Berat

Ovo je glavno značenje pojma Berat. Za druga značenja pogledajte Berat (razdvojba).

Berat ili Berati (alb. Berat ili Berati; grč. Βεράτι, Verati), grad u južnoj Albaniji. Glavni je grad distrikta Berat i Beratskoga okruga, a smješten je na rijeci Osum, ispod planine Tomorr. U centru grada nalazi se otok Berat. Zbog svoje jedinstvene i bogate arhitekture grad je 1961. godine proglašen albanskim "gradom-muzejom", a 2008. godine, uz grad Gjirokastra, upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Berat
Berati
Panorama Berata s planinom Tomor u pozadini
Nadimak: Grad tisuću prozora ili Grad s dvije tisuće stuba
Država	Albanija
Okrug	Berati
Albanski distrikt	Berati
Vlast
• Gradonačelnik	Fadil Nasufi (PS)
Površina
• Ukupna	6,3 km²
Visina	58 m
Koordinate	40°42′N 19°57′E
Stanovništvo (2009.)
• Entitet	70.830 (10,317/km²)
Poštanski broj	5001-5006
Pozivni broj	032
Stranica	www.bashkia-berat.net
Položaj Berata u Albaniji

Ime

Panorama Berata s utvrde

Za njega se vjeruje da je nastao na mjestu starogrčkog grada Antipateria (grčki: Ἀντιπάτρεια, tj. "Grad Antipatera"), dok je za vrijeme bizantske vlasti bio poznat kao Pulcheriopolis (Πουλχεριόπολις, "grad Pulherija"). Izvorno ime grada je bilo Bel(i)grad (slavenski), a u srednjem vijeku je bio poznat po grčkom zapisu Bellegrada (grčki: Βελλέγραδα), koji je za vrijeme Osmanskog Carstva poznat kao Arnavut Belgradı, kasnije skraćeno u Berat.

Povijest

Berat na slici iz 1830.

Grčko pleme Deksaroi su tu podigli svoju utvrdu još u 6. st. pr. Kr. Starogrčki polis Antipatreu je osnovao Kasander, sin Antipatera Makedonca, koji ga je nazvao po svom ocu 314. pr. Kr. Nju su osvojili Rimljani u 2. st. pr. Kr. i Livije ga opisuje kao grad sa snažnim utvrdama s obje strane rijeke Osum u tjesnacu koji su Rimljani opljačkali i zapalili.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, grad je postao bizantskim pograničnom utvrdom Pulcheriopolis koju su Slaveni uporno napadali. Naposljetku su ga osvojili Bugari, pod carem Simeonom, u 9. stoljeću i preimenovali ga u Beligrad koji je u 13. stoljeću kratko pripadao Epirskoj despotovini, da bi ga 1281. ponovno osvojio Bizant. Od 1335. do 1337. tu se naseljavaju Albanci, a 1345. godine grad je prepušten Srbiji.

Osmansko Carstvo ga osvaja 1450. godine i vlada njime sve do 1912., ali uz prekid za vrijeme vladavine albanskog vođe Ali Paše (1809. – 1867.). Berat je postao sandžak u vilajetu Janija i isprva je propadao, te je koncem 16. stoljeća imao samo 710 kuća, da bi u 17. stoljeću postao središtem turskog drvorezbarstva na Balkanu. Tijekom 19. stoljeća grad je podupirao Prizrensku ligu, albansku narodnu udrugu.

U listopadu 1944. godine, Antifašističko narodno vijeće Albanije je u Beratu objavilo vlast privremene komunističke vlade, čime je započela dugogodišnja diktatura Envera Hodže.

Znamenitosti

Povijesna središta Berata i Gjirokastra
Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	2005. (29. zasjedanje) prošireno 2009.
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:569
Koordinate	40°42′18″N 19°56′59″E (WD)
Berat

Berat se danas sastoji iz tri dijela podijeljena rijekom Osum: Gorica, Mangalem i Kalaja koja je stambena četvrt unutar bizantske citadele iznad grada.

Mnoge kuće u Beratu imaju karakterističan lokalni stil zbog koga je grad stekao naziv „Grad tisuću prozora”, jer većina starih kuća ima brojne kvadratične prozore, ali "tisuća" na albanskom (një mijë) može značiti i "jedan na drugom" (një mbi një). Zbog važnosti Berata kao „grada muzeja” u komunističkom režimu, njegovo gradsko sredipte je sačuvano od drastičnog mijenjanja i rušenja koji su pogodili druge gradove u Albaniji, ali mnoge povijesne zgrade su oronule, i još se malo čini na njihovoj obnovi.

Tvrđava iz 13. stoljeća dominira gradom i nadgleda strateški važan put duž riječne doline. Povezana je s ostacima bizantskih zidina iz 5., 6. i 13. stoljeća, a premda je oronula, otvorena je za posjetitelje. U njoj se nalazilo 20 crkava i jedna džamija turkog garnizona. Crkve posjeduju vrijedne freske slikara Onufrija iz 16. stoljeća.

Tekija Helveti (Teqe e Helvetive) iz 15. stoljeća obnovio je vladar Ahmet Kurt Paša 1782. godine, i ima skladni portik ispred velike četvrtaste dvorane za molitvu.

Olovna džamija (Xhamia e Plumbit) iz 1555. godine svojom olovnom kupolom dominira središtem grada.

• 
  Osum u Beratu
• 
  Ulica ispod tvrđave
• 
  Tvrđava u Beratu
• 
  Kula tvrđave
• 
  Bizanstka srednjovjekovna crkva Svetog Trojstva

Slavni stanovnici

• Agathangjel Mbrica, umjetnik i zlatar
• Iliaz Vrioni, trostruki premijer Albanije
• Sami Bey Vrioni, otac moderne Albanije
• Taq Tutulani, otac moderne Albanije
• Babë Dud Karbunara, otac moderne Albanije
• Sveta Angelina Srpska, rođena Komneni, žena kralja Stefana Brankovića

Vanjske poveznice

• Fotografije Berata

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Berat

Nedovršeni članak Berat koji govori o gradu u Europi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.