Ferojski jezik (fer. føroyskt mál) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007;[1] 45 400, 2001.[2] ) na ferojskim otocima.

Ferojski jezik
føroyskt mál
Države Farski Otoci
Danska
Etnicitet Ferojci
Razredba indoeuropski
 germanski
  sjevernogermanski
   zapadnoskandinavski
    ferojski
Službeni status
Služben Farski Otoci
Ustanova Føroyska málnevndin
(Farski jezični odbor)
Jezični kôd
ISO 639-1 fo
ISO 639-2 fao
ISO 639-3 fao
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Njegova povijest počinje otkrivanjem Grím Kambana (825.) kada ga naseljavaju vikinzi iz Norveške, a jezik kojim su govorili bio je dansk tunga ili staronordijski.[3] Do stvaranja novih jezika dolazi podjelom između 800. i 1050. na istočnonordijske dijalekte, iz kojih su s vremenom nastali švedski i danski, te zapadnonordijske dijalekte, iz kojih su se razvili ferojski, norveški i islandski.

Ferojski jezik ima svoje pismo od 14 stoljeća. Ferojski jezikoslovac Venceslaus Ulricus Hammershaimb (1819. – 1909.) stvorio je 1846. novo pismo na kojem su 1890. izdane prve ferojske novine Føringatiðindi (Ferojske novine).[4]

Od svih ostalih germanskih jezika, Ferojskome je najsličniji Islandski, što se ponajviše može zahvaliti izoliranosti te u ustrajnosti za očuvanjem svog jezika.

Brojevi

uredi
broj ferojski broj ferojski broj ferojski
0 null 11 ellivu 21 einogtjúgu
1 eitt 12 tólv 22 tveyogtjúgu
2 tvey 13 trettan 30 tredivu, tríati
3 trý 14 fjúrtan 40 fjøruti, fýrati
4 fýra 15 fimtan 50 hálvtrýss, fimmti
5 fimm 16 sekstan 60 trýss, seksti
6 seks 17 seytjan 70 hálvfjers, sjeyti
7 sjey 18 átjan 80 fýrs, áttati
8 átta 19 nítjan 90 hálvfems, níti
9 níggju 20 tjúgu 100 hundrað
10 tíggju 1000 (eitt) túsund

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi
Nedovršeni članak Ferojski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
  NODES
os 14