Matthias Grünewald

Matthias Grünewald ili Mathis Gothart Nithart (Würzburg, između 1475./1480. – Halle, 31. kolovoza 1528.) bio je njemački slikar.

Životopis

Detalji njegova života poprilično su nerazjašnjeni za slikara tako velikog značaja kakvog je bio Grünewald za svog vremena. Vjerojatno je rođen u Würzburg tijekom sedamdesetih godina 15. stoljeća. Njegovo ime sigurno nije bilo Grünewald, što je pogreška autora iz 17.stoljeća Joachima von Sandrarta, koji ga je pobrkao s drugim umjetnikom. U starim dokumentima nalazimo ga pod imenom „Mathis der Maler“, te znamo da se je koristio s dva prezimena Gothart i Nithardt, i da je njegov monogram bio M.G.N. (Mathis Gothard Nithart). Od oko 1500. čini se da je živio u Seligenstadtu, a od 1510. do 1525. služio je na dvoru u Rhinelandu kao slikar i vjerojatno arhitekt (ili barem kao nadzornik građevinarskih radova). To radno mjesto napušta 1525. (moguće radi svojeg vjerskog priklanjanja protestantizmu). Umro je u Halleu 1528. godine.

Djelo

Nažalost mali je broj njegovih djela sačuvan, a ona koja jesu isključivo su religioznog sadržaja. Među njima je i Isenheimski oltar (dovršen 1515.). koji se danas čuva u Muzeju Unterlinden u Colmaru (Francuska). Grünevaldovo slikarstvo nosi odjek kasne gotike iako u sebi sadrži neke elemente renesanse (kao što je poznavanje perspektive), zato se Grünewalda može u literaturi naći svrstanog među renesansne slikare sjeverne Europe. Njegov izrazito individualni stil očituje se naturalizmom, dramatičnom formom, ekspresijom likova, živom bojom i svijetlom.

Pregled očuvanih slika

Prizor	Pripadnost većemu djelu	Nastalo	Mjesto čuvanja
Posljednja večera	Coburška ploča	oko 1500.	Coburg (Bavarska), Zbirka umjetnina dvorca Veste Coburg
Sveta Janja	Coburška ploča	oko 1500.	Coburg, Zbirka umjetnina dvorca Veste Coburg
Sveta Doroteja	Coburška ploča	oko 1500.	Coburg, Zbirka umjetnina dvorca Veste Coburg
Čovjek boli i Četrnaest pomoćnika u nevolji	Lindenhardtski oltar	oko 1503.	Lindenhardt, Župna crkva sv. Mihovila (Pfarrkirche St. Michael)
Izrugivanje Kristu		između 1503. i 1505.	München, Stara pinakoteka (Alte Pinakothek)
Raspeti Krist	Bazelsko raspeće	između 1505. i 1506.	Basel, Kunstmuseum Basel
Sveti Cirijak ozdravlja Dioklecijanovu kćer od opsjednuća	Hellerov oltar	između 1509. i 1511.	Frankfurt na Majni, Städelsches Kunstinstitut, stalni postav Frankfurtskoga povijesnoga muzeja
Sveta Elizabeta Ugarska	Hellerov oltar	između 1509. i 1511.	Karlsruhe, Staatliche Kunsthalle
Sveti Lovro	Hellerov oltar	između 1509. i 1511.	Frankfurt na Majni, Städel, stalni postav Frankfurtskoga povijesnoga muzeja
Sveta Lucija	Hellerov oltar	između 1509. i 1511.	Karlsruhe, Staatliche Kunsthalle
Raspeti Krist	Washingtonsko raspeće, Malo raspeće	između 1511. i 1520.	Washington, National Gallery of Art
Uskrsnuće Isusa Krista	Isenheimski oltar	između 1512. i 1516.	Colmar, Muzej Unterlinden
Posjet svetoga Antuna Pustinjaka svetomu Pavlu iz Tebe	Isenheimski oltar	između 1512. i 1516.	Colmar, Muzej Unterlinden
Božji grob	Isenheimski oltar	između 1512. i 1516.	Colmar, Muzej Unterlinden
Anđeoski pijev i Gospa s Djetetom	Isenheimski oltar	između 1512. i 1516.	Colmar, Muzej Unterlinden
Sveti Antun Pustinjak	Isenheimski oltar	između 1512. i 1516.	Colmar, Muzej Unterlinden
Sveti Sebastijan	Isenheimski oltar	između 1512. i 1516.	Colmar, Muzej Unterlinden
Raspeti Krist	Isenheimski oltar / Isenheimsko raspeće	između 1512. i 1516.	Colmar, Muzej Unterlinden
Navještenje arkanđela Gabrijela Blaženoj Djevici Mariji da će po Duhu Svetom začeti i roditi Isusa Krista	Isenheimski oltar	između 1512. i 1516.	Colmar, Muzej Unterlinden
Napastovanje svetoga Antuna	Isenheimski oltar	između 1512. i 1516.	Colmar, Muzej Unterlinden
Stuppaška Gospa	Oltar Gospe Snježne	između 1516. i 1519.	Stuppach, Bad Mergentheim, župna crkva
Papa Liberij okolčuje zemljište na kojem je 5. kolovoza 352. po čudu pao snijeg za buduću baziliku Svete Marije Velike u Rimu	Oltar Gospe Snježne	između 1516. i 1519.	Freiburg u Breisgauu, Augustinermuseum
Malo raspeće		između 1519. i 1520.	Washington, National Gallery of Art
Sveti Mauricij prima svetoga Erazma Formijskoga		između 1520. i 1524.	München, Stara pinakoteka (Alte Pinakothek)
Krist nosi križ	Tauberbischofsheimski oltar	između 1523. i 1525.	Karlsruhe, Staatliche Kunsthalle
Raspeti Krist	Tauberbischofsheimski oltar / Karlsruhesko raspeće	između 1523. i 1525.	Karlsruhe, Staatliche Kunsthalle
Božji grob		oko 1525.	Aschaffenburg, zborna crkva svetih Petra i Aleksandra (Stiftskirche St. Peter und Alexander)