Glina (grad)

Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj. Poznata je i kao "Grad hrvatske himne", zbog činjenice da je Josip Runjanin u Glini skladao himnu. Grad uspješno diljem Hrvatske i Europe promoviraju mažoretkinje "Glinske Banice".

Glina
grb
Država	Hrvatska
Županija	Sisačko-moslavačka
Gradonačelnik	Ivan Janković (Nez.)
Naselja	69 gradskih naselja
Površina	544,2 km2
Površina središta	9,3 km2
Koordinate	45°20′16″N 16°05′26″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	7116
– gustoća	13 st./km2
Urbano	4028
– gustoća	433 st./km2
Svetac zaštitnik	Sveti Ivan Nepomuk
Dan mjesta	6.kolovoza
Odredišna pošta	44400 Glina
Pozivni broj	+385 (0)44
Autooznaka	SK
Stranica	grad-glina.hr
Glina Glina na zemljovidu Hrvatske

Karta

Gradska naselja

Grad se sastoji od 69 naselja: Balinac, Baturi, Bijele Vode, Bišćanovo, Bojna, Borovita, Brestik, Brezovo Polje, Brnjeuška, Brubno, Buzeta, Dabrina, Desni Degoj, Dolnjaki, Donja Bučica, Donja Trstenica, Donje Jame, Donje Selište, Donje Taborište, Donji Klasnić, Donji Selkovac, Donji Viduševac, Dragotina, Drenovac Banski, Dvorišće, Glina, Gornja Bučica, Gornje Jame,Gornje Selište, Gornje Taborište, Gornji Klasnić, Gornji Selkovac, Gornji Viduševac, Gračanica Šišinečka, Hađer, Hajtić, Ilovačak, Joševica, Kihalac, Kozaperovica, Maja, Majske Poljane, Majski Trtnik, Mala Solina, Mali Gradac, Mali Obljaj, Marinbrod, Martinovići, Momčilovića Kosa, Novo Selo Glinsko, Prekopa, Prijeka, Ravno Rašće, Roviška, Skela, Slatina Pokupska, Stankovac, Svračica, Šaševa, Šatornja, Šibine, Trnovac Glinski, Trtnik Glinski, Turčenica, Velika Solina, Veliki Gradac, Veliki Obljaj, Vlahović i Zaloj.

Zemljopis

Grad Glina smješten je u srednjem toku istoimene rječice Gline između Zrinske gore i Pokuplja.

Upravni prostor Grada Gline seže od rijeke Kupe na sjeveru do Bosne i Hercegovine na jugu obuhvaćajući zapadno Zrinsko predgorje, ravnicu rijeke Gline i južni dio srednje Pokupske ravnice.

Glavnina stanovništva živi u gradu Glini i okolici a ostatak u plodnim ravnicama Pokuplja i Gline, dok je vrlo malo naseljeno Zrinsko pobrđe.

Stanovništvo

Popis 2021.

Ukupan broj stanovnika Grada Gline s pripadajućim naseljima je 7116.

Popis 2011.

Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.

• ukupno: 9.283
  • Hrvati: 6.468 - 69,68%
  • Srbi : 2.549 - 27,46%
  • Ostali: 266 - 2,86%

Popis 1991.

• ukupno: 23.040
  • Srbi - 13.975 (60,65%)
  • Hrvati - 8.041 (34,90%)
  • Jugoslaveni - 473 (2,05%)
  • ostali i nepoznato - 551 (2,39%)

Nacionalni sastav grada Gline (naseljenog mjesta)

godina popisa	ukupno	Srbi	Hrvati	Jugoslaveni	ostali
1991.	6.933	4.831 (69,68%)	1.448 (20,88%)	362 (5,22%)	292 (4,21%)
1981.	5.790	3.531 (60,98%)	1.262 (21,79%)	870 (15,02%)	127 (2,19%)
1971.	4.558	2.873 (63,03%)	1.394 (30,58%)	193 (4,23%)	98 (2,15%)

Grad Glina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	29254	31012	29896	35470	37771	39261	36751	39746	31732	32137	30729	28336	25079	23040	9868	9283	7116
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastao iz stare općine Glina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Glina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2951	2390	2382	2809	2677	3117	2894	3417	2138	2618	3173	4558	5790	6933	3116	4680	4028
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1981. povećano pripajanjem naselja Crni Lug Glinski, Donje Selište 1 i Jukinac, koja su prestala postojati, te nenaseljenih dijelova područja naselja Donji Viduševac i Gornji Viduševac. Za navedena bivša naselja sadrži podatke do 1971. Također sadrži podatke i za bivše naselje Selište. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

