Kozjak
Kozjak je planina na sjevernoj strani grada Kaštela. Njegova je južna padina vrlo strma i klisurasta, a sjeverni kameniti obronci postupno prelaze u valovitu visoravan Zagore. To je u hrvatskom planinarstvu najpoznatije popularno značenje naziva Kozjak, za razliku od manje poznatog, ali znatno višega Velikog Kozjaka iznad Kijeva od 1207 m.
Kozjak | |
---|---|
Planina | |
Položaj | |
Koordinate | 43°34′37″N 16°23′27″E / 43.57686676°N 16.39095934°E |
Država | |
Najbliži gradovi | Split, Kaštela, Trogir |
Dio gorja | Dinaridi |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | Veli vrj 779 m |
Ostali vrhovi |
|
Planinarstvo | |
Planinarski domovi |
|
Planina Kozjak proteže se 16 km od kliškog lanca na istoku, što Kozjak dijeli od Mosora i dalje u zapadnom smjeru sve do prijevoja Malačke,[1] a dalje k zapadu nastavlja gorski niz brdo Opor.[2]
Ime
urediIme Kozjak vjerojatno je prijevod grčkog imena planine, za što utemeljenost pronalazimo u obližnjem Trogiru, čije starogrčko ime Tragurion potječe od tragos, što znači koza.[3]
Vrhovi
urediNajupečatljiviji dio Kozjaka njegova je južna stijena od 16 km, Greda od Kozjaka, koja je ujedno najduža u Hrvatskoj, iako razmjerno male visine, 50 – 250 m.[4][5][2]
Najviši vrh primorskog Kozjaka je Veli vrj (779 mnm)[6] na istoku grebena iznad Kaštel Gomilice. U starijoj literaturi[7] za vrh se navode i imena Sv. Luka ili Kozjak. Na zapadnom dijelu grebena je Planinarski dom Malačka uz istoimeno sedlo na 466 mnm.[6] Sveti Ivan Biranj (631 m) najviši je vrh zapadnog dijela Kozjaka. Malo zapadnije od vrha nalazi se kapela sv. Ivana koji se slavi kao zaštitnik Kaštel Lukšića.[8]
S južne strane Kozjaka prevladava mediteranska flora, a na sjevernim obroncima prevladava submediteranska flora. Cijeli Kozjak isprepleten je dobro označenim planinarskim stazama,[9] a ima i četiri planinarska doma.[10][11]
Greda
urediKozjakova Greda najveća je stijena u Hrvatskoj. Izdužena je i masivna. Proteže se od amfiteatra Nugala pa na istok do Bilih pećina. Nema neke izrazite izbočine koja bi predstavljala pravi vrh. Stijena preko grebena prelazi u kozjačku visoravan. Planinarima je omiljena te su ovdje jedni od najljepših i najtežih penjačkih smjerova na Kozjaku. Polovicom stijene skoro vodoravno proteže se prostrana gredina do koje se može pristupiti iz amfiteatra Nugla ili s markirane staze koja vodi na Bile pećine. Iznad gredine stijena je ispostavljena[što?] i djelimice glatka. Ispod Grede tupinolomi su Sv. Juraj i Sv. Kajo.[12]
Galerija
uredi-
Pogled s Kozjaka
-
Crkvica sv. Ivana na vrhu Sveti Ivan Biranj[8]
-
Cesta na Kozjaku
-
Greda. Ispod tupinolom Sv. Juraj. Uz obalu: Kaštel Sućurac, pogoni Dalmacijacementa i Sv. Kajo.
Izvori
uredi- ↑ HPD "Ante Bedalov" Kozjak
- ↑ a b M.B.: Kozjak, Opor i Trečanica – Sveta brda Kaštela Portal Grada Kaštela. 12. ožujka 2010. Pristupljeno 9. srpnja 2020.
- ↑ O planini - Hrvatsko planinarsko društvo Kozjak. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. siječnja 2014. Pristupljeno 6. siječnja 2014. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Upoznajmo bisere Dalmacije Kozjak, planina s dva lica > Slobodna Dalmacija > Hrvatska
- ↑ HPD Malačka :: O Kozjaku. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2013. Pristupljeno 6. siječnja 2014. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ a b Alan Čaplar: "Planinarski vodič po Hrvatskoj", Mozaik knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-14-0856-1, str. 533 - 536
- ↑ Željko Poljak: "Planine Hrvatske", Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 1974., str. 491
- ↑ a b Kozjak – vrh Biranj - Hrvatski vrhovi - Hrvatski planinarski savez
- ↑ Plave gore ™ | Kozjak | Koludar i Debelić
- ↑ Sućurački portal :: Planina Kozjak. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. siječnja 2014. Pristupljeno 6. siječnja 2014. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Kozjak - Portal grada Kaštela. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. siječnja 2014. Pristupljeno 6. siječnja 2014.
- ↑ (): Greda (Crvena barijera) Plave gore. Pristupljeno 9. srpnja 2020.
Vanjske poveznice
urediZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kozjak |