Wikipedija

Omiš

grad i naselje u Hrvatskoj, Splitsko-dalmatinska županija

Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Povijesni je grad koji ima kontinuitet postojanja od antike do danas. Središte je omiškog primorja, i veoma popularan turistički grad.

Omiš

Grb Omiša
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
GradonačelnikIvo Tomasović
Gradsko vijeće19 članova
– predsjednikdr. Zvonko Močić (Nezavisni)
Naselja31 gradsko naselje
Površina266,2 km2 [1]
Površina središta3,4 km2
Koordinate43°26′38″N 16°41′31″E / 43.444°N 16.692°E / 43.444; 16.692
Stanovništvo (2021.)
Ukupno14 139 [2]
– gustoća53 st./km2
Urbano5985
– gustoća1760 st./km2
Svetac zaštitnikSveti Ivan Nepomuk
Dan mjesta16. svibnja
Odredišna pošta21310 Omiš [3]
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST
Stranicaomis.hr

Zemljovid

Omiš na zemljovidu Hrvatske
Omiš
Omiš

Omiš na zemljovidu Hrvatske

Zemljopisni položaj

uredi

Omiš je grad u srcu Dalmacije, na ušću rijeke Cetine. Nalazi se 21 kilometar jugoistočno od najvećeg dalmatinskog grada Splita, na Državnoj cesti D8. Područje Grada Omiša zauzima 266,20 km2 i proteže se od Duća na zapadu do Brela na istoku. Graniči s općinama Dugi Rat, Dugopolje, Trilj, Cista Provo, Šestanovac, Zadvarje i Brela te s Gradom Splitom.

Sinaj je predio Omiša koji se nalazi uz zapadnu obalu rijeke Cetine, sve do njena ušća u Jadransko more.

Gradske granice

uredi

Područja Grada Omiša obuhvaća područje naselja sa zapadne strane omeđeno granicom Grada Omiša i Općine Dugi Rat (granica pocima na moru zapadno od auto-kampa “Ribnjak” ide potokom prema sjeveru do Jadranske ceste, Jadranskom cestom u pravcu Omiša do spomenika Franji Kluzu, cestom prema starom selu Duće do kuće Rajka Opačka, preko istočnog dijela kuće Rajka Opačka u pravcu sjeverozapada na granicu k. o. Tugare), zatim južnom granicom k. o. Tugare skreće prema sjeveru zapadnim granicama k. o. Tugare, k. o. Dubrava, k. o. Dolac Donji do rijeke Cetine, skreće prema jugoistoku rijekom Cetinom do granice k. o. Dolac Gornji, k. o. Srijane, do zapadne granice k. o. Nova Sela, nastavlja zapadnom granicom k. o. Nova Sela do k. o. Birorine, onda ide sjevernom granicom k. o. Nova Sela, k. o. Blato do k. o. Kreševo, skrece prema jugu istočnim granicama k. o. Blato, k. o. Kostanje, k. o. Podgrađe, k. o. Slime i k. o. Rogoznica do mora. Granice Grada Omiša mogu se mijenjati na način i po postupku koji su propisani zakonom

U sastavu Grada Omiša su naselja Blato na Cetini, Borak, Čelina, Čišla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Kučiće, Lokva Rogoznica, Marušići, Mimice, Naklice, Nova Sela, Omiš, Ostrvica, Pisak, Podašpilje, Podgrađe, Putišici, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Stanići, Svinišće, Trnbusi, Tugare, Zakučac, Zvečanje.

Gradska naselja

uredi

Gradska naselja Omiša su[4][5]: Blato na Cetini, Borak, Čelina, Čisla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Kučiće, Lokva Rogoznica, Marušići, Mimice, Naklice, Nova Sela, Omiš, Nemira, Ostrvica, Pisak, Podašpilje, Podgrađe, Putišići, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Stanići, Svinišće, Trnbusi, Tugare, Zakučac i Zvečanje.

