Kozica (Vrgorac)

Kozica je naselje u sastavu Grada Vrgorca, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Kozica
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska
Općina/grad	Vrgorac
Površina	24,6 km2
Koordinate	43°16′05″N 17°12′33″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	34
– gustoća	1 st./km2
Odredišna pošta	21276 Vrgorac
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	MA
Kozica Kozica na zemljovidu Hrvatske

Stanovništvo

Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 56 stanovnika.

Naselje Kozica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	611	666	779	904	1026	1106	1139	1093	736	756	701	481	258	196	109	56	34
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Župna crkva sv. Ilije proroka

Naselje Kozica smješteno je na sjeveroistočnim padinama Biokova, pripada Gradu Vrgorcu, a prvi se put spominje 1434. god. u Kreševskoj povelji.
Župna crkva sv. Ilije proroka u Kozici građena je između 1765. i 1785. god. te je obnovljena krajem 19. stoljeća. Radi se o prostranoj jednobrodnoj crkvi s prostranom polukružnom apsidom na sjeveru. Crkva je duga 19,60 metara, široka 7 metara i visoka 8,50 metara, građena od pravilnih klesanaca slaganih u redove. Na glavnome pročelju iznad ulaznih vrata su jednostavna kamena rozeta, dvije monofore i kameni križ na vrhu zabata. Bočna pročelja raščlanjena su s po dvije manje monofore i bočnim ulaznim vratima na zapadnoj strani.
Crkva se u unutrašnjosti sastoji od prostora lađe i užega svetišta povišenoga za dvije stepenice. Unutrašnji zidovi crkve i strop su većim dijelom oslikani. U crkvi su sačuvana tri drvena oltara iz imotske radionice Rako koji potječu iz druge polovice 19. stoljeća. Na glavnom oltaru drveni je kip sv. Ilije proroka, a druga su dva oltara posvećena Gospi i sv. Anti Padovanskom.
Uz crkvu je 1990-tih godina dograđen zvonik koji je 2012. godine obnovljen. U zvoniku je sačuvano zvono iz 1793. godine, a druga su dva zvona iz 1930. godine. Zvonik je visok 14 metara.
Crkva sv. llije proroka u Kozici svojim jednostavnim i skladnim arhitektonskim oblikovanjem te sačuvanim interijerom predstavlja vrijedan spomenik kulture Zabiokovlja.
Župa sv. Ilije proroka u sastavu je Biokovskog dekanata, a kanonski je osnovana 1763. godine.
Pastoralno je poslužuju franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu.
Najstariji podatak o župniku datira iz 1720. godine. Župna zajednica po broju župljana najmanja je unutar Splitsko-makarske nadbiskupije (2023. god. na teritoriju Župe prebivalo je 19 osoba). Župa ima jedno groblje u kojem se nalazi stara crkva sv. Ilije, koja danas služi za grobljansku kapelu.
Stara župna kuća izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća na starijim temeljima. Zapalili su je 29. kolovoza 1942. četnici, koji su tog istog dana ubili kozičkog župnika fra Ladislava Ivankovića i 67 kozičkih civila u događaju poznatom kao Pokolj u Zabiokovlju 29. kolovoza 1942.
Godine 1991. izgrađena je nova župska kuća uz tzv. Nepoleonovu cestu (na raskrižju za Makarsku).
Župna crkva sv. Ilije proroka u Kozici nepokretno je kulturno dobro Republike Hrvatske.

Popis župnika Župe i svećenika rodom iz Župe svetog Ilije proroka u Kozici

Župnici

Vidošević, fra Filip 1720. – 1722. Bašković, fra Mijo 1722. – 1726. Roglić, fra Ilija 1726. – 1729. Dorotić, fra Frano 1729. – 1731. Antulović, fra Petar 1731. – 1735. Kačić, fra Lovre 1735. – 1736. Rudanović, fra Mijo 1736. – 1737. Loze, fra Šimun 1737. – 1738. Jujinović, fra Šimun 1738. – 1739. Bašić, fra Ivan 1739. – 1740. Majstrović, fra Mijo 1740. – 1742. Loze, fra Šimun 1742. – 1750. Ravlić, fra Mijo 1750. – 1756. Gudelj, fra Šimun 1756. – 1758. Pavlović, fra Bernardin 1760. – 1762. Ravlić, fra Andrija 1762. – 1765. Pavlović, fra Bernardin 1765. – 1766. Bašić, fra Josip 1766. – 1768. Lovrinčević Zlatarić, fra Augustin 1768. – 1773. Ravlić, fra Andrija 1772. – 1775. Dragojević, fra Josip 1775. – 1776. Milošević, fra Ante 1776. – 1778. Ravlić, fra Andrija 1778. – 1779. Majić, fra Ante 1779. – 1781. Pahurić, fra Frano 1781. – 1782. Ravlić, fra Andrija 1782. – 1784. Majić, fra Ante 1784. – 1786. Ravlić, fra Andrija 1786. – 1789. Dorotić, fra Paško 1789. – 1792. Ravlić, fra Ante 1792. – 1797. Luetić, fra Srećko 1797. – 1800. Ravlić, fra Ante 1800. – 1802. Antunović, fra Bartul 1803. – 1804. Zelić, fra Josip 1804. – 1808. Šutić, fra Martin 1808. – 1816. Borić, fra Bonaventura 1816. – 1819. Šutić, fra Martin 1819. – 1824. Cvitanović, fra Ivan 1824. – 1832. Talijančić, fra Petar 1832. – 1843. Gojak, fra Augustin 1843. – 1848. Šimić, fra Ivan 1848. – 1856. Lučić, fra Lovre 1856. – 1859. Kačić Peko, fra Petar 1859. – 1866.

