Wikipedija

Makarska

grad i naselje u Hrvatskoj, Splitsko-dalmatinska županija

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Makarska

Grb grada Makarske

Zastava grada Makarske
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
GradonačelnikZoran Paunović (SDP)
Gradsko vijeće15 članova članova
– predsjednikGordana Muhtić (SDP)
Naselja2 gradska naselja
Površina37,8 km2 [1]
Površina središta26 km2
Visina0 mnm
Koordinate43°17′35″N 17°01′12″E / 43.293°N 17.020°E / 43.293; 17.020
Stanovništvo (2021.)
Ukupno13 301 [2]
– gustoća352 st./km2
Urbano12 809
– gustoća493 st./km2
Svetac zaštitnikSveti Klement
Dan mjesta24. listopada
Odredišna pošta21300 Makarska [3]
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaMA
Stranicamakarska.hr

Zemljovid

Makarska na zemljovidu Hrvatske
Makarska
Makarska

Makarska na zemljovidu Hrvatske

Ime

uredi

Smatra se da je Makarska dobila ime prema obližnjem selu Makru. Postoje nagađanja da ime Makar dolazi od feničkog naziva za grimiz odnosno purpur (mucar). U prilog toj teoriji ide to što je makarska luka bogata volcima, vrstom puževa od koje su Feničani proizvodili boju po kojoj su prozvani.[4][5]

Zemljopisni položaj

uredi
 
položaj grada unutar Splitsko-dalmatinske županije

Smještena podno planine Biokovo. Središte je Makarskog primorja (poznato pod imenom, Makarska rivijera), mikroregije koja se proteže od Brela na zapadu do Gradca na istoku. Makarska s gradskim naseljem Veliko Brdo ima 13 834 stanovnika.[6]

Makarska je u južnoj Dalmaciji, na dodiru Biokova i Jadranskog mora. Nalazi se na 43° 17' 38" sjeverne zemljopisne širine i na 17° 1' 20" istočne zemljopisne dužine.

Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon Splita), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.

 
pogled s Biokova

Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina Biokovo (najveći vrh Sv. Jure, 1762 m), a sa srednjodalmatinskim otocima Bračem i Hvarom povezuje ga Jadransko more, koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.

Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka, Osejave i Sv. Petra. Flišna zona između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da daljnje širenje grada ide prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima Tučepima i Krvavici.

Klima

uredi

Makarska ima mediteransku (sredozemnu) klimu. Ljeti se dnevne temperature kreću oko 30°C, često i oko 35°C, noćne oko 25°C. Zimske temperature su danju uglavnom od 10 do 15, a noćne od 6 do 10°C. Makarska je jedan od najtoplijih gradova u Hrvatskoj. Prosječna godišnja temperatura zraka 2018. na mjernoj DHMZ meteorološkoj postaji Makarska iznosila je 18.9°C.

Povijest

uredi

Povijesno je Makarska značajna kao nekadašnje sjedište Makarske biskupije, a i današnja Splitsko-makarska nadbiskupija nosi makarsko ime u sebi.

Smatra se da je Makarska dobila ime po obližnjem selu Makru. Prvi stanovnici područja današnje Makarske su bili Iliri, koji su još u 4. stoljeću osnovali naselje po imenu Muccurum. Bitka kod Makarske 18. rujna 887. dogodila se između Mletačke Republike i Neretvanske kneževine. Pobijedili su Neretvani.

Ime Makarska prvi se put spominje u dokumentu iz 16. st., za vrijeme turskih osvajanja. Turci su u Makarskoj držali vojsku i carskog poreznika. Poslije turske, Makarska je pala pod mletačku vlast, potom pod Habsburšku Monarhiju. Nakon Napoleonovih pobjeda početkom 19. st. i Makarska je pala pod njegovu vlast. Napoleon je poticao kulturu i gradio ceste koje su povezale Makarsku s ostalim primorskim gradovima. Na zapadnom ulazu u grad podignut je spomenik njegovom maršalu Marmontu, danas poznat kao Napoleonov spomenik. Iako je Napoleon poticao razvoj kulture i povezanosti Makarske, Austro-Ugarska je bila zaslužna za cvjetanje turizma.

Administracija i politika

uredi

Makarska je po svom ustrojstvu grad. Članovi gradskog vijeća biraju se na lokalnim izborima. Trenutni Gradonačelnik je Zoran Paunović, (SDP).

Članovi Gradskog Vijeća 2017-2021 su bili:

uredi
 
Gradsko poglavarstvo

Marko Ožić Bebek (HDZ) (predsjednik), Jagoda Martić (SDP) (potpredsjednica), Ivan Perić (HSLS) (potpredsjednik), te članovi: Marko Raos, Marija Lelas, Miro Mucić, Ivan Kotarac, Daniela Primorac, Neven Vranješ iz HDZa, Tonći Bilić, Sretan Glavičić i Gordana Muhtić iz (SDP), Josip Paunović (HNS), Milan Grbavac ( HSU), Hloverka Novak Srzić (HSLS), Ivan Šimić (Živi zid) i Siniša Srzić (Kandidacijska lista grupe birača)

Izbori

uredi

Izbori 2017. Godine

Najviše glasova je osvojio HDZ. Za gradonačelnika izabran je Jure Brkan.

Izbori 2013. Godine

Najviše glasova je osvojio SDP. Za gradonačelnika izabran je Tonči Bilić.

Izbori 2005. Godine

Najviše glasova je osvojio SDP. Za gradonačelnika izabran je Siniša Srzić (nezavisni kandidat).