Povijest

uredi

Naselje na području današnjeg Omiša prvi se put spominje u povijesti pod imenom Oneum ili Onaeum, a zamire početkom 7. stoljeća. S obzirom na poziciju Omiša kao važne veze s unutrašnjošću, to nije bilo duga vijeka. Povijesno središte ondašnjeg Omiša je bilo smješteno na istočnoj obali rijeke Cetine. Samo ime "Cetina" potječe od frigijske riječi Zetna u značenju "vrata", jer je ušće Cetine sličilo na monumentalna vrata.[nedostaje izvor]

 
Ušće Cetine i dio grada Omiša

U antičkom se razdoblju naselje Oneum vjerojatno nalazilo u zaseoku Baučićima, gdje je pronađeno mnogo antičkih ulomaka (reljefa, natpisa, nadgrobnih spomenika, svjetiljaka i novca). Najvažniji spomenici, koji se danas čuvaju u Gradskom muzeju, kameni su ulomci s rimskim natpisima. Iz teksta se zaključuje da su uklesani za vladavine rimskih careva Tiberija i Klaudija (Tiberius - A.D. 14-37; Claudius - A.D. 41-54 ), a najvjerojatnije su bili namijenjeni nekoj javnoj zgradi, spomeniku ili cesti, što govori o važnosti naselja u kojem su građeni.

Nedaleko od tog nalazišta mramorni je portret rimskog cara Tiberija i jedan veliki dio antičkog žrtvenika posvećenog rimskom caru Augustu (Augustus - 27 B.C. - 14 A.D.). Da se radilo o većem i važnijem naselju u antičko doba svjedoče i rimski grobovi, te nadgrobne stele i sarkofazi koji postoje na omiškom starom groblju.

 
Omiš na početku 20. stoljeća.

U Srednjem vijeku, tijekom 12. i 13. stoljeća, gradom su vladali knezovi Kačići, koji su bili na čelu omiških gusara. Omiš se tada spominje pod talijanskim imenom Almissa. Omiški gusari vodili su napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita... Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su često završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu. Medutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka, pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine, radi gusarskih napada na križare koji su plovili prema Palestini. Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je svojevrstan kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine gradom Omišom.

Gusarsku povijest zorno predočuju gradske tvrđave Mirabella (Peovica) i Starigrad (Fortica). S Peovice se može vidjeti cijeli Omiš, a s Fortice cijeli Brački kanal, otoke Brač, Hvar i Šoltu, Srednja Poljica i ušće rijeke Cetine, što je bilo veoma važno za gusarenje, jer se s jednoga mjesta moglo nadzirati veliko područje na kopnu i moru.

 
Tvrđava Mirabela (Peovica) nalazi se iznad stare gradske jezgre

Omiški gusari koristili su brodove na vesla, tzv. Omiške strijele, odličnih karakteristika. Jedna od najvažnijih karakteristika Omiških strijela bio je plitki gaz, koji im je omogućavao pokretljivost, kao i brzo povlačenje u korito rijeke Cetine u slučaju opasnosti. Omiški su gusari sagradili podvodni zid u koritu rijeke Cetine na samom ulazu u more, koji je bio neobično važan. Taj podvodni zid (Mostina) nije se vidio jer je bio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bio prilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti lancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukali ako bi pokušali slijediti gusare. Na lijevoj obali rijeke Cetine bila je izgrađena i mala tvrđava (Gomilica), koja je danas sasvim porušena, a čija se uloga povezuje s Mostinom.

 
Stara zgrada u Omišu, u glavnoj ulici Fošal
 
Predio Priko
 
Most preko Cetine

Nakon Kačića, gospodari Omiša izmjenjuju se, a gusarstvo, premda još uvijek djelatno, više nikada neće biti tako uspješno kao za njihove vladavine. Četrnaesto stoljeće bilo je obilježeno vladavinom bribirskih knezova Šubića nad gradom. Nakon Šubića gradom vladaju: braća Horvat, koji su bili pod zaštitom bosanskog kralja Tvrtka I.; bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić; ban Ivaniš Nepilić; obitelj Matka Talovca, koja vlast nad gradom dobiva od kralja Žigmunda te bosanski vojvoda Stjepan Kosača.

Nakon što je Ladislav Napuljski 1409. godine Mletačkoj Republici prodao Dalmaciju, 1444. godine i Omiš je priznao vlast te države, u čijem je sastavu ostao do 1797. godine. U doba mletačke uprave Omiš je, zbog zaštićena položaja, bio vojničko i pomorsko naselje koje se razvijalo unutar zidina. Grad je bio zaštićen zidinama s tri strane, a sjevernu mu je stranu štitila planina. Takvo se stanje održalo sve do 19. stoljeća, a potom su zidine najvećim dijelom porušene (ostaci gradskih zidina i danas su vidljivi na pojedinim mjestima). Stanovnici Omiša su se u to vrijeme bavili uglavnom ribarstvom na ušću, nešto južnije, rijeke Neretve. Od tog su ribolova morali davati Mlečanima jednu desetinu ulova ribe, a često su se sukobljavali i s ribarima koji su na isto lovište stizali s obližnjeg otoka Brača.