Letica, fra Vice 1866. – 1868. Lović, fra Jakov 1868. – 1873. Letica, fra Vice 1874. – 1881. Bilić, fra Nikola 1881. – 1883. Olujić, fra Ignacije 1883. – 1885. Gilić, fra Ante 1885. – 1892. Čulić, fra Petar 1892. – 1900. Donelli, fra Bonaventura 1900. – 1901. Balić, fra Marko 1901. – 1901. Kačić Peko, fra Ivan 1901. – 1907. Puratić, fra Serafin 1907. – 1914. Milun, fra Ante 1914. – 1915. Ravlić, fra Metod 1915. – 1937. Ivanković, fra Ladislav 1937. – 1942. Kamber, fra Bernardin 1944. – 1944. Glibotić, fra Ivan ml. 1944. – 1946. Mijačka, fra Vjekoslav 1946. – 1948. Radonić, fra Bernard 1948. – 1954. Dodig, fra Josip 1954. – 1958. Bedrica, fra Gabro 1958. – 1962. Lovrić, fra Božo 1962. – 1964. Čugura, fra Josip 1964. – 1964. Petričević, fra Frano 1964. – 1965. Rakić, fra Mate 1965. – 1967. Jukić, fra Ferdo 1967. – 1967. Radonić, fra Bernard 1967. – 1969. Vrdoljak, fra Milan 1969. – 1972. Marović, fra Mile 1972. – 1973. Čuljak, fra Pavao 1973. – 1975. Glibota, fra Danko 1975. – 1979. Dotur, fra Stanko 1979. – 1980. Brekalo, fra Tomislav 1980. – 1981. Dotur, fra Stanko 1981. – 1982. Vrlić, fra Ivan 1982. – 1983. Dukić, fra Ante 1983. – 1986. Odrljin, fra Miljenko 1986. – 1988. Čugura, fra Šimun 1988. – 1991. Dževrnja Viro, fra Jakov 1991. – 2003. Bitanga, fra Marko 2003. – 2018. Jukić, fra Duje 2018. – 2020. Štrbac, fra Željko 2020. – 2022. Markulin, fra Šimun 2022. – 2023. Sinković, fra Darijo 2023. –

Izvor podataka: Fra Frano Doljanin na osnovu neobjavljenog izvora: Arhiv Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja Split, Upisnik članova Provincije, Tajništvo Provincije, Split

Franjevci rodom iz Župe sv. Ilije proroka u Kozici

• Fra Šimun Jujnović (1695.), svećenik
• Fra Petar Ravlić (1697.), svećenik
• Fra Mijo Ravlić (1712.), svećenik
• Fra Andrija (Ilija) Ravlić (1731.), svećenik
• Fra Jeronim (Grgo) Ravlić (1739.), svećenik
• Fra Ilija (Ante) Jujina (1751.), brat
• Fra Ante (Jure) Ravlić (1756.), svećenik
• Fra Didak (Vice) Katić (1760.), brat
• Fra Frano (Filip) Ravlić (1775.), svećenik
• Fra Ivan (Martin) Antunović (1776.), svećenik
• Fra Jeronim (Jure) Jujina (1785.), svećenik
• Fra Ante ml. (Luka) Ravlić (1796.), svećenik
• Fra Ilija (Josip) Ravlić (1836.), svećenik
• Fra Frano ml. (Grgo) Ravlić (1856.), svećenik
• Fra Metod (Josip) Ravlić (1870.), svećenik
• Fra Petar (Ivan) Glavaš (1884.), svećenik
• Fra Augustin (Ivan) Glavaš (1923.), klerik

Izvor podataka: Fra Frano Doljanin na osnovu neobjavljenog izvora: Arhiv Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja Split, Upisnik članova Provincije, Tajništvo Provincije, Split

Znamenitosti

• Crkva svetog Ilije, zaštićeno kulturno dobro RH

Vanjske poveznice

• Josip Grbavac (urednik), Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja (shematizam), Zbornik Kačić, Split, 2007.
• Nediljko Ante Ančić (urednik), Splitsko-makarska nadbiskupija. Župe i ustanove, Splitsko-makarska nadbiskupija i Crkva u svijetu, Split, 2004.

Nedovršeni članak Kozica (Vrgorac) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.