Pokolj nevine dječice (Rubens)
Pokolj nevine dječice je slavna slika Petera Paula Rubensa koja prikazuje motiv „Pokolj nevine dječice Betlehema” (Mt 2,16), a koju je umjetnik naslikao dva puta. Prvu je naslikao u Antwerpenu 1611. godine, po povratku s osmogodišnjeg puta po Italiji,[1] a druga, naslikana kasnije, oko 1638., nalazi se u pinakoteci (Alte Pinakothek) u Münchenu od 1706. god.[2]
 Pokolj nevine dječice | |
| Peter Paul Rubens, 1638. | |
| uljene boje na dasci | |
| 198,5 × 302,2 cm | |
| Alte Pinakothek, München | |
| Portal: Likovna umjetnost |
 Pokolj nevine dječice | |
| Peter Paul Rubens, 1608. | |
| uljene boje na dasci | |
| 142 × 182 cm | |
| Umjetnička galerija Ontarija, Toronto | |
| Portal: Likovna umjetnost |
Povijest
urediKoncem 17. stoljeća prva slika je postala dijelom Liechtensteinske kolekcije u Beču, iz koje ju je kupio Ivan Adam I., knez Lihtenštajna, oko 1700. godine.[3] Slika je visila u kolekciji obitelji Liechtenstein do 1815. godine kada je jedan crtež zabilježio na izložbi u Vrtnoj palači u Beču.[3] Sliku je 1767. godine Vincenzio Fanti pogrešno atribuirao Franciscusu de Neveu II., a kasnije je atribuirana 1780. Rubensovom učeniku, Janu van den Hoeckeu. Kao takva, prodana je jednoj austrijskoj obitelji 1920., koja ju je posudila opatiji Reichersberg u sjevernoj Austriji.
God. 2001., sliku je u opatiji vidio George Gordon, stručnjak za flamansko slikarstvo, koji ju je pripisao Rubensu zbog njezine sličnosti sa slikom Samson i Dalila koja je također naslikana po povratku Rubensa iz Italije. Slika je ponuđena aukcijskoj kući Sotheby's u Londonu koja ju je prodala 10. lipnja 2002. kanadskom biznismenu Kennethu Thomsonu za 49,5 milijuna £ (117 milijuna $),[4] čime je dospjela na popis najskupljih slika na svijetu.
Nakon toga je jedno vrijeme bila posuđena Nacionalnoj galeriji u Londonu, a od 2008. godine je poklonjena Umjentičkoj galeriji Ontarija u Torontu.[5]
Odlike
urediObje slike su naslikane snažnim bojama i pod utjecajem baroknog slikara Caravaggia od kojega je Rubens preuzeo snažan kjaroskuro i emotivnu dramatičnost prikaza.
Svaki naslikani detalj slike odražava sjaj oblika i materijala, a tema je preplet biblijske teme i aktualne političke situacije – najava Tridesetogodišnjeg rata. Naime, u Rubensovom rodnom gradu Antwerpenu 1609. godine je stradalo preko 8.000 građana u vjerskom sukobu protestanata kalvinista i katolika koje su podržala španjolska vojska. Tako je u Haarlemu (Nizozemska), samo stotinjak kilometara sjevernije, protestantski vođa pobunjenika, princ Mauritz, naručio od slikara Cornelisa van Haarlema sliku s ovom tematikom za gradsku vijećnicu. Slika je trebala biti propagandnim djelom koje prikazuje španjolski pokolj Holanđana, no Rubens je naslikao istu temu s ciljem prikaza protestantskog pokolja katolika.[1]
Poveznice
urediIzvori
uredi
- ↑ a b Mark Irving, The Independent, 11. siječnja 2004.
- ↑ Alte Pinakothek, Sammlung - Künstler Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2007. (Wayback Machine) (njem.) Pristupljeno 8. listopada 2016.
- ↑ a b Izjava za medije povodom rekordne prodaje slike Pokolj nevine dječice Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. lipnja 2023. (Wayback Machine) (engl.) Pristupljeno 8. listopada 2016.
- ↑ Rubens fetches record £49.5 M, BBC 11. lipnja 2002. (engl.) Pristupljeno 8. listopada 2016.
- ↑ The Frum Family Donates Bernini Masterpiece to the AGO - Art Gallery of Ontario Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. studenoga 2008. (Wayback Machine), Art Matters (engl.) Pristupljeno 8. listopada 2016.