Omiš, nakon propasti Venecije 1797. godine, pada pod vlast Austrije. Požunskim mirom iz 1805. godine, kojim završava rat između Austrije i Francuske, Omiš zajedno s Dalmacijom dolazi pod vlast Napoleonove Francuske da bi 1813. godine ponovno pao pod vlast Austrije. U to vrijeme Omiš gubi stratešku važnost uz istovremeno slabljenje pomorstva. Zbog toga mjesto nazaduje i 1840. godine ima samo 761 stanovnika. Pod austrijskom vlašću Omiš ostaje sve do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine.

Tek dolaskom industrije i turizma na početku 20. stoljeća Omiš počinje ponovo uzlaznu putanju u svom razvoju. O bogatoj kulturnoj baštini ovog gradića govore danas brojni spomenici kulture. Takva je, na primjer, crkva sv. Petra na Priku (na desnoj obali rijeke Cetine), koja se prvi put spominje 1074. godine, za vladanja kralja Slavca. Vrijedi spomenuti i ostatke gradskih zidova i kula na Fošalu, te srednjovjekovnu kulu Mirabella (Peovica).

Uprava i politika

uredi

Omiš ima status grada i nalazi se u sastavu Splitsko-dalmatinske županije. Sjedište gradske uprave u Omišu smješteno je na Trgu Kralja Tomislava 3.

Gradonačelnik Grada Omiša je Ivo Tomasović, dok je Predsjednik Gradskog vijeća dr. Zvonko Močić.

Gospodarstvo

uredi
  • Cetina, tvornica tjestenine
  • Galeb, tvornica rublja
  • tvornica "Omial"
  • tiskara "Franjo Kluz"
  • hoteli, apartmani i kuće za odmor

Demografija

uredi

Popis 2011.

uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Omiš ima 14.936 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 98,55%,[6] a po vjerskom opredjeljenju većinu od 95,65% čine pripadnici katoličke vjere.[7]

Popis 2001.

uredi

Godine 2001. Grad Omiš imao je 15.472 stanovnika, a samo gradsko naselje 6.565 stanovnika.

Popis 1991.

uredi
  Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Omiš
Grad Omiš: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
8153
9255
10038
11212
12788
13791
14283
15344
15122
15094
17637
15880
15056
15630
15472
14936
14139
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Omiš: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
575
821
771
851
936
1014
1439
1854
1506
1651
2408
3731
4800
6079
6565
6462
5985
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991.povećano pripajanjem naselja Ravnice koje je prestalo postojati. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. do 1981. U 1991. također povećano za dio područja naselja Duće, općina Dugi Rat. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Borak i Stanići. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Poznati Omišani i Omišanke

uredi
 
Žarko Domljan

Osobe koje su se rodile, živjele i/ili radile u Omišu.

Kultura

uredi
 
Festival dalmatinskih klapa Omiš

Festival dalmatinskih klapa Omiš

uredi
  Podrobniji članak o temi: Festival dalmatinskih klapa Omiš

Prvi je organiziran 1967. godine s ciljem da se u turističkoj sezoni spontane skupine pjevača nađu zajedno i zapjevaju pred publikom na način kako inače u svojoj sredini pjevaju u klapi. Bilo je to spontano pjevanje koje se izvodilo po sluhu, a ne prema notnom zapisu. Međutim, to je pjevanje bilo nedovoljno dotjerano, tek ponešto obrađeno, ali je u sebi nosilo iskonsku privlačnost i snagu autentičnosti. Bila je to suprotnost dominirajućim, uvježbanim ansamblima koji su se pod „dalmatinskim“ mogli tada javno čuti (npr. „Ansambl Dalmacija“; „Grupa Dalmatinaca Petra Tralića“ iz Zagreba; „Jeka Jadrana“ iz {gSplita). Svi su pjevali uz instrumentalnu pratnju.

Omiš je sljedećih godina nastojao u iskazivanju intimnog serenadnog zvuka, lirskih sadržaja, širokih tempa a da bi se uživalo u akordu, skladu svih dionica. I naravno, isključivo u „a cappella“ izvedbi. Ubrzo se pokazalo da „lijepo pjevanje“ postaje bitnom kvalitetom i u vrednovanju izvedbe i u predstavljanju klape. Traži se homogenost zvuka, usklađenost i ravnoteža glasova, fuzija akorda, besprijekorna i sigurna intonacija, jasna artikulacija i izgovor, te izražajnost i uživljenost u interpretaciji teksta.

