Bjelogrli zovoj
Bjelogrli zovoj (lat. Halobaena caerulea) je jedina vrsta iz roda Halobaena. Duga je 26-32 cm, a teška 152-251 g. Ima raspon krilča 62-71 cm. Populacija ovih ptica sadrži 3 000 000 odraslih jedinki.[3] Ove ptice su sivkastobijele, a rep je plavosive boje. Noge su im boje mesa. Jako su dobri letači. Nastanjuju uglavnom izolirane oceanske otoke, pa oceanografske i klimatske promjene često utječu na smrtnost i uspješnost razmnožavanja. Hrane se uglavnom rakovima, ribama, lignjama i školjkama. Nekad rone u dubine od 6 m da nađu hranu,[4] ali najčešće je uzimaju s površine vode, kao i dosta drugih zovoja. Često ih se viđa da prate ribarske brodove. Jako su društvene i nalaze se često u jatima od nekoliko stotina ptica.
| Bjelogrli zovoj | |
|---|---|
 Halobaena caerulea u letu | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Procellariiformes |
| Porodica: | Procellariidae |
| Rod: | Halobaena (Bonaparte, 1856)[1] |
| Vrsta: | H. caerulea |
| Dvojno ime | |
| Halobaena caerulea (Gmelin, 1789)[2] | |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Baze podataka | |
Razmnožavanje
uredi
Pare se u velikim kolonijama. Kao gnijezdišta služe iskopana rupe s oko 15-37 cm dubine. U gnijezdištu se nalazi jedno bijelo jaje iz kojega se izlegne mladi ptić za oko 55 dana. Ptić dobiva perje s 50-ak dana života. Velika prijetnja pilićima i jajima su, na nastanjenim otocima, mačke i štakori.
Izvori
uredi- ↑ Brands, S. (2008)
- ↑ BirdLife International (2009)
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. siječnja 2009. Pristupljeno 6. rujna 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ ZipCode Zoo
Vanjske poveznice
uredi | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Halobaena caerulea |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Halobaena caerulea |