Hrvatska košarkaška reprezentacija
Hrvatska košarkaška reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima. Pod vodstvom je Hrvatskog košarkaškog saveza.
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Hrvatska košarkaška reprezentacija nastupa od 1991. godine, kada se osamostalio Hrvatski košarkaški savez.
Reprezentacija se nalazi na 30. mjestu na svijetu po plasmanu FIBA-e.
Hrvatska je svoje zlatne dane košarke imala tijekom godina osamostaljivanja (1992. – 1995.), osvojivši tri brončane medalje i jednu srebrnu.
Osvojene medalje
urediNatjecanje | Ukupno | |||
---|---|---|---|---|
Olimpijske igre | 0 | 1 | 0 | 1 |
Svjetska prvenstva | 0 | 0 | 1 | 1 |
Europska prvenstva | 0 | 0 | 2 | 2 |
Mediteranske igre | 1 | 1 | 0 | 2 |
Ukupno | 1 | 2 | 3 | 6 |
Izbornici kroz povijest
urediGodine rada | Izbornik | Natjecanja |
---|---|---|
1992. | Petar Skansi | OI 1992. |
1993. | Mirko Novosel | EP 1993. |
1994. | Josip Đerđa | SP 1994. |
1995. | Aleksandar Petrović | EP 1995. |
1996. – 1997. | Petar Skansi | 7. OI 1996. 11. EP 1997. |
1997. – 1998. | Srećko Medvedec | |
1998. – 1999. | Boško Božić | 9. EP 1999. |
1999. – 2001. | Aleksandar Petrović | 7. EP 2001. |
2001. – 2005. | Neven Spahija | 11. EP 2003. 7. EP 2005. |
2005. – 2009. | Jasmin Repeša | 6. EP 2007. 6. OI 2008. 6. EP 2009. |
2010. – 2011. | Josip Vranković | 14. SP 2010. 13. EP 2011. |
2012. – 2014. | Jasmin Repeša | 4. EP 2013. 10. SP 2014. |
2015. | Velimir Perasović | 9. EP 2015. |
2016. – 2017. | Aleksandar Petrović[2] | 5. OI 2016. 10. EP 2017. |
2017. – 2018. | Ivica Skelin | |
2018. – 2019. | Dražen Anzulović | |
2019. – 2022. | Veljko Mršić | |
2022. | Damir Mulaomerović | 12. EP 2022. |
2022. – 2023. | Aleksandar Petrović (v.d.) | |
2023. – danas | Josip Sesar |
Povijest reprezentacije po natjecanjima
urediKad je u Karlovcu, u Šancu gostovala 2. lipnja 1964. gostovala odabrana selekcija NBA lige, u njoj su igrale ondašnje velike zvijezde poput Billa Russella, Oscara Robertsona, Boba Cousyja, Jerryja Lucasa i dr.;[3] u tom je sastavu bilo pet (od ukupno devet) NBA igrača, a danas su devetorica njih članovima Kuće slavnih. Nastupili su kao momčad svih zvijezda ("All stars"), a igrali su protiv hrvatske košarkaške reprezentacije, pobijedivši 110:65 (50:31).[3] Za Hrvatsku su tad igrali Josip Đerđa, Boris Križan, Nemanja Đurić, Dragan Kovačić, Marko Ostarčević, Živko Kasun, Slobodan Kolaković, Petar Skansi, Zlatko Kiseljak, Željko Troskot, Stjepan Ledić, Mirko Novosel.[3][4]
Rezultati na velikim natjecanjima
uredi
|
|
1- malo je nedostajalo da nije sudjelovala na OI zbog tromosti administracije u MOO i egoističnih nešportskih interesa konkurenata, kao što je to bio slučaj s vaterpolistima, rukometašima, košarkašicama i rukometašicama
Europsko prvenstvo u Njemačkoj 1993.
urediNakon olimpijskog srebra iz Barcelone 1992. godine,[6] prvo veliko natjecanje naše reprezentacije bilo je Europsko prvenstvo u Njemačkoj godinu dana kasnije. Europskom prvenstvu u Njemačkoj prethodila je teška prometna nesreća u kojoj je Dražen Petrović izgubio život. U prvoj fazi natjecanja reprezentacija Hrvatske igrala je s Francuskom, Turskom i Bugarskom. Nakon sve tri pobjede odlazi kao prvoplasirana momčad u drugu fazu natjecanja koju pobjedama protiv domaćina i Estonaca također završava na prvoj poziciji. U četvrtfinalu igrali su protiv reprezentacije Bosne i Hercegovine, a rezultat je bio 98:78 za Hrvatsku.