Uloga voditelja i obrađivača (njih preko 400) postaje izuzetno značajnom kako za oblikovanje i prilagodbu izvornih napjeva tako i za izvedbu klape u sve jačoj konkurenciji klapa koje se bore za festivalske nagrade. Izvorni klapski napjevi su temelj cjelokupnog festivalskog programa. Do sada je na Omiškom festivalu izvedeno preko 1250 naslova (ako se izuzmu varijante, njihov broj je preko 900).

U okviru Festivala (od 1968. godine) ustanovljena je posebna natjecateljska večer novih skladbi, a s ciljem da se širi fundus klapskih pjesama koje nastavljaju tradiciju, ali donose i nove ideje i nova glazbena oblikovanja u duhu tradicijske dalmatinske klapske pjesme. Do sada je izvedeno preko 500 novih skladbi.

Izdavačka djelatnost Festivala dalmatinskih klapa u Omišu jedan je od bitnih čimbenika koji je dao težinu svemu izvedenom, a zatim zabilježenom, analiziranom, dokumentiranom te predstavljenom, a na uporabu budućim generacijama (Zbornici I, II i III; Leut; Večeri novih skladbi; te prigodna diskografska izdanja). U njihovu realizaciju uključeni su priznati stručnjaci s područja etnomuzikološke znanosti te drugi suradnici (teoretičari, muzikolozi, dirigenti, skladatelji, voditelji zborova i klapa, obrađivači…). Ovi profili čine i stručno ocjenjivačko povjerenstvo koje najboljim klapama dodjeljuje Zlatni, Srebrni i Brončani štit s povijesnim grbom grada Omiša.

Omiš je već 47 godina sidrište izvorne klapske pjesme. U međuvremenu, osmislile su se posebne večeri debitanata, popularne klapske pjesme, pjesme uz pratnju gitare(a), večer mješovitih klapa a koje se odvijaju izvan Omiša (Bol na Braču, Blato na Korčuli, Vodice u Šibensko-kninskoj županiji i Opuzen u Dubrovačko-neretvanskoj. Od 1991. godine ustanovljena je posebna natjecateljska i finalna večer ženskih klapa koje su se do tada natjecale u zajedničkoj konkurenciji s muškim klapama.

Tijekom više od 45 godina Festivala dalmatinskih klapa u Omišu omiškom pozornicom prošlo je preko 4000 pjevača, nastupilo preko 470 klapa. Svake se godine na audiciji prijavi između 20-30 novih, debitantskih klapa.

Šport

uredi

Od 1994. održava se Omiški plivački maraton. Božićni malonogometni turnir 'Mantinela (Šponda)' održava se od 1992.

Obrazovanje

uredi
 
Natpis OŠ Josipa Pupačića

Osnovne škole

uredi
  • "OŠ Josip Pupačić" Školu pohađa 912 učenika u 49 razrednih odjela. Radi se u dvije smjene. U školi je zaposleno ukupno 100 djelatnika.

Srednje škole

uredi

"SŠ Jure Kaštelan" Srednja škola „Jure Kaštelan“ obrazuje učenike u četverogodišnjem i trogodišnjem programu. Od početka 1990-ih godina pa do danas, škola je svoj program zanimanja koji nudi prilagođavala potrebama tržišta, pazeći pritom da to budu tražena, deficitarna zanimanja. Danas, u Srednjoj školi „Jure Kaštelan“, postoje sljedeći programi: GIMNAZIJE - opća gimnazija - jezična gimnazija ČETVEROGODIŠNJA ZANIMANJA - hotelijersko-turistički tehničar - tehničar za elektroniku TROGODIŠNJA ZANIMANJA - frizer - kozmetičar - kuhar - konobar - instalater kućnih instalacija ŠKOLOVANJE UČENIKA S VEĆIM TEŠKOĆAMA U RAZVOJU - pomoćni kuhar i slastičar - TES - pomoćni konobar – TES

24. travnja škola obilježava svoj Dan škole. Izbor datuma vezuje se uz odluku o osnivanju Gimnazije u Omišu. Naime, 24. travnja 1964. godine odlukom Skupštine općine Omiš osnovana je prva Gimnazija u Omišu.

