Guizhou
Guizhou (kin: 贵州, 贵州, Guìzhōu; transliteracija: Guejđou) je brdsko-planinska pokrajina na jugu NR Kine. Ima površinu od 176.100 km² i 34.746.468 stanovnika (prema popisu iz 2010.). Glavni grad je Guiyang.
贵州 Guìzhōu | |
|---|---|
 Položaj Guizhoua u Kini | |
 Kineske pokrajine
| |
| Vrsta uprave | Pokrajina |
| Sjedište | Guiyang |
| • najveći grad | Guiyang |
| • Partijski sekretar | Zhao Kezhi |
| • Guverner | Chen Min'er |
| Površina | 176.100 km² (na 16. mjestu) |
| Stanovništvo | |
| • ukupno (2010.) | 34.746.468 (na 19. mjestu) |
| • gustoća | 198 st./km² (na 18. mjestu) |
| Službeni jezici i dijalekti | kantonski kineski, hakka kineski, teochew (dijalekt), leizhou i mandarinski kineski |
| HDI (2008.) | 0,690 (30.) |
| Etničke grupe | Han Kinezi (62%) Miao (12%) Bouyei (8%) Dong (5%) Tujia (4%) Yi (2%) Gelao (2%) Nepriznate etničke skupine Kine (2%) Šuej (1%) |
| Prefekture | 9 |
| Županije | 88 |
| Gradovi | 1.539 |
| ISO 3166-2 | CN-52 |
| Web stranica | www.gzgov.gov.cn/ |
 Politička podjela Guizhoua | |
Zemljopis
uredi
Pokrajina Guizhou na sjeveru graniči s kineskom pokrajinom Sečuan i općinom pod izravnom upravom Chongqing, na istoku s pokrajinom Hunan, na jugu s Autonomnom regijom Guangxi i na zapadu s pokrajinom Yunnan.[1] To je brdoviti kraj koji se proteže 560 km od istoka prema zapadu i oko 515 km od sjevera prema jugu, površine od 174.000 km²[1]
Po Köppenovoj klasifikaciji klime u Guizhou klimaje vlažna suptropska, s vrućim vlažnim ljetima i relativno toplim zimama.
Povijest
uredi
Guizhou je prije 2000 godina došao pod kinesku vlast, a pokrajina je osnovana 1413. god. Doseljavanje Han Kineza je počelo tijekom dinastija Sui i Tang, između kasnog 6. i početkom 10. stoljeća; u početku samo u zapadnom dijelu današnje pokrajine.[2] Doseljavanje Han Kineza se pojačalo krajem 14., a tijekom dinastija Ming i Qing oni postaju većina u cijeloj pokrajini.[3] Tako se u Tunpu (屯堡 人) doselila skupina Han Kineza prije 600 godina, a njihovi potomci su sačuvali mnoge značajke ming kulture do današnjih dana.[4] Nakon pada carstva, a time i početkom kolapsa središnje vlasti u prvoj polovici 20. stoljeća, dominirali su pokrajinski ratni gospodari. Do 1920. dominirao je Liu Xianshi (刘显世), a oko 1926. došao je pod kontrolu susjedne pokrajine Yunnan i vladajućeg generala Tang Jiyaoa (唐继尧). Godine 1935., u Zunyi je održana slavna konferencija komunističke partije. Tek tada je nacionalna vlada Kuomintanga preuzela pokrajinu. Tijekom Drugog svjetskog rata ovdje su od Japanaca pobjegli brojni trgovci, službenici i intelektualci, koji su odigrali značajnu ulogu u razvoju nakon rata. Dana 15. studenog 1949., grad Guiyang je osvojila Narodno-oslobodilačka armija Kine koja je 26. prosinca osnovala Narodnu Vladu pokrajine Guizhou.[5]
Znamenitosti
urediCrvene stijene (kineski: 赤水市; pinyin: Chìshǔi) su zaštićeno područje Danxia reljefa koji je UNESCO-ova svjetska baština od 2010. god.
