Novogrčki jezik

	Novogrčki jezik
	Ελληνική γλώσσα – Ελληνικά
Države	Grčka; Cipar; Albanija; Armenija; Turska; i dr.
Regije	Prvenstveno Grčka
Etnicitet	Grci
Govornici	12 milijuna (2014.)
Rang	74.
Razredba	indoeuropski; helenski; grčki
Pismo	Grčki alfabet
	Službeni status
Služben	Grčka; Cipar; EU
Ustanova	Centar za grčki jezik
	Jezični kôd
ISO 639-1	el
ISO 639-2	gre (B) / ell (T)
ISO 639-3	ell
	Povezani članci: jezik \| jezična porodica \| popis jezika (po kodnim nazivima)

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3: ell; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU. Govori ga i znatan broj iseljenika grčkog porijekla, najviše u Sjevernoj Americi, Njemačkoj, Australiji, Velikoj Bitaniji, Italiji i Albaniji.

Grčki jezik je jedan od šest helenskih jezika koji pripada atičkoj skupini indoeuropske jezične porodice, a govori ga preko 12 000 000 Grka: 10 700 000 u Grčkoj (2002. godine), 689 000 na Cipru (2002.), i u drugim državama. Postoje 3 dijalekta:

arhaično literalno narječje katarevusa
dimotiki, danas službeni jezik
sarakačansko narječje, u stvari možda i zaseban jezik kojim se služe Sarakačani ili Karakačani, pastirsko aromunsko pleme iz sjeverne Grčke, Makedonije i Bugarske.

Fonologija

Podrobniji članak o temi: Fonologija novogrčkog jezika

Fonologija modernoga grčkog jezika uključuje suglasničke i samoglasničke glasove.

Suglasnici

Suglasnički sustav ima tri problema oko kojih se učenjaci spore: fonemski status palatala, fonemski status afrikata [t͡s] i [d͡z] te fonemski status zvučnih ploziva.^[2]

Bez afrikata i palatala sustav izgleda ovako:^[3]

		labijalni	dentalni	alveolarni	velarni
nazal		/m/ μ		/n/ ν
ploziv	bezvučan	/p/ π		/t/ τ	/k/ κ
ploziv	zvučan	/b/ μπ		/d/ ντ	/ɡ/ γκ
frikativ	bezvučan	/f/ φ	/θ/ θ	/s/ σ, ς	/x/ χ
frikativ	zvučan	/v/ β	/ð/ δ	/z/ ζ	/ɣ/ γ
dotačnik				/ɾ/ ρ
lateral				/l/ λ

Palatali grčkoga jezika jesu: /c/, /ɟ/, /ç/, /ʝ/. Iako se pred samoglasnicima /a, o, u/ mogu pojaviti kao i velari, pred prednjim samoglasnicima /e, i/ u komplementarnoj su distribuciji. Glasovi [ʎ] i [ɲ] ipak su alofoni glasova [l] i [n].

Samoglasnici

sustav samoglasnika standardnoga grčkog jezika

Grčki ima jednostavan sustav samoglasnika jako sličan hrvatskom:^[3]

	Prednji	Stražnji
Zatvoreni	i	u
Poluzatvoreni	e	o
Otvoreni	a

Ovdje je primjer riječi koje se razlikuju samo po samoglasniku:^[4]

πας	/pas/	'ti bi išao'
πες	/pes/	'reci'
πεις	/pis/	'ti bi rekao'
πως	/pos/	'da' (veznik)
πού	/pu/	'gdje'

