Mohammed bin Salman
Mohammed bin Salman Al Saud (arapski: محمد بن سلمان آل سعود, romanizirano: Muḥammad bin Salmān Āl Su'ūd; Rijad, 31. kolovoza 1985.), prijestolonasljednik i premijer Saudijske Arabije. Također obnaša dužnost predsjednika Vijeća za ekonomska i razvojna pitanja i predsjednika Vijeća za politička i sigurnosna pitanja. U lipnju 2017. kralj Salman smijenio je svog nećaka Muhammada bin Nayefa s položaja prijestolonasljednika i na njegovo mjesto imenovao svog sina Mohammeda bin Salmana.[1] U rujnu 2022. kralj Salman imenovao ga je premijerom Saudijske Arabije.[2]
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
| Mohammed bin Salman | |
|---|---|
| Prijestolonasljednik Saudijske Arabije | |
| Vladavina | 21. lipnja 2017. – danas |
| Prethodnik | Muhammad bin Nayef |
| Kralj | Salman bin Abdulaziz |
| Premijer Saudijske Arabije | |
| Vladavina | 27. rujna 2022. – danas |
| Prethodnik | Salman bin Abdulaziz |
| Puno ime | Mohammed bin Salman Al Saud |
| Rođenje | 31. kolovoza 1985. |
| Vjera | Islam |
Bin Salman vlada autoritarnim režimom. U Saudijskoj Arabiji ne postoje demokratske institucije, a elementi represije su još uvijek vidljivi. Aktivisti za ljudska prava, aktivistice za ženska prava, novinari, bivši dužnosnici i disidenti sustavno su potisnuti taktikama koje uključuju mučenje, zatvaranje i ubojstva, a za bin Salman se kaže da koristi skupinu ubojica poznatih kao Odred Tigrova za izvođenje izvansudskih ubojstava. Osobno je bio povezan s ubojstvom Jamala Khashoggija, kolumnista Washington Posta koji je kritizirao saudijsku vladu, no on je zanijekao umiješanost u ubojstvo.
Bin Salman je stajao iza saudijske kampanje bombardiranja u Jemenu, koja je pogoršala tamošnju humanitarnu krizu i glad. Njegova vlada nadzirala je obračun s feministicama. Također je bio uključen u eskalaciju diplomatske krize u Kataru, pritvaranje libanonskog premijera Saada Haririja, početak diplomatske prepirke s Kanadom, uhićenje članova saudijske kraljevske obitelji u studenom 2017. i navodnu hakiranje telefona predsjednika Amazona Jeffa Bezosa.
Bin Salman je promovirao reforme u nastojanju da rebrendira imidž svog režima na međunarodnoj razini i unutar Kraljevine. To uključuje propise kojima se ograničavaju ovlasti vjerske policije, ukidanje zabrane vožnje automobila ženama u lipnju 2018. i slabljenje sustava muškog skrbništva u kolovozu 2019. Ostala kulturna događanja pod njegovom vladavinom uključuju prve saudijske javne koncerte pjevačica, prvi saudijski sportski stadion koji prima žene, povećana prisutnost žena u radnoj snazi te otvaranje zemlje za međunarodne turiste uvođenjem sustava e-viza, koji omogućuje podnošenje zahtjeva za inozemne vize i njihovo izdavanje putem interneta. Program Saudi Vision 2030 ima za cilj reformirati gospodarstvo zemlje kroz ulaganja u nenaftne sektore, uključujući tehnologiju i turizam.[3]
Izvori
uredi- ↑ Saudi Arabia appoints King Salman’s son as crown prince. Al Jazeera (engleski). Pristupljeno 24. studenoga 2023.
- ↑ Saudijski princ postao premijer, to ga štiti od tužbe SAD-a zbog ubojstva Khashoggija. www.index.hr. Pristupljeno 24. studenoga 2023.
- ↑ https://english.alarabiya.net/perspective/features/2016/04/26/Full-text-of-Saudi-Arabia-s-Vision-2030 Preuzeto 29. studenog 2021.