeda bila je susjedna velikaška porodica Korođ, iz utvrđenog grada Korođa blizu Osijeka. Iako je ovo područje bilo u vrijeme turske vlasti opustošeno, ipak se na dopsinskom posjedu održao jedan srednjovjekovni objekt: kapela u selu Koprivni. Kapela je jednobrodna s polukružnim svetištem. Zidovi su joj debljine 1 m, a na južnom pročelju ima romanički portal. Na zapadnom, glavnom pročelju nema ni vrata ni prozora. Zazidani lukovi na toj strani, kao i uske stube u sjevernom zidu, odaju da je kapela bila spojena s nekom zgradom. Prema tradiciji, a i prigradnji u svetištu, kapela je služila Turcima (kao džamija?), a 1757. godine je obnovljena i pretvorena u pravoslavnu kapelu Rođenja Presvete Bogorodice. Nema razloga ne vjerovati da je ta kapela jedini ostatak ivanovačkog sjedišta na dopsinskom posjedu.