Od 2012. godine uz Dan škole započelo se s realizacijom projekta Kaštelanovo proljeće. Projekt je osmišljen kao natječaj na kojem su dobrodošli svi oblici učeničke kreativnosti (literarna, likovna, dramska, glazbena, plesna i slična umjetnička ostvarenja). Po završetku natječaja bira se najbolji rad/radovi  koji se potom predstavlja na školskoj svečanosti povodom Dana škole ali i  u okviru manifestacije za Dan grada kada škola gradu poklanja program. Dakle, Kaštelanovo proljeće plod je gotovo cjelogodišnjeg rada učenika ali i rada s učenicima unutar izvannastavnih aktivnosti: - dramske sekcije - novinarske sekcije - ekološke sekcije - ženske klape „Almissa“ - likovne sekcije Osim nabrojanih, kao izvannastavna aktivnost koja djeluje u okviru škole je i sportski klub unutar kojeg su najzastupljeniji sportovi odbojka, nogomet i košarka. Svake godine u svibnju škola organizira Dan otvorenih vrata. Dan predviđa posjet učenika osmih razreda osnovnih škola i prezentaciju škole zajedno s programima i zanimanjima koje učenici mogu upisati u Srednjoj školi „Jure Kaštelan“.

 
Utvrda Mirabella

Znamenitosti

uredi
  • utvrda Mirabella (Peovica)
  • utvrda Fortica (Stari Grad)
  • župska crkva sv. Mihovila
  • crkva sv. Duha
  • crkva sv. Roka
  • crkva Sv. Luke
  • crkva Uznesenja BDM
  • crkva Gospe od Karmela (Fratri)
  • crkva sv. Petra na Priku
  • ostatci staroga Groblja
  • ostatci crkve sv. Barbare (Brzet)
  • Spomenik braniteljima Domovinskog rata, rad akademskog kipara Kažimira Hraste, arhitektonski dio projektirao arhitekt Viktor Pirović, postavljen 2004.[9]
  • potopljena njemačka maona (teglenica) iz Drugoga svjetskog rata, u priobalju na 3 metra dubine[10]

Gradovi prijatelji

uredi

Sakralni objekti

uredi
 
Crkva svetog Mihovila

Na području Omiša postoje dvije župe: Župa sv. Mihovila arkanđela i župa sv. Petra apostola. Svetac zaštitnik je Sv. Ivan Nepomuk, čiji se dan slavi 16. svibnja kao dan Grada.

U župa sv Petra Apostola na Priku sveci zaštitnici su sv. Petar i sv. Leopold Bogdan Mandić. Blagdan župe i veliko pučko slavlje je sv. Petar, koji se 29. lipnja slavi ispred istoimene ranokršćanske crkve.

  • Crkva Male Gospe Zakučac
  • Crkva Gospe od Pišćeta s grobljem

Blagdan Male Gospe slavi se svetom misom kod kapelice na Potoku. U selu Zakučac pred dovršetkom je izgradnja svetišta sv. Leopolda Bogdana Mandića, čiji su roditelji podrijetlom iz tog kraja.

Na području Omiša postoji i Franjevački samostan Gospe od Karmela, s istoimenom crkvom koju su izgradili franjevci predvođeni fra Stipom Vrljićem 1785. godine, bježeći pred Turcima. Sada se tu nalazi starački dom za fratre i biblioteka. Blagdani samostana su sv. Ante 13. lipnja i Gospa od Karmela.

Događaji

uredi

Izvori

uredi
  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. ↑ Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj: Splitsko-dalmatinska županija  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. kolovoza 2008. (Wayback Machine)
  5. ↑ Grad Omiš: Odluka o gradskim porezima
  6. ↑ Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
  7. ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
  8. ↑ Biskup Mate Uzinić imenovan nadbiskupom koadjutorom Riječke nadbiskupije. Informativna katolička agencija. 4. studenoga 2020. Pristupljeno 5. studenoga 2020.
  9. ↑ (): Spomenik braniteljima domovinskog rata, Almissa.com. Pristupljeno 10. prosinca 2018.
  10. ↑ Luka Kolovrat, Tino Mrčelić: Ronilačka atrakcija na svega par metara dubine na plaži u Omišu — Njemačka teglenica potopljena na svega par metara dubine kod Omiša Dugirat.com. 6. kolovoza 2020. Pristupljeno 20. kolovoza 2020.
  11. ↑ Omiški gitarski festival

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Omiš

Škole

uredi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Omiš&oldid=6935182"
  NODES
Intern 1
mac 11
Note 1
os 103