Vilim Cecelja
Vilim Cecelja (Sveti Ilija, 24. travnja 1909. – Salzburg, 3. srpnja 1989.)[1] hrvatski katolički svećenik.
Životopis
urediPo svršetku gimnazije u Varaždinu 1928. godine upisuje se na Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 29. srpnja 1932. od zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera. Službovao je najprije kao kapelan u Bedenici, bio je župnik u Hrastovici i Kustošiji u Zagrebu, te kao zamjenik vojnog vikara nadbiskupa Alojzija Stepinca. Godine 1942. postaje župnikom gornjogradske župe sv. Marka, a 8. svibnja 1944. premješten je u Beč, gdje mu je kao voditelju podružnice Crvenoga križa predana skrb za hrvatske ranjenike.
Poslije Drugog svjetskog rata nije se više smio vratiti u Hrvatsku, jer ga je komunistička vlast optužila na temelju kleveta za vodstvo ustaškog pokreta.[2] Na montiranom sudskom procesu 1946. godine nadbiskup Stepinac je za njega rekao: "Ostajem kod toga. Da su svi ljudi bili kao Cecelja, ne bi nikada nikomu ni vlas s glave pala". Zatočen je u logoru za ratne zločince u Glasenbachu kraj Salzburga do svibnja 1947. Po izlasku iz logora od 1950. dugi niz godina vodio je "Hrvatski Caritas" u Salzburgu. Do kraja života bio je velik promicatelj blajburških okupljanja i čuvar povijesnog pamćenja na stradanje hrvatskog naroda.[3] Od 1951. uređivao salzburški Glasnik Srca Isusova i Marijina.[4] Preminuo je u Salzburgu 3. srpnja 1989. Posmrtni ostatci preneseni su mu na groblje u Svetom Iliji 1997. godine.
Veliki prijatelji i suputnici vlč. Vilima Cecelje bili su bl. Alojzije Stepinac, sluga Božji o. Aleksa Benigar, kardinal Franjo Šeper, dr fra Mirko Ćović, Tomislav Mesić, o. Ante Gabrić i fra Hrvoslav Ban.[5]
Izvori
uredi- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. travnja 2009. Pristupljeno 27. lipnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. studenoga 2007. Pristupljeno 27. lipnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. prosinca 2008. Pristupljeno 27. lipnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Glas Koncila Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. studenoga 2007. (Wayback Machine) 15. obljetnica smrti Vilima Cecelje - Orao svoju brazdu u »radosti života«, 4. srpnja 2004.
- ↑ Andrija Lukinović, Ivan Pomper: Vilim Cecelja 1909-1989 - Utjelovljena hrvatska Caritas V. poglavlje: Suputnici i prijatelji, str. 357-420, Glas Koncila, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-241-190-4
- Andrija Lukinović, Ivan Pomper: "Vilim Cecelja: Utjelovljena hrvatska caritas", Glas Koncila, Zagreb, 2009.
- Vinko Nikolić: "U službi domovine : studije, ogledi, portreti", Školske novine; Pergamena, Zagreb, 1996.