Wikipedija

Ravno

Ovo je glavno značenje pojma Ravno. Za druga značenja pogledajte Ravno (razdvojba).

Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.

Ravno

Pogled na Ravno

Grb
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska
Vlast
 • NačelnikAndrija Šimunović (HDZ BiH)
Površina
 • Ukupna323[1] km2
Stanovništvo (2013.)
 • Entitet▲3249
(10,05 st./km2)
Poštanski broj88 370 Ravno
Pozivni broj‎(+387) 36
Zemljovid

Položaj općine Ravno u Bosni i Hercegovini

Zemljopis

uredi

Smješteno je u Istočnoj Hercegovini, u sjevernom dijelu Popova polja, podno 611 metara visokog Goveđaka, blizu rijeke Trebišnjice, sjeverozapadno od Trebinja.[2]

Stanovništvo

uredi

Katolici u Ravnom 1851.[3]

uredi
 
Središte Ravnog sa župnom crkvom
Katolici u Ravnom 1851.
godina broj sela broj kuća odrasli djeca broj stanovnika
1851. / 159 / / 1186

Popisi 1961. – 1991.

uredi

Ravno je do 1963. godine bilo sjedište općine, samo tada u nešto drugačijem sastavu naselja. 1963. godine, općina se ukida i pripaja općini Trebinje. Na popisu iz 1961. godine, općina Ravno je imala je 5964 stanovnika).

Stanovništvo općine Ravno
godina popisa 1961.[4]
Hrvati 3215 (53,90 %)
Srbi 2654 (44,50 %)
Muslimani 22 (0,36)
Jugoslaveni 55 (0,92)
ostali i nepoznato 18 (0,30 %)
ukupno 1771

Nacionalni sastav naseljenog mjesta Ravno iz 1991.:

ukupno: 198 stanovnika:

  • Hrvati – 173 (87,37 %)
  • Srbi – 16 (8,08 %)
  • Muslimani – 1 (0,50 %)
  • Jugoslaveni – 5 (2,52 %)
  • ostali – 3 (1,53 %)

Popis 2013.

uredi
Stanovništvo općine Ravno
godina popisa 2013.[5]
Hrvati 2633 (81,04 %)
Srbi 588 (18,10 %)
Bošnjaci 20 (0,62 %)
ostali i nepoznato 8 (0,25 %)
ukupno 3249
Ravno – naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[5]
Hrvati 584 (97,82 %)
Srbi 10 (1,67 %)
Bošnjaci 0 (0,00 %)
ostali i nepoznato 3 (0,50 %)
ukupno 597

Naseljena mjesta

uredi

Općinu Ravno sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta[5]

Baljivac, Baonine, Belenići, Bobovišta, Cerovac, Cicrina, Čavaš, Čopice, Čvaljina, Diklići, Dvrsnica, Glavska, Gola Glavica, Golubinac, Gorogaše, Grebci, Grmljani, Ivanica, Kalađurđevići, Kijev Do, Klikovići, Kotezi, Krajkovići, Kutina, Lušnica, Mrnjići, Nenovići, Nevada, Orah, Orahov Do, Orašje Popovo, Poljice Čičevo, Prosjek, Rapti Bobani, Ravno, Rupni Do, Sedlari, Slavogostići, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Strujići, Šćenica Bobani, Trebimlja, Trnčina, Uskoplje, Veličani, Velja Međa, Vlaka, Vukovići, Začula, Zagradinje, Zaplanik, Zavala.

Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu tadašnje općine Trebinje koja je ušla u sastav Republike Srpske.

Povijest

uredi

Na kraju 13. stoljeća Šubići pripajaju Humsku zemlju svojoj banovini u Bosni. Područje ostano povezano s njom do njezinog pada sredinom 15. stoljeća, iako njime, a i cijelom Hercegovinom u 15. stoljeću vladaju Kosače kao skoro neovisni vladari.

Selo se spominje još 1438. godine kada se Vukac Milutinović (Vochaç Milotinouich) obvezao na trogodišnju službu dubrovačkomu vlastelinu Nikoli Alojziju Gučetiću. Godine 1579. u Ravnu su Boško i dvojica Nikola iz obitelji Andrijaš (kasnije Andrijašević) izgradili crkvu Marijina rođenja.[6] Ćirilski natpis o tome je sačuvan i nalazi se u katoličkoj crkvi u Ravnom. Skupština glavara Popova polja održala se u Ravnom 1604. godine.[2]

Iz ranoga srednjovjekovlja najvjerojatnije potječe i crkva sv. Mitra na Oblatu. Po izvješćima iz 1624., 1639. i 1733., Ravno je bilo naselje s najviše katolika. Po predaji se selo nekoć nazivalo Čekićevo i nalazilo se ispod današnjega naselja koje je nastalo nakon što je Čekićevo poharala kuga. U matičnim knjigama se selo katkad naziva i Plasna Glavica (to je danas dio sela); neki smatraju i da je to starije ime Ravna.[6]

Prvi oružani sukobi na teritoriju BiH dogodili su u jesen 1991. Od 2. do 5. listopada napadnuto je i uništeno većinski hrvatsko mjesto Ravno, nakon sukoba lokalnih Hrvata i postrojbi JNA, do kojega je došlo na periferiji rata u Hrvatskoj.[7][8]

Tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović 6. listopada 1991. preko TV Sarajeva je uputio javnosti proglas on neutralnosti BiH u "ratu između Srbije i Hrvatske". Hrvati su to shvatili kao stajalište po kojem rat nije i muslimanski rat te da se sami moraju pobrinuti za sebe.