U jugoistočnom Guizhou se nalaze brojni natkriveni mostovi naroda Dong, tzv. „Mostovi vjetrova i kiše”, dok na jugu i jugozapadu obitavaju manjine Mjao i Bouyei. Veliki broj manjina je i razlog brojnim narodnim festivalima kao što je Kaili u istočnom Guiyangu tijekom prvog lunarnog mjeseca (obično veljača) tijekom kojega se odigravaju borbe bikova, utrke konja, sviranje narodnih glazbala i komične predstave.
Uprava
urediGuizhou je podijeljen na 9 prefektura, 88 okruga i 1.543 općine:
| Zemljovid | # | Naziv | Upravno sjedište | Kinesko pismo Pinyin |
Stanovništvo (popis iz 2010.) |
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| — Gradske prefekture — | |||||
| 6. | Guiyang | Yunyan (distrikt) | 贵阳市 Guìyáng Shì |
4.324.561 | |
| 1. | Bijie | Qixingguan (distrikt) | 毕节市 Bìjíe Shì |
6.536.370 | |
| 2. | Zunyi | Honghuagang (distrikt) | 遵义市 Zūnyì Shì |
6.127.009 | |
| 3 | Tongren | Bijiang (distrikt) | 铜仁市 Tóngrén Shì |
3.092.365 | |
| 4. | Liupanshui | Zhongshan (distrikt) | 六盘水市 Liùpánshuǐ Shì |
2.851.180 | |
| 5. | Anshun | Xixiu (distrikt) | 安顺市 Ānshùn Shì |
2.297.339 | |
| — Autonomne prefekture — | |||||
| 7 | Qianxi'nan (za narode Buyei i Mjao) |
Xingyi | 黔西南布依族苗族自治州 Qiánxī'nán Bùyīzú Miáozú Zìzhìzhōu |
2.805.857 | |
| 8. | Qiannan (za narode Buyei i Mjao) |
Duyun | 黔南布依族苗族自治州 Qiánnán Bùyīzú Miáozú Zìzhìzhōu |
3.231.161 | |
| 9. | Qiandongnan (za narode Dong i Mjao) |
Kaili | 黔东南苗族侗族自治州 Qiándōngnán Miáozú Dòngzú Zìzhìzhōu |
3.480.626 | |
Stanovništvo
urediEtnička struktura stanovništva je vrlo raznovrsna. Narodi koje ovdje žive su: Han Kinezi (62%), Mjao (12%), Buyei (8%), Dong (5%), Tujia (4%) itd. Guizhao je također i pokrajina s najvećim prirastom stanovništva u Kini: 2,19 djece po obitelji (gradsko područje 1,3; seoska područja 2,42)
Gospodarstvo
urediBDP pokrajine Guizhou je u 2011. god. iznosio 90,5 milijardi američkih dolara (samo 48 milijardi dolara 2008.). Ova pokrajina je među najsiromašnijim u Kini po BDP-u po glavi stanovnika (1.502 američkih dolara). Od gospodarskih grana najznačajnije je rudarstvo, izričito eksploatacija ugljena, te šumarstvo i obrada drveta.
Izvori
uredi- ↑ a b Guizhou (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 19. srpnja 2013.
- ↑ Xu Yiting (徐亦亭):唐朝汉人的发展壮大 Tangchao Hanren de fazhan Zhuangda, razvoj Kineza tijekom dinastije Tang (njem.) Preuzeto 19. srpnja 2013.
- ↑ Luo Kanglong (罗康隆): 明清两代贵州汉族移民特点的对比研究 Ming Qing liangdai Guizhou Hanzu yimin tedian de duibi yanjiu Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), doseljavanje Han Kineza tijekom dinastija Ming i Qing u poređenju s „planinskim narodima” (kin.) Preuzeto 19. srpnja 2013.
- ↑ 屯堡人 Tunpu ren, kineska online enciklopedija Baidu (kin.) Preuzeto 19. srpnja 2013.
- ↑ 贵州 Guizhou, kineska online enciklopedija Baidu (kin.) Preuzeto 19. srpnja 2013.
