Franjevačka klasična gimnazija u Sinju

Franjevačka klasična gimnazija u Sinju jedna je od nastarijih srednjoškolskih obrazovnih ustanova u Dalmaciji i prva u Dalmaciji s hrvatskim nastavnim jezikom. U vlasništvu je Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja - Split.

Povijest

Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu organizirala je školovanje franjevačkih kandidata na raznim razinama u samostanskim školama diljem Provincije. Godine 1838. Provincija ujedinjene postojeće samostanske škole u Domaće učilište Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja organizirano u tri stupnja, odnosno u tri samostana: Zaostrog, Knin i Sinj.

Godine 1854. to učilište počinje s radom cjelovito u Sinju pod nazivom Javno više hervatsko gimnazije u Sinju pod upravom oo. franjevaca Presvetog Otkupitelja i kreće s nastavnim programom na hrvatskom jeziku. Time postaje prvom hrvatskom gimnazijom u Dalmaciji.^[1]

Gimnazija je poslije nekoliko puta dobivala i gubila pravo javnosti, zbog raznih političkih vjetrova i nesklonosti raznih vlasti, razapeta između ograničenih mogućnosti i strogih propisa svake države u kojoj je djelovala, a često i pretjeranih zahtjeva, nekad usmjerenih otežavanju ili čak ukidanju rada Gimnazije. Provincija od Gimnazije usprkos svim poteškoćama ne odustaje i svim je slama nastoji unaprijediti. Tako 1908. gradi za Gimnaziju novu velebnu zgradu na Alkarskom trkalištu i školuje profesore za Gimnaziju na domaćim i inozemnim sveučilištima.^[1]

Nakon djelomičnog, Gimnazija 1939. (ponovno) postiže i cjelovito pravo javnosti pod pravim imenom Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom javnosti.^[1]

Ime Gimnazije

Lice zastave Franjevačke klasične gimnazije u Sinju

Naličje zastave Franjevačke klasične gimnazije u Sinju

Gimnazija je franjevačka jer joj je utemeljitelj i vlasnik Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu; jer se u njoj s drugim učenicima školuju i franjevački kandidati (sjemeništarci) i jer se u njoj, osim temeljne naobrazbe i odgovornosti prema svome narodu i domovini, njeguje još i kršćanski svjetonazor, otvorenost prema svakome čovjeku i zauzetost za svako Božje stvorenje po uzoru na sv. Franju Asiškog, koji je utemeljio Franjevački red.

Gimnazija u svome imenu nosi dodatak s pravom javnosti jer je po zakonu ovlaštena da svojim učenicima izdaje svjedodžbe koje su ravnopravne sa svjedodžbama drugih gimnazija u Republici Hrvatskoj.

Gimnazija se zove klasična jer je gotovo cijelu svoju povijest, sve do prije nekoliko godina imala klasični program izobrazbe, u kojem se posebno njeguje antička grčka i rimska kultura, grčki i latinski jezik i klasična antička književnost.

Nastava

Gimnazija trenutno održava nastavu za dva gimnazijska usmjerenja odnosno programa:

Klasični smjer
Jezični smjer

Satnica predmeta je prema sljedećoj tablici:

Nastavni predmet	Klasična gimnazija				Jezična gimnazija
Nastavni predmet	I.	II.	III.	IV.	I.	II.	III.	IV.
Hrvatski jezik	4	4	4	4	4	4	4	4
Engleski jezik	3	3	3	3	4	4	4	4
Njemački jezik	#	#	#	#	4	3	3	3
Latinski jezik	3	3	3	3	2	2	#	#
Grčki jezik	3	3	3	3	#	#	#	#
Likovna umjetnost	1	1	1	1	1	1	1	1
Glazbena umjetnost	1	1	1	1	1	1	1	1
Psihologija	#	#	1	#	#	#	2	#
Logika	#	#	1	#	#	#	1	#
Filozofija	#	#	#	2	#	#	#	2
Sociologija	#	#	2	#	#	#	2	#
Povijest	2	2	2	2	2	2	2	2
Geografija	2	2	1	2	2	2	1	2
Matematika	4	4	3	3	3	3	3	3
Fizika	2	2	2	2	2	2	2	2
Kemija	2	2	2	2	2	2	2	2
Biologija	2	2	2	2	2	2	2	2
Informatika	#	2	#	#	#	2	#	#
Politika i gosp.	#	#	#	1	#	#	#	1
TZK	2	2	2	2	2	2	2	2
Vjeronauk	2	1	1	1	2	1	1	1
UKUPNO	34	35	35	35	34	34	34	33
Njemački jezik (fak.)	#	#	2	2	#	#	#	#
Talijanski jezik (fak.)	#	#	2	2	#	#	2	2

