Mihajlo Krešimir II.

Mihajlo Krešimir II. (lat. Michael Cresimiri; Cressimir, Chresimir, Crescimir, Cresimyr, Kresimir) bio je hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića koji je vladao od 949. do oko 969. godine.

Mihajlo Krešimir II.
Prikaza kralja Mihajla Krešimira II. iz 18. stoljeća
Kralj Hrvatske
Vladavina	949. – oko 969.
Prethodnik	Miroslav
Nasljednik	Stjepan Držislav
Supruga	Jelena Slavna
Djeca	Stjepan Držislav
Dinastija	Trpimirovići
Otac	Krešimir I.
Majka	Domaslava?
Pokop	Crkva sv. Stjepana na Otoku
Vjera	kršćanstvo

Životopis

Natpis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve Gospe od otoka u Solinu.

Nakon uspješnog kraljevanja hrvatskih vladara Trpimira II. i Krešimira I., godine 945. kraljem postaje Miroslav najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban Pribina izaziva unutarnje sukobe za prijestolje u korist mlađeg Mihajla Krešmira, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Kako u svom djelu „O upravljanju carstvom” navodi suvremenik ovih događanja, bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet, Hrvatska je u razdoblju nakon Tomislava oslabila, smanjila se njezina vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile.

Krešimir je, uz narodno ime, uzeo i kršćansko ime Mihajlo. Transumpt isprave, koja je sačuvana u ispravi Kninskoga kaptola, od 29. lipnja 1397., svjedoči kako je nagrađivao vjernost onih koji su se borili na njegovoj strani.

Prema popu Dukljaninu, ratovao je protiv Bosne; oplijenio je Uskoplje, Luku i Plivu te župe u gornjem i srednjem toku rijeke Vrbas. Kada je bosanski ban pobjegao k ugarskom kralju uspio je zauzeti cijelu Bosnu. Za njegove je vladavine hrvatska mornarica pobjedila arapske gusare kod talijanskoga poluotoka Monte Gargano 969. godine.

Krešimir II. umro je oko 969. godine te ga je naslijedio njegov sin Stjepan Držislav. Krešimirova žena Jelena Slavna dala je sagraditi u Solinu dvije crkve. U U atriju crkve svetog Stjepana na Otoku bila je pokopana sa suprugom. Na tom mjestu pronađen je nadgrobni natpis kraljice Jelene u kojem se objašnjavaju rodoslovni odnosi između nje, Mihajla Krešimira II. i sina im Stjepana Držislava. Benediktinski redovnici, koji su bili zaduženi za molitve za kralja, brinuli su se o Mihajlovoj uspomeni još uvijek u 13. stoljeću. Pretpostavlja se da bi majka Mihajla Krešimira II. mogla biti kraljica Domaslava.

Njegov praunuk, kralj Petar Krešimir IV. (1058. – 1074.) u svojoj darovnici za Diklo kod Zadra 1062. ili 1067. godine, spominje kronike koje su sastavljane još za Mihajla Krešimira II. Te će se kronike kasnije prozvati „Gesta regum chroatorum”.

Literatura

Knjige

• Horvat, Rudolf. 1924. Povijest Hrvatske I. Od najstarijeg doba do g. 1657. Tiskara "Merkur". Zagreb.

Članci

• Budak, Neven. 2011. O novopronađenom natpisu s imenom kraljice Domaslave iz crkve sv. Vida na Klisu. Historijski zbornik. Društvo za hrvatsku povjesnicu. Zagreb. 64 (2): 317–320
• Ćošković, Pejo. 2013. Krešimir II. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb.
• Nikolić, Zrinka. 2005. Jelena. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb.
• Jadrijević, Ante. 1967. Smrt hrvatskih kraljeva Miroslava i Zvonimira (1). Crkva u svijetu. Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet. Split. 2 (1): 45–59

Mrežna sjedišta

• Mihajlo Krešimir II. Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 19. prosinca 2024.
• Gesta regum Chroatorum. Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 19. prosinca 2024.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mihajlo Krešimir II.
	Wikizvor ima izvorni tekst Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Nasljednici kralja Tomislava

Wikizvor ima izvorni tekst Darovnica kralja Mihajla Krešimira II. (950.)

Vladarske titule
prethodnik Miroslav	hrvatski kralj 949. – oko 969.	nasljednik Stjepan Držislav