Gomelj
Gomelj[3] (bjeloruski: Гомель) je grad u jugoistočnoj Bjelorusiji blizu granice s Rusijom i Ukrajinom, upravno je središte Gomeljske oblasti. 2013. godine grad je imao 515.325[4] stanovnika i bio je drugi grad po veličini u Bjelorusiji.
| Gomelj | |
|---|---|
| Гомель | |
 | |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Peter Kirichenko[1] |
| Površina | |
| • Ukupna | 135 km2[2] |
| Koordinate | 52°26′N 30°59′E / 52.433°N 30.983°E |
| Stanovništvo (2018.) | |
| • Entitet | 535.693[2] (3.968) |
| Vremenska zona | FET (UTC+3) |
| Stranica | www.gorod.gomel.by |
 | |
 Položaj Gomelja na karti Bjelorusije | |
Povijest
urediGrad Gomelj nastaje krajem 10. stoljeća na zemlji istočnoslavenskog saveza plemena Radimiča. Ime je dobio prema potoku Gomeljuka na kojem je i nastao. U 13. i 14. stoljeću u gradu je razvijeno obrtništvo, a trgovinskim vezama vezan je s gradovima Rus'a.
Godine 1335. Gomelj je ušao u sastav Velike Litavske kneževine, u sljedećim desetljećima i stoljećima grad prelazi iz ruke Litvanaca u ruke Rusa i obrnuto. Od 1565. Gomelj je bio centar Minskog vojvodstva. 1569. grad je ušao u sastav Poljsko-litavske unije, i postao mjesto sukoba između ukrajinskih kozaka, ruske vojske i poljske vojske, i u narednim desetljećima povijest grada obilježile su brojne borbe za prevlast nad gradom.
Sredinom 17. stoljeća utjecaj grada opada. Broj stanovnika je značajno smanjen, razrušen je čestim napadima a mnogi zanati su iščezli. Nametnuti su mu veliki nameti pa su stanovnici plaćali visoki godišnji danak Poljskoj sve do 1770. godine.
Godine 1772. grad je postao dio Ruskog Carstva. U vrijem građanskog rata, Gomelj je okupirala vojska Njemačkog Carstva, zatim je ukrajinska vojska pod vođstvom Simona Petljurija ušla u grad, a u siječnju 1919. Gomelj je preuzela Crvena armija.
U vrijeme Drugoga svjetskoga rata grad je početkom srpnja 1941. okupirala Njemačka vojska, 1943. godine grad je oslobođen. Černobiljska katastrofa 1986. godine pogodila je grad, radioaktivnost raznošena vjetrom došla je i do Gomelja.
Stanovništvo
urediGodine 2018. u gradu je živjelo 535.693 stanovnika.[2] Godine 2009. u gradu radno sposobnih stanovnika je bilo 316.555 (popis).[5] Godine 2006. zaposlenih je 191.019, od toga broja 69.441 u industriji. Po nacionalnosti gradsko stanovništvo čine Bjelorusi 76,7 %, Rusi 16,9 % i Ukrajinci 5,1 %.[6] Od ukupnog broja stanovnika 54,6 % čine žene a 45,4 % muškarci (popis).[7]
Gomelj je bio poznat po velikoj židovskoj zajednici, prema popisu stanovništva iz 1897. grad je imao 37.800, od toga 8400 25 % stanovništva.
Gradovi prijatelji
uredi
Izvor
uredi- ↑ The leadership of the Executive Committee (engleski). Gomel city executive committee. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. prosinca 2020. Pristupljeno 27. prosinca 2020.
- ↑ a b c Modernity (engleski). Gomel city executive committee. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. prosinca 2020. Pristupljeno 27. prosinca 2020.
- ↑ Gomelj, Hrvatski egzonimi, pristupljeno 28. kolovoza 2024.
- ↑ Belstat.gov.by (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 3. travnja 2014. Pristupljeno 4. travnja 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Census 2009, str. 289.
- ↑ Stanovništvo Gomelja prema etničkoj pripadnosti. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. lipnja 2008. Pristupljeno 12. kolovoza 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Census 2009, str. 145.
- ↑ Twinning. Aberdeen Aberdeen stranica grada Council. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. studenoga 2008. Pristupljeno 2. ožujka 2008.
- ↑ Web stranica grada Radoma
Literatura
uredi- Population census 2009. Population of the Republic of Belarus: size and composition. II. National statistical committee of the Republic of Belarus. Минск. 2010. str. 145
Vanjske poveznice
urediOstali projekti
uredi | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gomel |