Prema koalicijskom dogovoru, nakon polovice mandata dužnost gradonačelnika trebao je preuzeti Dragan Srzić (SDP), ali do toga nije došlo zbog prelaska vijećnika Siniše Srzića (nezavisnog kandidata) u HSLS.

Dana 17. svibnja 2007. godine sazvana je sjednica Gradskog vijeća od strane Središnjeg državnog ureda za upravu, a na dnevnom redu je bila smjena dotadašnjeg gradonačelnika i imenovanje novog.

Za gradonačelnika grada imenovan je dr. Marko Ožić Bebek (HDZ).

Gospodarstvo

uredi

Glavna gospodarska djelatnost Makarske, kao i cijele regije, je turizam. Turistima je na raspolaganju veliki broj ležajeva u hotelskom i privatnom smještaju.

Demografija

uredi

Popis 2011.

uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Makarska ima 13 834 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,43%,[7] a po vjerskom opredijeljenu većinu od 84,41% čine pripadnici katoličke vjere.[8]

Popis 2001.

uredi

Prema popisu iz 2001. godine, Makarska ima 13 381 stanovnika, a s gradskim naseljem Velikim Brdom 13 716 stanovnika.

Popis 1991.

uredi
  Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Makarska
Grad Makarska: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2175
2331
2448
2690
2841
3138
3138
3272
3242
3497
4550
7121
9556
11958
13716
13834
13301
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Makarska. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Makarska: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1963
2093
2193
2379
2456
2720
2720
2834
2851
3096
4164
6845
9342
11743
13381
13426
12809
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. povećano pripajanjem naselja Kotišina i Makar. Do 1981. sadrži podatke za ta bivša naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Kultura

uredi

Svetac zaštitnik grada Makarske i makarske biskupije je sveti Klement.

U Makarskoj izlaze tjednici Makarska kronika i Makarsko Primorje, koji se bave lokalnim temama Makarske rivijere, Zabiokovlja i otoka.

Iz Makarske dolazi glazbeni sastav Zbunjeni.

Makarska je od 2019. godine pobratimljena s talijanskom općinom Nocera Inferiore.[9]

Od 12. siječnja 1992. godine Radio Makarska Rivijera[10] emitira u gradu na frekvencijama 97,6 MHz i 98,4 MHz.

Poznate osobe

uredi
 
Zaljev Donja luka na zapadu Makarske, s brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima

Šport

uredi

Memorijalni malonogometni turnir "Kobac" održava se od 1996.

1998. godine održan je WTA Tier IV turnir pod nazivom Makarska International Championship. Od 2022. održava se WTA125 turnir Makarska Open.

Planinska utrka Makarska – Vošac održava se od 2007.

Obrazovanje

uredi

Osnovne škole

uredi
  • Osnovna škola oca Petra Perice
  • Osnovna škola Stjepana Ivičevića
  • Osnovna glazbena škola

Srednje škole

uredi
  • Srednja strukovna škola
  • Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića
  • Srednja glazbena škola

Znamenitosti

uredi
 
Crvena polupodmornica u makarskoj luci kao turistička atrakcija

Zanimljivosti

uredi

Prosječna visina sedamnaestogodišnjaka u Makarskoj, prema istraživanju s početka 2019. godine, iznosi 187,6 cm. Tako je Makarska grad s najvišom prosječnom visinom stanovnika na svijetu.[16]

Galerija

uredi

 

  •  
    Kačićev trg
  •  
    Park na Osejavi
  •  
    Spomenik Revolucije
  •  
    Franjevački samostan
  •  
    Spomenik dr. Franji Tuđmanu na Šetnici
  •  
    Makarska riva
  •  
    Pogled na bokovo uz Vatrogasni toranj
  •  
    Pogled na Biokovo sa Sportskog centra
  •  
    Luka
  •  
    Makarska s mora

Izvori

uredi
  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. ↑ Večernjakova blogosfera – Gastronomske bajke, Veljko Barbieri Puževi iz feničkog mita  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. siječnja 2013. (Wayback Machine), lipanj 2011., preuzeto 22. listopada 2012.
  5. ↑ Nacional KUHARSKI KANCONIJER  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. ožujka 2010. (Wayback Machine) Fenički grimiz iz volkove kućice
  6. ↑ "Grad Makarska", DZS, popis stanovništva 2011.
  7. ↑ Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
  8. ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
  9. ↑ https://www.mn24.it/nocera-inferiore-gemellaggio-con-makarska-in-croazia/
  10. ↑ Radio Makarska Rivijera. Pristupljeno 14. veljače 2023.
  11. ↑ Könyvtár – Hungaricana Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.), str. 39. Pristupljeno 5. studenoga 2016.
  12. ↑ Zadarski list
  13. ↑ (nje.) Lulić, P. Ante (1812-1888), Ordensmann, ÖBL 1815-1950, sv. 5 (Lfg. 24, 1971), str. 367f.
  14. ↑ (nje.) S. Cella: Pavissich, Luigi Cesare (1823-1905), Lehrer und Schriftsteller ÖBL 1815-1950, sv. 7 (Lfg. 34, 1977), str. 361f.
  15. ↑ O. Franić/IvoR: Makarsko primorje  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. veljače 2018. (Wayback Machine), Predstavljen pretisak knjige don Cezara Pavišića o epidemiji kuge: Najpotpunije svjedočanstvo o tragediji Makarana u ljeto 1815. godine, 4. prosinca 2015. Pristupljeno 9. svibnja 2016.
  16. ↑ caportal.net, "Makarani i Imoćani viši od Čapljinaca", objavljeno 24. travnja 2019., pristupljeno 26. kolovoza 2019.

Unutarnje poveznice

uredi

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Makarska
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Makarska&oldid=7025333"
  NODES
admin 3
INTERN 1