Junín (jezero)
Junin[1] (IPA: [xuˈnin]; špa. Lago Junín Lago Junín, nazvan po obližnjem gradu Juninu)[2] ili Chinchaycocha (vjerojatno od Quechua chincha, chinchay sjever, sjeverni, chinchay ocelot, qucha jezero, laguna,[3][4] "sjeverno jezero" ili "ocelot jezero" ") je najveće jezero u cijelosti unutar teritorija Perua. Iako jezero Titicaca ima puno veću površinu, njegova istočna polovica nalazi se na teritoriju Bolivije. Jezero Junin jedno je od važnijih odredište za promatranje ptica u zemlji.[5]
Junin
špa. Lago Junín, Chinchaycocha | |
|---|---|
| Jezero | |
 Obala jezera | |
 Satelitska snimka jezera | |
| Etimologija | obližnji grad Junin |
| Položaj | |
| Koordinate | 11°01′S 76°07′W / 11.017°S 76.117°W |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Dubina | |
| • Najveća | 12 m |
| Površina | 529.88 km2 |
| Nadm. visina | 4082.7 m |
| Rijeke i otoci | |
| Odlijeva se u | Mantaro |
  Junin Junín na zemljovidu Perua  | |
Geografija
urediJezero Junin nalazi se u Andskom gorju središnjeg Perua. Većina jezera nalazi se u pokrajini Junin u regiji Junin, ali njegov sjeverozapadni vrh pripada pokrajini Pasco u regiji Pasco. Površinska visina jezera nalazi se na 4,082.7 m/nm.[6]
Jezero se nalazi na gornjem toku rijeke Mantaro u porječju Amazone. Postoji hidroelektrana koja regulira razinu vode u jezeru na istjecanju iz jezera, kroz branu Upamayo. U godinama obilnih kiša kolebanja vodostaja su umjerena, ali u sušnim godinama vodostaj može pasti 1.5–2 m ostavljajući široka područja izloženima. Najdublji dio jezera, koji se nalazi oko 10 km kod Huayrea, dubok je 12 m.[6]
Izvori potoka koji teku u jezero Junin imenovani su kao "najudaljeniji" izvor rijeke Amazone, jedno od tri mjesta predložena kao "pravi" izvor Amazone.
Onečišćenje
urediOd 1933. godine došlo je do priljeva ostataka rudarenja u jezero, što je nepovoljno utjecalo na faunu riba i ptica u dijelovima jezera. Kanalizacija koja dolazi iz gradova Junin i Carhuamayo također zagađuje jezero. Ove vrste onečišćenja pridonose prirodnom procesu eutrofikacije ove močvare.
Fauna i flora
urediJezero Junin je dom trima endemskim pticama koje su sve ozbiljno ugrožene: gnjurci (Laterallus (jamaicensis) tuerosi), Podiceps taczanowskii i Rollandia rolland morrisoni.[7] Dvije ugrožene vrste žaba iz roda Telmatobius ograničene su na blizinu jezera, iako se samo jedna od njih, potpuno vodena žaba jezera Junin (T. macrostomus), nalazi u samom jezeru, dok se žaba T. brachydactylus može naći u blizini.[8] Tri vrste iz roda Orestias, O. empyraeus, O. gymnota i O. polonorum, te som Trichomycterus oroyae endemični su za porječje jezera i njegovu okolicu (uključujući povezane potoke, rijeke i manja jezera).[6][9]
Jezero Junin okruženo je emergentnom vegetacijom, koja na nekim mjestima može doseći 6 km širok i postaje toliko gusta da je neprobojna. Fauna riba je bogata, ali se sastoji od nekoliko vrsta, uključujući unesene vrste. Uvedene pastrve sudjeluju u smanjenju broja endemskih žaba.[8]
Izvori
uredi- ↑ Peru 1:100 000, Ondores (23-k). IGN (Instituto Geográfico Nacional - Perú)
- ↑ Gobierno Regional de Junín, Plan de Desarrollo Regional Concertado Junín 2004-2007
- ↑ Teofilo Laime Ajacopa, Diccionario Bilingüe Iskay simipi yuyayk'ancha, La Paz, 2007 (Quechua-Spanish dictionary): chincha. s. Norte. Punto cardinal. qucha, qhucha, quchacha. - s. Laguna. Lago pequeño. qucha, qhucha. - s. Lago. Gran masa de agua en una depresión.
- ↑ Diccionario Quechua - Español - Quechua, Academía Mayor de la Lengua Quechua, Gobierno Regional Cusco, Cusco 2005 (5-vowel-system): Chinchayqocha - s. Geog. (Topón. chincha, norte; qocha, lago: lago del norte.) Lago de considerables dimensiones en la meseta de Bombón en el departamento de Junín, Perú. chinchay - s. Zool. (Felis pardalis aequatorialis). Tigrillo. Orden carnívora, familia felidae. || v. Dirigir u orientar algo hacia el norte.
- ↑ Lago de Junin. Birdlife Data Zone. Birdlife International. Pristupljeno 25. siječnja 2016.
- ↑ a b c Shoobridge, D. (February 2006). Protected Area Profile Perú - Junín National Reserve, ParksWatch Perú.
- ↑ Dinesen, L.; Chamorro, A.; Fjeldså, J.; Aucca, C-. 2019. Long-term declines in waterbirds abundance at Lake Junín, Andean Peru. Bird Conservation International. 29: 83–99. doi:10.1017/S0959270918000230
- ↑ a b Stuart, Hoffmann, Chanson, Cox, Berridge, Ramani and Young, editors (2008). Threatened Amphibians of the World. ISBN 978-84-96553-41-5
- ↑ Chocano Arévalo, L. 2005. Las zonas altoandinas peruanas y su ictiofauna endémica. Revista Digital Universitaria. 6 (8): 1–13
Vanjske poveznice
uredi | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Junín (jezero) |
- Factsheet of the natural reserve Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. lipnja 2013. (Wayback Machine)