Bergen
Bergen je s 260.200 stanovnika (2010.)[1] te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen),[2] drugi po veličini grad u Norveškoj. Smješten je na jugozapadnoj obali Norveške u administrativnoj regiji Vestland, čije je upravno središte.
| Bergen | |
|---|---|
| Bergen kommune | |
 Od vrha prema dnu: središte grada, Streljačka brigada (buekorps), Gamlehaugen, Bryggen, i Fyllingsdalen | |
| Država | Norveška |
| Regija | Vestland |
| Okrug | Midhordland |
| Utemeljenje | 1070. |
| Osnivač | Harald III. Norveški |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik (2007.) | Gunnar Bakke (Frp) |
| Površina | |
| • Ukupna | 465 km2 |
| • Metropolitansko područje | 2.755 km2 |
| Koordinate | 60°22′N 5°24′E / 60.367°N 5.400°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| • Entitet | 260.200 (559.6/km2) |
| • Urbano područje | 235.800 (2.507,7/km2) |
| • Metropolitansko područje | 384.100 (139.4/km2) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Stranica | www.bergen.kommune.no |
 | |
 Hordaland u Norveškoj | |
 Bergen u Hordalandu | |
Urbana jezgra Bergena nalazi se između planina koje mještani nazivaju de syv fjell („Sedam planina”, po uzoru na sedam rimskih brežuljaka), iako broj stvarnih planina ovisi o definiciji istih. Njegovo povijesno središte, Bryggen (norveški za „pristanište”; korijen imena i flandrijskog grada Bruggea), sa zgradama iz vremena kada je pripadao hanzeatskom udruženju trgovačkih gradova, upisano je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1979. godine.
Bergen je također važno kulturno središte regije kao neslužbena prijestolnica zapadne Norveške, a bio je i jedan od devet europskih glavnih gradova kulture 2000. godine. Osim toga, jedan je od glavnih gradova norveške naftne industrije.
Bergen je poznat po obilnim i dugotrajnim kišama. Godišnja količina padalina je oko 2.250 mm/m², a najdulje zabilježeno neprekidno kišno vrijeme bilo je od 3. siječnja do 26. ožujka 1990. godine.
Povijest
urediBergen je osnovao Olaf III. Norveški 1070. godine kao prijestolnicu Norveške, što je Bergen i bio do 1299. godine. U trinaestom stoljeću Bergen bijaše jedan od četiri glavna administracijska grada Hanze. Grad se bogatio i širio trgovinom s hanzeatskim gradovima, ali su njihovi brodovi u rujnu 1349. godine donijeli i Crnu kugu od koje je grad uvelike stradao.[3] 1393. godine grad je opustošilo Vitalijsko bratstvo (švedski pirati), a zatim i 1429. godine kada su ga zapalili.[4]
Grad je poharalo mnoštvo požara (1198., 1248., 1413., 1428., 1476., 1582., 1675., 1686., 1756., 1771., 1901. i 1916.) nakon kojih se grad svaki put morao obnavljati, ali najveći požar bio je 1702. godine kada je do temelja izgorilo oko 90% grada.
Bergen je zbog svoje kopnene nepristupačnosti dugo imao bolju povezanost s drugim lukama nego s ostatkom Norveške. Kopnena cesta koja je povezivala Bergen s Oslom (tada Kristianijom) otvorena je tek 27. studenog 1909.
Prvog dana nacističke invazije, 9. travnja 1940., Bergen je nakon kratke pomorske bitke s kopnenim norveškim topništvom okupirala njemačka vojska. Dana 20. travnja 1944., nizozemski transportni brod Voorbode eksplodirao je u utvrdi Bergenhus pri čemu je poginulo oko 150 ljudi, a stare građevine u gradu jako stradale. Saveznici su također bombardirali njemačku vojnu luku pri čemu je stradalo oko 100 ljudi.
Znamenitosti
uredi| Četvrt Bryggen u Bergenu | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Norveška |
| Godina uvrštenja | 1979. (3. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iii |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:59 |
Svjetska baština Bryggen ili Tyskebryggen („Njemačko pristanište”) niz je hanzeatskih trgovačkih zgrada na istočnoj strani fjorda na ulazu u grad iz 14. stoljeća. Kako je nekoliko puta stradala u požaru, ova četvrt ima samo šest izvornih drvenih građevina iz 1720-ih godina (krajnjih šest lijevo na gornjoj panoramskoj fotografiji). Danas je ova četvrt turistička atrakcija sa suvenirnicama, restoranima, kafićima i Muzejom Bryggena s arheološkim ostatcima starijih građevina.
Najstariji dio Bergena jest područje oko zaljeva Vågen, u samom središtu grada, u kojem se nalazi Crkva sv. Marije (Mariakirken) iz 12. stoljeća i utvrda Bergenhus (Bergenhus festning) koja je jedna od najstarijih i najbolje sačuvanih utvrda u Norveškoj.
Žičara Fløibanen, koja vodi na bergensku planinu Fløyen, s koje se pruža fantastičan pogled na grad i fjord, iz 1918. godine, najveća je turistička atrakcija u gradu, ali i jedna od najposjećenijih u Norveškoj s više od milijun posjetitelja godišnje.
-
Gospina crkva (12. st.) -
Bergenhus utvrda (12.-19. st.) -
Drvena crkva (12. st.), izvorno iz Fortuna kod Sogna -
Muzej Bryggen (1976.) -
Žičara Fløibanen
Gradovi prijatelji
urediBergen ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:
Panorame
uredi
Izvori
uredi- ↑ Norveška statistika - populacija 1. siječnja 2010. godine (engl.)
- ↑ Stanovništvo po gradovima područja "Veliki Bergen" na en. wikipediji
- ↑ Carl Hecker i Justus Friedrich, The Black Death in the Fourteenth Century, 1833.
- ↑ Thomas Downing Kendrick, A History of the Vikings, 2004., str. 142. ISBN 9780486433967.
Vanjske poveznice
uredi- Službena stranica[neaktivna poveznica] (engl.)
- Bergen - turistički vodič
Ostali projekti
uredi | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bergen |