Prastanovnici Sjeverne Amerike

Prastanovnici Sjeverne Amerike doselili su na kontinent prije više od 30.000 godina prešavši kopneni most iz ledenog doba koji je spajao Sibir i Aljasku. Živjeli su mirnim životom sve do dolaska Europljana. Ti novi doseljenici postupno su iseljavali sjeveroameričke starosjedioce s njihove rodne zemlje i zatvorili ih u rezervate gdje neki i danas žive održavajući svoje tradicije.

Klima i lokalna prirodna bogatstva oblikovali su način života sjeveroameričkih Indijanaca. Kad su u 17. stoljeću stigli Europljani, mnoga su plemena živjela na sjeveroistoku, duž atlantske obale i plodnih obala Velikih jezera. Na sušnom jugozapadu farmeri su živjeli u selima, ili pueblosima. Plemena Velikih ravnica bila su nomadska sve do dolaska Španjolaca.

Nastambe sjeveroameričkih starosjedilaca bile su konstruirane da pružaju zaklon u različitim podnebljima, od zamrznutog Arktika do vrućeg i sušnog jugozapada. Nastambe su podizale žene i gradile ih od lokalnih materijala kao što su led, snijeg, drvo, trava i životinjske kože. Neke nastambe bile su namijenjene samo jednoj obitelji, druge su podizane za velike skupine.

Inuit

Iglu

Irokezi su gradili impresivne duge kuće od drvene građe i kore drveta koje su bile dugačke i do 60 metara. U njima se moglo smjestiti do 20 obitelji koje su živjele u odjeljenim prostorijama uz bočni dio. Zajednička ognjišta bila su smještena u središnjem dijelu. Krov se radio od kore brijesta a kukuruz se sušio na način da su ga vješali o klinove na krovnim gredama.

Od listopada do svibnja Inuiti srednjeg Artika živjeli su u igluima. Mogli su se podići za nekoliko sati i bili su napravljeni od blokova zbijenog snijega rezanih noževima od jelenjih rogova ili kostiju, te podizani u obliku kupolaste spirale. Vatra se održavala na podu u unutrašnjosti i služila za kuhanje i za održavanje topline.

Nomadski Siouxi, i druga lovačka plemena Velikog ravnjaka, podizali su privremene zaklone zvane tepee. Okvir od dugih štapova prekrivao se međusobno prošivenom bivoljom kožom. Koža je obično bila ukrašena oslikanim motivima.

Obiteljski život

Većina američkih plemena živjela su u malenim selima ograđenima zaštitnom drvenom ogradom. U dobro održavanim vrtovima uzgajali su kukuruz, tikve, bundeve i duhan. U većini plemena žene su radile napornije od muškaraca. Izrađivale su odjeću te podizale djecu i dom. Pripremale su hranu, uzgajale biljne kulture ili - ako su pripadale lovačkim plemenima - rezale i skladištile meso. Indijanci su poštivali životinje koje su lovili i postojali su brojni rituali povezanim s lovom. Osim mesa, životinje su im osiguravale krzno, dlaku, rogove i kosti, a to je služilo za odijevanje, ukrašavanje, potrepštine i oružje.

Suvremeni Indijanci

Kad su Europljani u 19. stoljeću krenuli na zapad, plemena su stjerana u rezervate. Od 1860. do 1890. otpor preseljavanju doveo je do indijanskih ratova, no novi su doseljenici nadvladali starosjedilačke narode. U novije vrijeme pokušava se obnoviti indijanska kultura, jezik i povijest što ih je vlast dugo potiskivala. Od 1950. do 1970. američke vlasti su pokušale preseliti Indijance u gradove, no mnogi su se vrlo teško prilagođavali. Godina 1980-ih Indijanci su otvorili kockarnice i tako stvorili nova radna mjesta. Američke vlasti su također pokušavale silom provesti zakon po kojem se Indijance ograničava na život u rezervatima. Godina 1970-ih zakonske skupine pomagale su Indijancima da povrate svoju izgubljenu zemlju i danas oko 1,5 milijuna Indijanaca živi u rezervatima kojima sami vladaju.