Pojam Glina koji se veže za prostor sadašnje Gline se prvi put se spominje 1. lipnja 1284. godine u ispravi zagrebačkog Kaptola koji je ujedno i prvi pisani dokument o Glini. Grad Glinu nakon oslobođenja od Turaka, uglavnom u 18. stoljeću, ponovno su izgradile hrvatske banske vlasti i hrvatski naseljenici iz Gorskog kotara. U Glini je službovao kasniji hrvatski ban Josip Jelačić, a vjeruje se da je u njoj uglazbljena i kasnija hrvatska himna "Lijepa naša domovina". U Glini, u prostoru nekadašnje mjesne tvrđe, 4. rujna 1737. godine zasjedao je Hrvatski sabor.

Drugi svjetski rat

Nakon stvaranja Nezavisne Države Hrvatske, Glina se nalazila u Velikoj župi Gora sa sjedištem u Petrinji, koja je 1944. udružena sa Prigorjem u Veliku župu Gora-Prigorje sa sjedištem u Zagrebu.^{[nedostaje izvor]}

Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. godine ustaše su u Glini 10. i 11. svibnja poubijali većinu Srba muškaraca iznad 12 godina te određen broj lokalnih komunista, a 3. kolovoza strijeljali su 1260 Srba, većinom iz kotara Vrginmost.

U srpnju 1941. godine u okolici Gline formirani su partizanski odredi sastava od 15 do 40 boraca. Glinski partizanski odred ušao je u studenome 1941. u sastav Petog banijskog oslobodilačkog partizanskog bataljuna. Operativna grupa sastavljena od dijelova Sedme banijske i Osme kordunaške divizije NOVJ-a napala je 22./23. listopada 1942. ustaški i domobranski garnizon u Glini. U grad su 23. listopada prodrli dijelovi Prve i Sedme brigade NOVJ-a, ali ga nisu zauzeli. U suradnji s Osmom kordunaškom divizijom, Sedma banijska divizija NOVJ-a je 23. – 25. studenog 1943. opkolila i napala njemačke vojnike u Glini, ali mjesto nije zauzela. Dijelovi Sedme divizije oslobodili su ju u siječnju 1944. godine. U travnju 1944. godine u kotaru je djelovalo više Narodnooslobodilačkih odbora: kotarskih, 13 općinskih, gradskih i 93 seoska, ukupno 108 NOO-a, sa 497 odbornika. Radile su 24 škole sa 3754 polaznika. Od tada je grad označen kao značajan centar političkog, društvenog, kulturnog i gospodarskog života na oslobođenom području Hrvatske. Tu je boravio i Centralni komitet KP Hrvatske i Glavni štab Hrvatske, počeo je rad kongresa doktora, kongresa kulturnih radnika i kongresa pravnika, te osnovana „Prosvjeta“, kulturno-prosvjetno društvo Srba u Hrvatskoj. Održana je okružna konferencija AFŽ-a i USAOJ-a za Banovinu, radilo je Narodno kazalište, partizanska gimnazija i škole općeg i stručnog smjera.^{[nedostaje izvor]}

Razdoblje socijalizma

Nakon Drugog svjetskog rata razvoj na području Gline tekao je sporo do 1960-ih godina. Ciglana i pilana bili su jedini industrijski objekti u ovoj tradicionalno trgovačkoj sredini. Školstvo i zdravstvo i javna infrastruktura bili su također slabo razvijeni. Električna energija bila je uvedena samo u Glini i tri prigradska naselja, dok je ostatak općine, preko 60 naselja, još uvijek bio bez struje. Jedna četvrtina stanovnika je još uvijek bila nepismena, što je činilo 28% odnosno 30.729 stanovnika općine. Ceste su i dalje bile uglavnom od makadama, niti jedan kilometar još uvijek nije bio asfaltiran.