Djelatnici

Djelatnici su Gimnazije profesori koji su diplomu stekli na nekom od hrvatskih ili stranih sveučilišta. Dio njih su civili, a dio su svećenici franjevci. Dio profesora su i sveučilišni profesori, a dio ih ima magisterij ili doktorat.

Grbovi Franjevačke klasične gimnazije u Sinju

Oprema

Nastava se održava u dobro opremljenoj zgradi izgrađenoj 1908. godine. Uz osnovnu nužnu opremu, škola je opremljena s mnoštvom zemljopisnih karata, gipsanim umanjenim odljevima najpoznatijih hrvatskih spomenika iz hrvatske rane povijesti, novom športskom dvoranom sa svim športskim pomagalima, a posljednji su opremljeni novi razred i kabinet za biologiju te razred i kabinet za fiziku i kemiju, s najnovijim uzorcima, instrumentima, kemikalijama, mikroskopima, računalima i projektorima.Od 2017. godine Gimnazija je opremljena suvremenom učionicom informatike i stranih jezika.

Natjecanja

Učenici Gimnazije redovito sudjeluju na natjecanjima, i nerijetko imaju zapažene uspjehe, od općinske pa do državne razine, a neki su učenici sudjelovali i pobjeđivali i na međunarodnim natjecanjima te predstavljali Gimnaziju i Hrvatsku u drugim državama. Posebno se ističu natjecanja u klasičnim jezicima, matematici, zemljopisu i dr.

Učenici Gimnazije također sudjeluju u nizu sportskih natjecanja, športskim susretima katoličkih škola, a često pobjeđuju i na gradskim crossevima i sl.

Bivši učenici i/ili profesori

fra Josip Ante Soldo

Iznimno duga tradicija i nepokolebljiv duh odgoja i obrazovanja u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji iznjedrio je niz poznatih imena hrvatskog društvenog, političkog i duhovnog života, znanosti i umjetnosti. Neki su od njih:

fra Ivan Despot, hrvatski književnik
fra Ante Konstantin Matas, preporoditelj
dr. sc. fra Josip Olujić, paleontolog
fra Ante Antić, svećenik za kojeg se vodi proces proglašenja blaženim
dr. sc. fra Jeronim Šetka, znanstvenik i pisac
akademik Dušan Bilandžić, povjesničar
prof. dr. sc. Anđelko Mijatović, povjesničar
fra Josip Ante Soldo, prof., povjesničar
fra Gabrijel Hrvatin Jurišić, prof., klasični filolog i hagiograf
Tihomil Rađa, dipl. iur., političar, novinar, intelektualac, istaknuti hrvatski domoljub
fra Ante Crnica, prof., bogoslov, stručnjak za crkveno i civilno pravo
Mile Mamić, hrv. jezikoslovac
dr. Božo Petrov, hrvatski političar i psihijatar^[2]

Poveznice

Izvori

↑ ^a ^b ^c III. dio - Školsko odgojni rad Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja. Pristupljeno 14. ožujka 2019.
↑ dnevnik.hr: Božo Petrov umalo je postao svećenik. Od Metkovića preko Vrapča do neslavne Vlade, dnevnik.hr, 31. kolovoza 2016.
"Osnovnu školu Petrov je pohađao u rodnom Metkoviću odakle je otišao u Sinj, gdje je živio u sjemeništu i pohađao franjevačku klasičnu gimnaziju."

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta

[franjevci-1] III. dio - Školsko odgojni rad Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja. Pristupljeno 14. ožujka 2019.

[2] vnik.hr: Božo Petrov umalo je postao svećenik. Od Metkovića preko Vrapča do neslavne Vlade, dnevnik.hr, 31. kolovoza 2016.
"Osnovnu školu Petrov je pohađao u rodnom Metkoviću odakle je otišao u Sinj, gdje je živio u sjemeništu i pohađao franjevačku klasičnu gimnaziju."

[1]

[2]