U polufinalnom susretu Rusi su bili bolji i zasluženo prošli u finale rezultatom 84:76. Ostala je borba za treće mjesto u kojoj su hrvatski reprezentativci doslovno deklasirali Grčku s čak 40 koševa razlike rezultatom 99:59. Europski prvaci postali su domaćini nakon pobjede nad Rusijom rezultatom 71:70. Hrvatska reprzentacija se na čelu s izbornikom Mirkom Novoselom vratila se u domovinu s brončanim odličjem. Osvajači bronce u Njemačkoj bili su: Rađa, Žan Tabak, Komazec, Vranković, Perasović, Cvjetičanin, Mršić, Arapović, Alanović, Kovačić, Žurić i Gregov.
Svjetsko prvenstvo u Kanadi 1994. i Europsko prvenstvo u Grčkoj 1995.
urediU razdoblju između dva Europska prvenstva, Hrvatska je na Svjetskom prvenstvu u Kanadi 1994. nastavila niz osvajanja medalja osvojivši broncu nakon novog slavlja protiv Grka. Niz se nastavio i 1995. godine na Europskom prvenstvu u Grčkoj. Prvenstvo se igralo novim sustavnom s dvije grupe u početnoj fazi natjecanja, Hrvatska je bila u grupi B zajedno s Finskom, Francuskom, Rusijom, Španjolskom, Slovenijom i Turskom.
Nakon maksimalnog učinka u skupini Hrvatska je u četvrtzavršnici igrala protiv Italije, a susret je završio rezultatom 71:61 za Hrvatsku. U polufinalu Hrvatska je poražena od tradicionalno neugodne Litve rezultatom 90:80. U susretu za treće mjesto Hrvatska je opet igrala protiv Grčke i opet slavila. Rezultat je bio 73:68 i osvojili novo brončano odličje. Europsko prvenstvo u Grčkoj pamti se po finalnom susretu između Jugoslavije i Litve. Jugoslavija je osvojila naslov.
Izbornik ove brončane generacije bio je Aleksandar "Aco" Petrović, a roster reprezentacije činili su: Kukoč, Rađa, Komazec, Perasović, Alanović, Mršić, Žurić, Gregov, Pejčinović, Ivica Marić te Stojko i Josip Vranković. Ove dvije bronce ujedno su i jedine dvije medalje na Europskim prvenstvima od Hrvatske samostalnosti do danas.
Europsko prvenstvo u Španjolskoj 1997. i Francuskoj 1999.
urediNa Europskom prvenstvom u Španjolskoj 1997. godine pojavila se nova momčad - Rimac, Kelečević, Prkačin, Marcelić, Mulaomerović, Sesar, a nakon smjene generacija teško je bilo očekivati visok plasman. Hrvatska je prvenstvo završila na jedanaestoj poziciji uz samo dvije pobjede i to protiv istog suparnika - Njemačke. Naslov prvaka pripao je Jugoslaviji koja je u finalu porazila Italiju rezultatom 61:49.
Dvije godine kasnije na Europskom prvenstvu u Francuskoj, reprezentaciji se pridružio i povratnik Toni Kukoč. Hrvatska je turnir otvorila pobjedom protiv Italije, ali je već u drugom kolu poražena od Turske rezultatom 70:63. Drugi krug je izboren nakon lake pobjede protiv Bosne i Hercegovine. Nakon slavlja protiv Češke i novog poraza od Litve, utakmica protiv Njemačke bila je kvalifikacijska za prolaz u četvrtfinale. Njemačka je slavila s visokih 102:85, a briljirao je Tomić s 32 koša. Hrvatska je kao i prije dvije godine završila na 11. mjestu.
Novo tisućljeće: Europsko prvenstvo u Turskoj 2001. i Švedskoj 2003.
urediGodine 2001. domaćin Europskog prvenstva bila je Turska. Hrvatska je napokon izborila plasman u četvrtfinale, a protivnik za prolaz u polufinale bila je domaća reprezentacija. Turci su slavili u uzbudljivoj završnici nakon produžetka iako je hrvatska reprezentacija u jednom dijelu utakmice vodila s čak 19 koševa prednosti. Hrvatska je završila na sedmom mjestu nakon minimalne pobjede protiv Latvije rezultatom 93:91.
Iduće Europsko prvenstvo održano je 2003. godine u Švedskoj. Očekivao se povratak u sam vrh europske košarke, a uslijedilo je novo razočaranje. Minimalni porazi od Grčke i Turske te pobjeda protiv Ukrajine usmjerili su nas na Rusiju u eliminacijskoj fazi. Hrvatska je poražena rezultatom 81:77 iako je veći dio utakmice imala prednost, te su ponovo završili na 11. mjestu.
Europsko prvenstvo u Srbiji i Crnoj Gori 2005. i Španjolskoj 2007.
urediNa Europsko prvenstvo u Srbiju i Crnu Goru hrvatska reprezentacija odlazi prekinuti 10-godišnje razdoblje neprolaska u polufinale. Nažalost, bezuspješno. Sudačka trojka Lamonica, Dovidavičius i Drabikowski izbacila je hrvatsku reprezentaciju iz daljnjeg natjecanja i uništila snove o novoj medalji. Naslov prvaka završio je u rukama Grka koji su slavili protiv Njemačke rezultatom 78:62, a Hrvatska je završila kao sedma.