Stanje u općini mijenja se od početka 1960-ih godina, kada je 1964. godine usvojen dokument pod nazivom "Banijska koncepcija". Pokrenuta je politika regionalnog razvoja, koju su 1964. do 1970. godine zajedno provodile općine Sisak, Petrinja, Kostajnica, Glina i Dvor. U tih šest godina izvršeno je asfaltiranje cesta, izgradnja vodovoda, elektrifikacija naselja, uvođenje poštansko-telekomunikacijskih linija, otvaranje novih osnovnih i srednjih škola te zdravstvenih objekata. Nositelji razvoja općine postali su Željezara, Rafinerija i “Gavrilović”, pa se tako na selu počinje razvijati kooperacija, a u općinskim središtima graditi mali industrijski pogoni. Od 1959. do 1963. godine izgrađen je moderan industrijski pogon Pamučne predionice u Glini (PPG), s 20.000 vretena u kojem je otvoreno 350 radnih mjesta. Broj zaposlenih udvostručen je tijekom 1970-ih, kada Predionica bilježi izvanredne poslovne rezultate. Zahvaljujući poslovnim uspjesima tijekom sljedećih godina, PPG je bila dobitnica Zlatne plakete Privredne komore Jugoslavije 1985. godine. Tada je Predionca imala već 1400 zaposlenih. U lipnju 1989. godine, na svečanosti u Saboru, PPG je primila i najviše republičko priznanje SR Hrvatske, Plaketu ZAVNOH-a. U suradnji sa Željezarom Sisak, u Glini je 1973. godine otvoren metaloprerađivački pogon za proizvodnju čeličnih spojnica, u kome je bilo preko 160 zaposlenika do kraja 1980-ih. Godine 1984. otvorena je moderna Tvornica rezervnih dijelova i pribora, u kojoj je bilo zaposleno 240 radnika, a 1989. nova Tvornica dječje hrane zagrebačke “PLIVE”, sa 189 zaposlenih.

Tijekom svih ovih desetljeća gradili su se novi uslužni, stambeni i stambeno-poslovni objekti, čime je Glina sve više poprimala urbani izgled. Posebno se isticala velika i kvalitetno opremljena bolnica, Medicinski centar Glina, koja je krajem 1980-ih imala 210 zaposlenih.

Velikosrpska agresija 1991. – 1995.

Tijekom velikosrpske agresije, velikosrpstvom indoktrinirani dio srpskog većinskog stanovništvo općine Glina (oko 1500 osoba) pobunio se protiv Republike Hrvatske pa je 28. rujna 1990. izvršio neoružani napad na policijsku postaju MUP-a RH u Glini te opljačkao veću količinu oružja i streljiva iz postajnoga skladišta. Na području Gline su se, početkom ljeta 1991. dogodili prvi veći oružani okršaji za vrijeme eskalacije velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, a sve u povodu njezinog osamostaljenja od SFR Jugoslavije. Dne 26. lipnja uslijedio je prvi oružani napad na mjesnu policijsku postaju MUP-a RH. Mjesec dana poslije toga, 26. srpnja srpski pobunjenici i neki pripadnici oklopne postrojbe JNA koja je još od 26. lipnja bila stacionirana u Glini drugi put oružano napali su glinsku policijsku postaju MUP-a RH i civilni predjel Jukinac - sjeveroistočno predgrađe Gline koje se nalazi uz cestu prema Petrinji a koje je dotad bilo slobodno jer ga je štitila hrvatska policija (postrojba iz Bjelovara) a čiji su stanovnici bili lojalni i mirni građani, uglavnom Hrvati. Postrojbe MUP-a RH i ZNG-a, koje su se morale povući pred agresorima, omogućile su većini Hrvata iz Gline (uključujući i Jukinac) da se sklone u Donjem i Gornjem Viduševcu, selima sjeverno od Gline koja su tada bila slobodna. Nakon toga su Glinu u potpunosti nadzirali JNA i pobunjenici - većinom četnici. Onda su postrojbe JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća u Jukincu. Preostale glinske Hrvate i Hrvate iz najbliže glinske okolice (majski kraj i selo Joševica u majskom kraju, selo Skela), kao i druge nesrbe, agresori (velikosrbi) većinom su prognali, a mnoge su odveli u svoje logore gdje su mučeni.

