Mosfilm

Mosfilm
Osnovana	1920.
Sjedište	Mosfil'movskaja ulica 1; Moskva, Rusija
Proizvodi	filmovi; televizijske serije
Web stranica	www.mosfilm.ru

Mosfilm, rus. Мосфильм, puni naziv Московская государственная киностудия ордена Ленина и ордена Октябрьской Революции "Мосфильм" - jedna od najvećih filmskih kompanija Rusije i Europe. Nastala je iz dvaju nacionaliziranih studija Aleksandra Hanžonkova i Josifa Jermoljeva u studenom 1923., kada je započet rad na filmu Na kryljah vvys redatelja Borisa Mihina, koji se pojavio na ekranima početkom siječnja 1924. Upravo se taj datum uzima kao službeni datum rođenja studija. Prvobitno se studio nazivao "Moskinokombinat". Svoj današnji naziv je dobio 1935.

Znak studija predstavlja skulptura "Radnik i kolhoznica" Vere Muhine. Skulptura se prvi put pojavila na ekranima 1947. u filmu Vesna redatelja Grigorija Aleksandrova.

U Mosfilmu je bilo snimljeno više od 1720 filmova,^[1] od kojih su mnogi ušli u zlatni fond svjetske filmske umjetnosti, osvojili mnogobrojne nagrade na različitim filmskim festivalima. Mosfilm, koji ima prava na kolekciju filmova samostalno, zaradio je na prodaji prava 2010. skoro 250 milijuna rubalja.^[2]

Danas je Mosfilm u državnom vlasništvu (tzv. FGUP), i radi kao koncern, nudeći svoje proizvodne kapacitete različitim filmskim kompanijama i stvaralačkim organizacijama, koji unajmljuju ne samo studije za snimanje, već i urede (tzv. "prostorije za radnu grupu"), a također različite specijalizirane usluge - od pirotehnike do prijevoza.

Osim produkcije filmova, studio Mosfilm se bavi sinkronizacijom umjetničkih filmova sa zapada po narudžbi različitih distributerskih kompanija.

28. travnja 2011. korporacija Google (tvrtka) i koncern Mosfilm objavili su da potpisuju ugovor o puštanju kanala Mosfilm na servisu YouTubeu.^[3]^[4]

Nagrade

orden Lenjina (1947)
orden Oktobarske revolucije (1974)

Izabrani filmovi

1925. Oklopnjača Potemkin, nijemi film, redatelj Sergej Ejzenštejn
1934. Vesjolyje rebjata, mjuzikl
1935. Aerograd, znanstvena fantastika, redatelj Aleksandr Dovženko
1936. Cirk, mjuzikl
1938. Volga-Volga, mjuzikl
1938. Aleksandr Nevskij, povijesni film, redatelj Sergej Ejzenštejn
1946. Ivan Groznyj, povijesni film, redatelj Sergej Ejzenštejn
1956. Ilja Muromec, fantastični film, redatelj Aleksandr Ptuško
1957. Let'at žuravli, ratna drama, redatelj Mihail Kalatozov, dobitnik Zlatne palme na festivalu u Cannesu 1958.
1957. Ognjonnyje versty, crveni vestern, redatelj Samson Samsonov
1959. Ballada o soldate, ratni film, redatelj Grigorij Čuhraj, dobitnik specijalne nagrade žirija na festivalu u Cannesu 1959., nominacija za Oscara 1961.
1960. Katok i skripka, kratki film, redatelj Andrej Tarkovski
1962. Ivanovo detstvo, dugometražni film, Andrej Tarkovski, dobitnik Zlatnog lava na Venecijanskom festivalu 1962.
1962. Gusarskaja ballada, komedija, redatelj Eldar Rjazanov
1963. Ja šagaju po Moskve, komedija, redatelj Georgij Danelija
1964. Dobro požalovat', ili Postoronnim vhod vospreščon, komedija, redatelj Elem Klimov
1964. Ja - Kuba, ekspresionizam, propaganda, Mihail Kalatozov
1965. Pohoždenija zubnogo vrača, komedija, redatelj Elem Klimov
1966. Andrej Rubljov, dugometražni film, Andrej Tarkovski
1966. Beregis' avtomobilja, komedija, redatelj Eldar Rjazanov
1966. Neulovimyje mstiteli, crveni vestern, redatelj Edmond Keosajan
1967. Vij, filmska adaptacija, horor
1968. Vojna i mir, povijesni film, redatelj Sergej Bondarčuk, dobitnik Oscara 1968.
1968. Brilliantovaja ruka, komedija, redatelj Leonid Gajdaj
1969. Osvoboždenije, povijesna drama, redatelj Jurij Ozerov
1969. Bratja Karamazovy, povijesni film, nominacija za Oscara 1969.
1969. Beloje solnce pustyni, crveni vestern, redatelj Vladimir Motyl'
1971. Čajkovskij, povijesni film, redatelj Igor Talankin, nominacija za Oscara 1971.
1971. Stariki-razbojniki, komedija, redatelj Eldar Rjazanov
1972. Solaris, znanstvena fantastika, redatelj Andrej Tarkovski
1972. Džentel'meny udači, komedija
1973. Ivan Vasiljevič menjajet professiju, komedija, redatelj Leonid Gajdaj
1974. Svoj sredi čužih, čužoj sredi svojih, crveni vestern, Nikita Mihalkov
1974. Neverojatnyje priključenija italjancev v Rossii, redatelji Franco Prosperi i Eldar Rjazanov
1975. Derzu Uzala, povijesni film, sovjetsko-japanska koprodukcija, redatelj Akira Kurosawa, Oscara 1975.
1975. Sibiriada, saga, redatelj Andrej Mihalkov-Končalovski
1975. Afonja, komedija, Georgij Danelija
1975. Zerkalo, dugometražni film, Andrej Tarkovski
1975. Ironija sud'by, ili S ljogkim parom!, komedija, redatelj Eldar Rjazanov
1976. Voshoždenije, ratni film, redatelj Larisa Shepitko, dobitnik Zlatnog medvjeda na Berlinskom festivalu 1977.
1976. Tabor uhodit v nebo, drama, redatelj Emil Loteanu
1977. Mimino, komedija, redatelj Georgij Danelija
1977. Služebnyj roman, komedija, redatelj Eldar Rjazanov
1979. Stalker, dugometražni film, redatelj Andrej Tarkovski
1979. Moskva slezam ne verit, melodrama, dobitnik Oscara 1980.
1981. Častnaja žiz', drama, redatelj Julij Rajzman, nominacija za Oscara 1981.
1981. Tegeran 43, špijunski film
1982. Lenin v Pariže, povijesni film
1983. Nostal'gija, drama, redatelj Andrej Tarkovski
1985. Idi i smotri, ratni film, redatelj Elem Klimov, koprodukcija s Belarusfilmom
1986. Kin-dza-dza!, znanstvena fantastika, redatelj Georgij Danelija
1987. Čelovek s bul'vara Kapucinov, crveni vestern, redatelj Alla Surikova
1990. Uroki v konce vesny, drama, redatelj i scenarist Oleg Kavun
2002. Zvezda, ratni film, redatelj Nikolaj Lebedev
2007. Ironija sud'by: Prodolženije
2008. You and I
2008. Isčeznuvšaja imperija
2012. Kromov
2012. Belyj tigr