Karneol

Karneol je smeđe crven mineral,koristi se kao poludragi kamen.Boja mu uvelike varira - od svijetle narančaste do skoro crne (za tamnije vrste koristi se naziv sard).Najčešće se nalazi u Brazilu,Indiji,Sibiru i Njemačkoj.

Povijest

Gema s ptolemejskom kraljicom, helenističko razdoblje

Poljski pečatnjak, grb obitelji Korwin

Bušilica na luk korištena je za bušenje karneola,u Meghari u Indiji,već na prijelazu četvrtog u peti milenij prije Krista.^[1] Karneol je nađen i u brončanodobnnoj Minojskoj civilizaciji,u Knososu,Na Kreti.;^[2] (oko 1800. prije Krista). Rimljani su ga uvelike koristili za izradu kameja,za pečatnjake. Vrući se vosak nije ljepio za karneol.^[3] Koristili su ga i asirci, egipćani, feničani, etruščani i stari grci. .^[4]

Ogrlica od zlata i karneola,Cipar

Dodatna literatura

Rudolf Duda and Lubos Rejl: Minerals of the World (Arch Css, 1990)

Izvori

↑ Kulke, Hermann & Rothermund, Dietmar (2004). A History of India. Routledge. 22. ISBN 0-415-32920-5.
↑ C. Michael Hogan, Knossos fieldnotes, Modern Antiquarian (2007)
↑ Section 12 of the translation of Weilue - a 3rd-century Chinese text by John Hill under "carnelian" and note 12.12 (17)
↑ Chisholm, Hugh, ur. 1911. Sard . Encyclopædia Britannica (engleski). 11th izdanje. Cambridge University Press

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Karneol (Carnelian)

[Kulke&R.-1] Kulke, Hermann & Rothermund, Dietmar (2004). A History of India. Routledge. 22. ISBN 0-415-32920-5.

[2] C. Michael Hogan, Knossos fieldnotes, Modern Antiquarian (2007)

[3] Section 12 of the translation of Weilue - a 3rd-century Chinese text by John Hill under "carnelian" and note 12.12 (17)

[1911EB_sard-4] Chisholm, Hugh, ur. 1911. Sard . Encyclopædia Britannica (engleski). 11th izdanje. Cambridge University Press

[1]

[2]

[3]

[4]