Najbolji plasman nakon zadnjih osvojenih medalja hrvatska reprezentacija ostvarila je na Europskom prvenstvu u Španjolskoj održanom 2007. godine. Nakon lošeg starta i poraza od Latvije, reprezentacija je ostvarila pobjedu protiv domaćina. U drugoj fazi slijede novi porazi od Grčke i Rusije, ali zahvaljujući ostalim rezultatima u skupini ostvaren je prolaz u četvrtfinale, u kojemu ih je čekala Litva.
Hrvatska je ponovo poražena od Litavaca, a utakmica je završila rezultatom 74:72. Razlog porazu bio je veliki broj promašaja slobodnih bacanja u hrvatskoj reprezentaciji. Dan poslije Hrvatska je slavila protiv Francuske u vrlo važnoj utakmici za šesto mjesto koje je vodilo na Olimpijske igre u Pekingu.
Plasmani na velikim natjecanjima
urediGodina | Olimpijske igre | Svjetska prvenstva | Europska prvenstva | Mediteranske igre |
---|---|---|---|---|
1992. | srebro | |||
1993. | bronca | srebro | ||
1994. | bronca | |||
1995. | bronca | |||
1996. | 7. | |||
1997. | 11. | 5. | ||
1998. | bez nastupa | |||
1999. | 11. | |||
2000. | bez nastupa | |||
2001. | 7. | bez nastupa | ||
2002. | bez nastupa | |||
2003. | 11. | |||
2004. | bez nastupa | |||
2005. | 7. | bez nastupa | ||
2006. | bez nastupa | |||
2007. | 6. | |||
2008. | 6. | |||
2009. | 6. | zlato | ||
2010. | 14. | |||
2011. | >12. | |||
2012. | bez nastupa | |||
2013. | 4. | bez nastupa | ||
2014. | 10. | |||
2015. | 9. | |||
2016. | 5. | |||
2017. | 10. | |||
2018. | ||||
2019. | bez nastupa | |||
2020. | bez nastupa | |||
2021. | ||||
2022. | 12. | |||
2023. | bez nastupa | |||
2024. | bez nastupa |
Trenutna momčad
uredi( kvalifikacije za OI 2024.)
Hrvatska | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
Broj | Igrač | Pozicija | Visina | Godine | Momčad | |
2 | Goran Filipović | Razigravač | 1,80 m | 26 | KK Igokea | |
3 | Jaleen Smith | Razigravač | 1,93 m | 28 | KK Partizan | |
4 | Borna Kapusta | Razigravač | 1,83 m | 27 | KK Split | |
5 | Filip Krušlin | Bek šuter | 1,98 m | 35 | SIG Strasbourg | |
8 | Mario Hezonja | Bek šuter | 2,00 m | 28 | Real Madrid | |
9 | Dario Šarić (kapetan) | Krilni centar | 2,07 m | 29 | Golden State Warriors | |
13 | Ivan Vraneš | Centar | 2,07 m | 28 | BC Juventus Litva | |
22 | Danko Branković | Centar | 2,14 m | 23 | FC Bayern München Basketball | |
23 | Mateo Drežnjak | Bek šuter | 1,96 m | 24 | SC Derby | |
24 | Dario Drežnjak | Nisko krilo | 2,00 m | 25 | KK Zadar | |
40 | Ivica Zubac | Centar | 2,16 m | 26 | Los Angeles Clippers | |
99 | Toni Nakić | Krilni centar | 2,00 m | 25 | CB Breogán | |
Izbornik: Josip Sesar |
Poznati igrači
urediUnutarnje poveznice
urediIzvori
uredi- ↑ FIBA World Ranking Presented by NIKE. FIBA. 3. ožujka 2020. Pristupljeno 30. studenoga 2020.
- ↑ Aco Petrovic otišao, a Hrvatska ekspresno dobila novog izbornika. Jutarnji.hr. 15. rujna 2017.
- ↑ a b c KAportal Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. lipnja 2015. (Wayback Machine) Tihomir Ivka: KAretrovizor. Kad su NBA zvijezde haklale u Šancu, a u Draganiću gradili naftnu bušotinu, 10. lipnja 2012.
- ↑ Index.hr Karlovac: 40 godina NBA lige u Karlovcu, 2. lipnja 2004.
- ↑ Bez ženske košarkaške reprezentacije na Mediteranskim igrama u Turskoj 2013. Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2013. (Wayback Machine) Ženska košarka.org, 7. ožujka 2013.
- ↑ http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040831/sport05.asp
Vanjske poveznice
urediSestrinski projekti
urediZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hrvatska košarkaška reprezentacija |
Mrežna mjesta
uredi
|