Petrologija
Petrologija je grana geologije koja se bavi proučavanjem stijena i uvjetima pod kojima stijene nastaju. Postoje tri grane petrologije, koje odgovaraju tipovima stijena: petrologija magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena. Riječ petrologija dolazi od grčke riječi petra, što znači stijena. Riječ litologija je nekada približno bila sinonim petrografiji, ali danas je litologija u biti petrološka disciplina koja se bavi opisivanjem makroskopskih uzoraka ili izdanaka stijena.
| Petrologija | |
 Vapnenačke stijene na Velebitu. | |
| Znanstveno polje | Geologija |
|---|---|
| Znanstveno područje | Prirodne znanosti |
| Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj | |
Petrologija se koristi klasičnim područjem mineralogije, petrografije, optičke mineralogije i kemijske analize za opisivanje sastava i građe stijena. Moderni petrolozi također uključuju principe geokemije i geofizike kroz proučavanja geokemijskih trendova i ciklusa te rabe termodinamičke podatke i eksperimente za bolje razumijevanje porijekla stijena.
Grane petrologije
uredi- Petrologija magmatskih stijena (petrologija magmatita) bavi se na sastavom i strukturom magmatskih stijena (stijene poput granita i bazalta koje su kristalizirale iz rastaljene stijene ili magme). Magmatske stijene uključuju efuzivne stijene i intruzivne stijene.
- Petrologija sedimentnih stijena (petrologija sedimentita) bavi se sastavom i strukturom sedimentnih stijena (stijene poput pješčenjaka, šejla ili vapnenca koje se sastoje od komada ili čestica proizvedenih iz drugih stijena te biološkog ili kemijskog taloga, te su često vezane u matrici ili finijem materijalu).
- Petrologija metamorfnih stijena (petrologija metamorfita) bavi se sastavom i strukturom metamorfnih stijena (stijene poput slejta, mramora, gnajsa ili šista koje su nastale iz sedimentnih ili magmatskih stijena zbog djelovanja visokih tlakova ili temperatura ili i jednog i drugog, a preživjele su kemijske, mineraloške ili strukturne promjene).
- Eksperimentalna petrologija istražuje geokemijske i fazne veze između prirodnih ili sintetičkih matrijala na povišenim temperaturama i tlakovima. Eksperimenti su posebno važni za istraživanje stijena iz donje kore i gornjeg plašta koje rijetko prežive putovanje do površine prvotnome obliku. Rad eksperimentalnih petrologa temelj je današnjem razumijevanju magmatskih i metamofrnih procesa.
Bibliografija
uredi- Petrologija,, Tehnička enciklopedija
- Miroslav Tajder, Milan Herak, Petrologija i geologija, Školska knjiga, Zagreb, 1972. (356 str.)
- Josip Tišljar, Petrologija sedimentnih stijena, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 1987. (242 str.)
- Josip Tišljar, Petrologija s osnovama mineralogije, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 1999. (212 str.), ISBN 9539630363
- Maja Vrkljan, Mineralogija i petrologija : osnove i primjena, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2001. (207 str.), ISBN 953963038X
- Maurice E. Tucker, Petrologija sedimenata : uvod u postanak sedimentnih stijena, A.Z.P. Grafis, Samobor, 2008. (262 str.), ISBN 9789537571023
- Čedomir Benac, [neaktivna poveznica], Građevinski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2016. (194 str.), ISBN 9789536953479
- Boris Vrbanac, Petrologija magmatskih, metamorfnih i piroklastičnih stijena i vulkanologija, Karlovac, 2018. (272 str.), ISBN 9789535842521
Vanjske poveznice
uredi- Mrežna mjesta
- petrologija, Hrvatska enciklopedija
- Mineraloško-petrografski zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu
- petrolozi Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. prosinca 2021. (Wayback Machine), Vodič kroz zanimanja (1998.)