Mosor
Ovo je glavno značenje pojma Mosor. Za druga značenja pogledajte Mosor (razdvojba).Mosor je planina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Proteže se na potezu od zaobalja Splita (Kliška vrata) na sjeverozapadu do doline Cetine u zaobalju Omiša na jugoistoku, te između Kaštelansko-makarske flišne zone u priobalju i pobrđa Zagore u zaobalju.
Mosor | |
|---|---|
| Planina | |
 Mosor gledan iz Bračkog kanala | |
| Položaj | |
| Koordinate | 43°31′33″N 16°37′21″E / 43.5257°N 16.6224°E |
| Država |  Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija |
| Najbliži gradovi | Solin, Split |
| Dio gorja | Dinaridi |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh | Veliki Kabal - 1339 m |
| Ostali vrhovi | Vickov stup (1325 m) Sveti Jure (1319 m) Ljubljan (1262 m) Debelo brdo (1044 m) Lišnica (950 m) |
| Planinarstvo | |
| Planinarski domovi | Kontejner (980 m) Lugarnica (na Užinskoj kosi, 872 m) Umberto Girometta (868 m) Milino sičišće (796 m) Trpošnjik (980 m) |
  Mosor Mosor na zemljovidu Dalmacije  | |
Etimologija
urediPodrijetlo naziva Mosor ima nekoliko tumačenja:
Vrhovi
urediNajviši vrh je Veliki Kabal (1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je Vickov stup (1325 m). Na vrhu Sveti Jure ili Kozik (1319 m)[1] nalazi se istoimena rimokatolička kapelica. Najmanje je poznata Lišnica (950 m) od koje započinje mosorski greben. Ispod Lišnice su ostatci nekadašnje lugarnice i nedavno se pojavila inicijativa za njenom obnovom.[2] Najzapadniji vrh je Debelo brdo (1044 m), na koji se planinari za početak nove planinarske sezone tradicijski se penju od 1989. godine oko Nove godine.[3] Organizira ga za blagdan Tri kralja Stanica planinarskih vodiča Split. Posjetitelji obično ga povežu s usponom na vrh Ljubljan (1262 m).[4]
Klima
urediS obzirom na visinu od preko 1000 m Mosor ima planinsku klimu.[5]
Biljni svijet
urediBiljni svijet Mosora dijeli se u nekoliko pojaseva. Na podnožju nalazimo mediteranske kulture i zimzelenu vegetaciju (zelenika, trslja, žuka, mirta, smrika, businj). Do visine 1000 m prostire se pojas bijeli graba, u kojem rastu i hrast medunac, crni jasen, maklen, rašeljka, smrdljika i drijen. Najviši je pojas bijeloga graba, koji seže do vrhova Mosora, a sadrži i bijeli jasen, tisu, gorski javor, mušmulicu, mokljavi likovac, planinski brijest. Biljni plast je kržljav, a u višim predjelima vide se tek ostaci šuma. Svojim mirisom goletima posebnu čar daju kadulja, smilje i pelin.
Životinjski svijet
urediŽivotinjski svijet na Mosoru je raznolik. Nekoliko neočekivanih pronalazaka je nađeno na Mosoru, kao što su čovječja ribica (Proteus anguinus), koja je pronađena 1979. godine u Đuderinoj jami kod Dugopolja, te endemska mosorska gušterica (Lacerta mosorensis Kolombatović) koja živi na višim predjelima.
Brojne su zmije i gušteri kao oštroglava gušterica, pomorska gušterica, obični zelembać, zidna tarantela, smeđi blavor, pepeljasti poskok, šarulja, ljuta crnokapica, obični modraš, pjegava crvenkapica, šara poljarica i bjelouška
Od relativno malog broja vodozemaca tu se mogu naći siva gubavica (Bombina variegata) te pjegavi daždevnjak,samo i uvijek blizu vode.[5] Od glodavaca tu se može naći: miš stjenar, šumski miš, puh i smeđasta rovka.[5]
Od divljači na Mosoru živi zec, jazavac, tvor, lisica, lasica, kuna, vuk, divlja svinja, muflon i divokoza.
Brojne su i ptičje vrste kao što su jarebica kamenjarka, fazan, galica čolica, gavran, sovoljuga buljina, sokol, jastreb, orao zmijar.
U lipnju 2021. godine na Mosoru je pronađena endemska vrsta ose, Leptochilus quintus, za koju se smatralo da je izumrla.[6]
Voda na Mosoru
urediMosor oskudjeva vodom što se pripisuje njegovoj vapnenačkoj građi. Na Mosoru postoje sljedeći izvori:
- Živica
- Sedernik
- Ljuvač
- Studenac
- Trpošnjik
Nekoliko puta u desetljeću, kad su vrlo jake oborine, pojavljuje se stotinjak metara visok slap Koludar.[7]
Špilje i jame na Mosoru
urediNa Mosoru i u njegovom podnožju nalaze se mnogobrojne špije i jame:
Šport
urediNa Mosoru se od 2007. održava Mosor Grebbening, treking lige. Utrka starta u Sitnom Gornjem, a cilj je u Omišu.[8]
Izvori
uredi- ↑ Vrh Kozik (Sveti Jure). planinarenje.hr. Pristupljeno 19. veljače 2024.
- ↑ Rade Popadić: Stazama slavnog Alfonsa Pavića: Jeste li ikada bili na Lišnici, prekrasnom najistočnijem vrhu Mosora? Dalmacija danas. 26. travnja 2020. Pristupljeno 11. lipnja 2020.
- ↑ Rade Popadić: PLANINARSKA NOVA GODINA Održan 28. uspon na Debelo Brdo na Mosoru: Nazdravilo se uz lani zakopani šampanjac Dalmacija danas. 6. siječnja 2018. Pristupljeno 11. lipnja 2020.
- ↑ Rade Popadić: Cijeli Mosor nakon kiše miriše od cvijeća: Jeste ikad posjetili Debelo brdo, najzapadniji vrh sa čarobnim pogledom Dalmacija danas. 7. lipnja 2020. Pristupljeno 11. lipnja 2020.
- ↑ a b c Planinarski zemljovid, ISBN 953-95248-0-6
- ↑ Polašek O (2022). Re-discovery of Leptochilus quintus Gusenleitner from the Mosor mountain, Croatia (Hymenoptera; Vespidae), after 136 years of presumed extinction. Natura Croatica, 31(2):217–224. https://hrcak.srce.hr/en/file/417209.pdf
- ↑ R.P.: Događa se nekoliko puta u desetljeću: Aktivirao se stotinjak metara visok mosorski slap Dubanice Dalmacija danas. 13. studenoga 2019. Pristupljeno 15. studenoga 2019.
- ↑ (): Mosor Grebbening Dugirat.com. 26. ožujka 2009. Pristupljeno 11. lipnja 2020.
Vanjske poveznice
uredi
- Mosor - www.plsavez.hr
- Žrnovnica on-line Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. studenoga 2013. (Wayback Machine)