Radikalizirani glinski Srbi s područja općine Glina nakon svoga "referenduma" u svibnju 1991.Glinu su smatrali dijelom Republike Srbije, a nazočnost Hrvata i djelovanje hrvatskih vlasti (isticanje "šahovnice") na području općine Glina smatrali su opasnošću i aktom agresije. Takvo poimanje glinskog općinskog prostora bilo im je pokriće za osvajanje ("oslobađanje") glinskoga teritorija sve do rijeke Kupe, koje je također bilo popraćeno mnogim zločinima nad tamošnjim stanovnicima, gotovo odreda Hrvatima (Glinsko Novo Selo, stankovački kraj, bučički kraj). Okupacijom, a u osnovi etničkim čišćenjem glinskoga općinskog prostora sve do rijeke Kupe, u listopadu 1991., prostor općine Glina i faktički je postao odmetnuti hrvatski teritorij. U sastavu potkraj 1991. proglašene tzv.Republike Srpske Krajine (a katkad i srpsko-jugoslavenskih integracija) općina Glina ostala je sve do kolovoza 1995, kad ju je oslobodila Hrvatska vojska,

Ukupno je 396 civila i hrvatskih branitelja na području Gline izgubilo život tijekom Domovinskog rata.

Općina Glina oslobođena je za vrijeme Operacije Oluja. Hrvatska vojska, napredujući od rijeke Kupe, u grad Glinu ušla je 6. kolovoza 1995. uvečer.

Potres 2020.

Potres kod Petrinje 2020. magnitude 6,4 M_W i 6,2 M_L pogodio je u utorak, 29. prosinca 2020. godine Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje. U Glini nije bilo poginulih, ne računajući šire područje (Majske Poljane), ali niti jedna zgrada nije ostala neoštećena.

Gospodarstvo

• Vivera d.o.o.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2016. (Wayback Machine) (članica HiPP grupe). Baza: proizvodnja dječje hrane (sirovina uglavnom biološkog podrijetla)
• pilana Šantek (proizvodnja hrastovih elemenata)
• Radio Banovina - jedna od najslušanijih radijskih postaja u središnjoj Hrvatskoj svoj program priprema i realizira iz svog studija u Glini. Temeljni odašiljač s frekvencijom 96,8 MHz nalazi se na Petrovoj Gori, dok je pretvarač frekvencije na 99,1 MHz smješten u mjestu B. Vode rubno područje Grada Gline u smjeru Zrinske Gore.
• BE-TO Glina d.o.o. dio je Drvnog centra Glina, u sastavu "ŠERIF EXPORT-IMPORT" d.o.o. za proizvodnju struje i toplinske energije na biomasu iz glinskih drvnih pogona, riječ je o pogonu koji ima i važan ekološki značaj, a koji bi toplinskom energijom opskrbljivao i Kaznionicu u Glini.

Poznate osobe

• Petar Pjer Križanić, karikaturist, pisac i esejist
• Đuro Agustinović, hrvatski liječnik i filolog
• ban Josip Jelačić, hrv. vojskovođa, obavještajac i državnik
• Duško Gruborović
• Ante Kovačić, hrvatski romanopisac i novelist, pjesnik
• Momčilo Krković, kipar (Mali Gradac, 12. ožujka 1929.)
• Stjepan Ratković (1878. – 1968.), hrvatski pedagog i ministar NDH
• Slavko Kaurić, hrv. nogometni sudac
• dr. sc. Damir Šantek - Glavni ravnatelj Državne geodetske uprave (DGU)
• Ljuban Crepulja, nogometaš
• Slađana Bukovac, hrvatska novinarka i književnica

Spomenici i znamenitosti

• Spomenik Hrvatskim braniteljima Gline (na zapadnom izlazu iz grada).
• Katolička crkva Svetog Ivana Nepomuka (u samom središtu grada Gline).
• Pravoslavna crkva (u predgrađu grada Gline)
• Katolička crkva (u Gornjem Viduševcu)
• Katolička crkva u (Maloj Solini)
• Katolička crkva u (Gornjoj Bučici)
• Katolička crkva u (Maji)
• Spomenik dr. Franje Tuđmana

Obrazovanje

Glina ima osnovnu i srednju školu. Smjerovi u srednjoj školi su: opća gimnazija, ekonomist, drvodjelni dizajner, autoelektričar, elektroinstalater, elektromehaničar.

Kultura

Od mnogobrojnih kulturnih udruga ističu se KUD Viduševac i KUD Glina.

Mediji

• Radio Banovina — emitira na 96,8 i 99,1 MHz pokriva šire područje grada, gradove Karlovac i Sisak, Plitvice te Bihać. Emitira i na Internetu.

Šport

• NK Banovac Glina, AK Glina, KK Glina, OK Glina, Wushu Klub Glina, KBK Glina, Streličarski Klub Glina, ŠRU Glina

Izvori

• Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880. – 1991. godine.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Glina

• Službene stranice