Pismo

Slovo/slova	Izgovor	Opis	Primjer
Samoglasnici
α	[a]	slično pas	βάρκα [ˈvarka]
αυ	[av]	slično lav	αύριο [ˈavrio]
αυ	[af]	av pred bezvučnim suglasnicima, kao afta	αυτοκίνητο [aftoˈkʲinito]
άι, άη, αϊ, αϋ	[ai]	slično laik	τσάι [tsai] Δανάη [ðaˈnai] αϋπνία [aiˈpnia] παϊδάκι [paiˈðaʲkʲi]
ε αι, αί	[e]	slično veza	μέρα [ˈmeɾa] γυναίκα [ʝiˈneka]
ευ	[ev]	slično prevara	Εύβοια [ˈevia] παρασκευή [paraskʲeˈvi]
ευ	[ef]	ev pred bezvučnim suglasnicima, slično sef	ευχαριστώ [efxariˈsto]
έι, εϊ	[ei]	slično hej	θεϊκός [θeiˈkos] κέικ [ˈkʲeik]
ει, η, ι οι, υ, υι	[i]	slično sitno	παράνοια, [paˈrania] υγιεινή [iʝiiˈni] υιοθετώ, [ioθeˈto]
ει, η, ι οι, υ, υι	[j]	pred samoglasnicima u stranim riječima, slično jato	αδειάζω [aˈðjazo] πιάνο [ˈpjano]
ηυ (katarevusa)	[if]	slično sifilis	διηύθηνα [ðiˈifθina]
ο, ω	[o]	slično rob	πρώτος [ˈprotos]
όι, οϊ	[oi]	slično koji	κορόιδο [koˈroiðo] οϊμωγή [oimoˈʝi]
ου	[u]	slično rupa	λουλούδι, [luˈluði]
ου	[w]	iz engleskog, slično vuk	ουίσκι, [ˈwiski]
Suglasnici
μ	[m]	slično majka	μήτρα [ˈmitra]
μ	[ɱ]	pred [f] i [v], slično amfora	αμφιβολία [aɱfivoˈlia] έμβολο [ˈeɱvolo]
μπ	[b]	na početku riječi slično brat	μπαίνω [ˈbeno]
	[mb] ili [b]	u sredini riječi i na kraju, slično mamba ili obraz	έμπορος [ˈemboros] ili [ˈeboros]
	[mp]	u stranim riječima, slično lampa	κάμπιγκ [ˈkampiŋ(g)]
π	[p]	slično predmet	παπάς [paˈpas]
π	[b]	na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično brat	δεν πειράζει [ðembiˈrazi]
β	[v]	slično veza	βορράς [voˈras]
φ	[f]	slično frak	φέρνω [ˈferno]
ν	[n]	slično nos	Κίνα [ˈkʲina]
	[m]	na kraju riječi pred riječima koje počinju s μ, π, μπ ili ψ, slično mast	δεν πειράζει [ðembiˈrazi]
	[ɱ]	na kraju riječi pred β ili φ, slično amfora	στην Φινλανδία [stiɱfinlanˈðia]
	[ŋ]	na kraju riječi pred γκ, κ ili ξ, slično mango	στην Κίνα [stiŋˈgʲina]
ν + nenag. /i/	[nʲ]	pred a, o ili u, slično njega	λεμονιά, [lemoˈnʲa]
ν + nenag. /i/	[ni]	pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično anion	παράνοια [paˈrania]
ντ	[d]	na početku riječi, slično dar	ντύνω [ˈdino]
ντ	[d] ili [nd]	u sredini riječi i na kraju, slično oda ili Ande	αντί [aˈdi] ili [anˈdi]
τ	[t]	slično sat	τέτανος [ˈtetanos]
τ	[d]	na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično dar	εν τάξει [εnˈdaksi]
δ	[ð]	slično engleskom this	δουλειά [ðuˈlʲa]
θ	[θ]	slično engleskom thing	θύμα [ˈθima]
κ	[k]	pred a, o ili u i suglasnicima, slično kraj	κάτι, [ˈkati]
	[kʲ]	pred i ili e, slično kj	κύμα, [ˈkʲima]
	[g]	pred a, o ili u i suglasnicima na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično glas	στην καρδιά [stiɳgarˈðja]
	[gʲ]	pred i ili e na početku riječi kada riječ ispred završava na - glas -n, slično gj	τον κήπο [toŋˈgʲipo]
γ	[ɣ]	pred a, o, u ili suglasnicima, slično strah ga	γάλα [ˈɣala] γλυκός [ɣliˈkos]
γ	[ʝ]	pred i ili e, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabije	γυναίκα [ʝiˈneka]
γ(ι) ¹	[ʝ]	pred a, o ili u, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabije	γιατί [ʝaˈti] Γυάρος [ˈʝaros] γεια [ʝa]
γγ	[g] ili [ŋg]	pred a, o, u ili suglasnicima, slično grad ili mango	αγγούρι [aˈguri] ili [aŋˈguri] συγγνώμη [siɣˈnomi]
γγ	[gʲ] ili [ŋgʲ]	pred i ili e, slično gj ili ngj	αγγίζω [agʲiˈzo] ili [aŋgʲiˈzo]
γκ	[g]	pred a, o, u ili suglasnikom na početku riječi, slično grad	γκολ [ˈgol] γκλαβανή [glavaˈni]
	[g] ili [ŋg]	pred a, o, u ili suglasnikom u sredini riječi, slično grad ili mango	αγκώνας [aˈgonas] i [aŋˈgonas]
	[gʲ]	pred i ili e na početku riječi, slično gj	γκίνια [ˈgʲinʲa]
	[gʲ] ili [ŋgʲ]	pred i ili e u sredini riječi, slično gj ili ngj	αγκινάρα [agʲiˈnara] ili [aŋgʲiˈnara]
γγι	[ŋgʲ] ili [gʲ]	pred a, o ili u, slično gj ili ngj	αστροφεγγιά [astrofeŋˈgʲa] ili [astrofeˈgʲa]
γκι	[gʲ]	pred a, o ili u na početku riječi, slično gj	γκιώνης [ˈgʲonis]
γκι	[gʲ] ili [ŋgʲ]	pred a, o, u u sredini riječi, slično gj ili ngj
γχ	[ŋx]	pred a, o, u ili suglasnikom, slično anhedonija	σύγχρονος [ˈsiŋxronos]
γχ	[ŋç]	pred i ili e, slično nhj, donekle slično lišće, ali slabije	συγχαίρω [siŋˈçεro]
χ	[x]	pred a, o, u ili suglasnikom i na kraju riječi, slično grah	χαρά [xaˈra] Αλλάχ [aˈlax]
χ	[ç]	pred i ili e, slično hj, donekle slično lišće, ali slabije	χημεία [çiˈmia]
χι	[ç]	pred a, o ili u, slično hj, donekle slično lišće, ali slabije	χιόνι [ˈçoni]
λ	[l]	slično led	λέξη [ˈlεksi]
λ + unbet. [i]	[lʲ]	pred a, o ili u, slično lijes, slično ljuljanje	λιακάδα [lʲaˈkaða]
λ + unbet. [i]	[li]	pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično liofilija	λειαίνω [liˈεno]
ρ	[r]	slično rad	βάρκα [ˈvarka]
ρ	[ɾ]	pred samoglasnicima, poput [r], ali jezik samo jednom dodirne alveolu	ρύζι [ˈɾizi]
σ (-ς)	[s]	slično sat, ali ponešto jače i tamnije, slično lišće	συστήμα [siˈstima]
σ (-ς)	[z]	pred [v], [ð], [ɣ], [b], [m], fakultativno pred [r]l, na kraju riječi pred riječju koja počinje zvučnim suglasnikom, slično zid	πολιτισμός [politizˈmos] Ισραήλ [izraˈil] ili [israˈil]
ζ	[z]	slično zid	καζάνι [kaˈzani]
ψ	[ps]	slično psiha	ψυχή [psiˈçi]
ψ	[bz]	slično bzikati	στην ψυχή [stimbziˈçi]
τσ	[ts]	slično cesta	τσάι [ˈtsai]
τζ	[dz]	slično stric bi	τζατζίκι [dzaˈdzikʲi]
ξ	[ks]	slično oksid	εν τάξει [εnˈdaksi]
ξ	[gz]	slično egzaktan	δεν ξερω [ðεŋˈgzεro]