Poznate osobe

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi
 
Spomenik Ruđeru Boškoviću

U blizini Ravnog nalazi se najveća i najpoznatija bosanskohercegovačka pećina Vjetrenica. Otvorena je za posjetitelje. Speleološke posebnosti ove jedinstvene špilje su prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova

Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (Blažena Gospa) iz 1579. i crkva sv. Mitra. Nedaleko od Ravnog su četiri nekropole sa stećcima. U svezi s crkvom je i prvi spomen Ravnog u povijesnim dokumentima.[2]

Ispred zgrade Općine u Ravnom nalazi se spomenik Ruđeru Boškoviću, čiji je otac podrijetlom bio iz ravanjskog sela Orahov Do gdje se nalazi njegova rodna kuća.

Na popisu nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za općinu Ravno nalaze se sljedeći spomenici:

  • Crkva Vavedenja Bogorodice u Zavali, graditeljska cjelina. Freske u crkvi Sv. Vavedenja u manastiru Zavala smatraju se najkvalitetnijim slikarskim ostvarenjem u Bosni i Hercegovini nastalim u vrijeme osmanske vladavine. Napravio ih je Georgije Mitrofanović 1619. godine.
  • Crkvina u Zavali, arheološko područje, na južnoj strani nalazišta su još uvijek dobro očuvani ostaci katoličke crkve sv. Petra, a sjeverna, manja je pravoslavna crkva sv. Petke, u lošem stanju. Uz podužne zidove crkve sv. Petke protežu se dva zida neke treće građevine (samostana?). Na ovom lokalitetu je i nekropola stećaka.
  • Povijesno područje Zaplanik. Nacionalni spomenik čini prapovijesna grobna gomila (tumulus), srednjovjekovna nekropola s 30 stećaka, ostatci srednjovjekovne crkve, pravoslavna crkva posvećena svetim Apostolima Petru i Pavlu i pravoslavno groblje s 15 krstova.
  • Povijesno područje – Crkva sv. Roka u Trebimlji, crkva sagrađena vjerojatno krajem 16. ili početkom 17. stoljeća[9]
  • Povijesno područje – Crkva Mitra u Ravnom, crkva sagrađena vjerojatno krajem 14. stoljeća[10]

Kultura

uredi

Turizam

uredi

U općini Ravno nalazi se turističko naselje Ivanica.

Zanimljivosti

uredi

U Ravnom se nalazila jedna od postaja na željezničkoj pruzi Gabela – Zelenika. U prizemlju stanične zgrade bili su uredi, a na katu stanovi. Postojala su tri kolosijeka (od kojih su drugi i treći produženi prilikom remonta 1963.), slijepi kolosijek za robu te skladište za robu. Danas je u zgradi kolodvora ugostiteljski objekt.[11]

Galerija

uredi

Izvori

uredi
  1. ↑ O nama  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. lipnja 2018. (Wayback Machine) Općina Ravno (pristupljeno 23. lipnja 2018.)
  2. ↑ a b c Leksikografski zavod Miroslav Krleža: Hrvatska enciklopedija Ravno (pristupljeno 19. srpnja 2017.)
  3. ↑ Kršni zavičaj, zbornik; broj 27; Humac, Ljubuški, 1994.
  4. ↑ Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 1961., pod2.stat.gov.rs, preuzeto 12. svibnja 2018.
  5. ↑ a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 18. ožujka 2019.
  6. ↑ a b Vidović 2010, str. 296.
  7. ↑ Sarajevo 1992. - 1995., Hrvatski vojnik, 68/2006. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. listopada 2008. Pristupljeno 29. listopada 2008. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. ↑ Lučić, Sigurnosno obavještajne službe u Bosni i Hercegovini, Nacionalna sigurnost i budućnost, sv. 1, 2001.
  9. ↑ Nacionalni spomenici kulture u Ravnom[neaktivna poveznica]
  10. ↑ Nacionalni spomenici kulture u Ravnom
  11. ↑ Stanislav Vukorep: Pruge koje su život značile, Ravno 2015. (nakladnik: Općina Ravno, ISBN 9789926804305)

Literatura

uredi

Članci

uredi

Vanjske poveznice

uredi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ravno&oldid=7052237"
  NODES