Gramatika

Podrobniji članak o temi: Gramatika novogrčkog jezika

Moderni grčki jezik ima četiri padeža: nominativ, akuzativ, genitiv i vokativ. Od vremena antičkog grčkog izgubio je dativ. Ipak, imenice još uvijek razlikuju tri roda (muški, ženski i srednji), ali više nema dvojine (koja se rijetko rabila i u vrijeme antike).

Glagoli više nemaju infinitiva, karakteristika balkanske jezične zajednice. Postoje čestice kojim se uvode daljnje podjele glagolskih načina (indikativ, konjunktiv) i vremena (futur).

Povezani članci

Izvori

↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2010. Pristupljeno 6. rujna 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ Three Dreams of Modern Greek Phonology, Fred W. Householder
↑ ^a ^b Greek Phonetics: The State of the Art, Amalia Arvaniti, Sveučilište u Kaliforniji, San Diego
↑ Arvaniti, Amalia. Prosinac 1999. Standard Modern Greek. Journal of the International Phonetic Association (engleski). 29 (2): 167–172. doi:10.1017/S0025100300006538. ISSN 0025-1003

[1] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2010. Pristupljeno 6. rujna 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[2] Three Dreams of Modern Greek Phonology, Fred W. Householder

[:0-3] Greek Phonetics: The State of the Art, Amalia Arvaniti, Sveučilište u Kaliforniji, San Diego

[4] Arvaniti, Amalia. Prosinac 1999. Standard Modern Greek. Journal of the International Phonetic Association (engleski). 29 (2): 167–172. doi:10.1017/S0025100300006538. ISSN 0025-1003

[1]

[2]

[3]

[4]

Novogrčki jezik
Ελληνική γλώσσα – Ελληνικά
Države	Grčka Cipar Albanija Armenija Turska i dr.
Regije	Prvenstveno Grčka
Etnicitet	Grci
Govornici	12 milijuna (2014.)^[1]
Rang	74.
Razredba	indoeuropski helenski grčki
Pismo	Grčki alfabet
Službeni status
Služben	Grčka Cipar EU
Ustanova	Centar za grčki jezik
Jezični kôd
ISO 639-1	el
ISO 639-2	gre (B) / ell (T)
ISO 639-3	ell
Povezani članci: jezik \| jezična porodica \| popis jezika (po kodnim nazivima)