Prilozi

Prilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.^[2] Koriste se i za izražavanje pitanja.^[3] A mogu uvoditi i odnosne ili relativne rečenice.^[1] U takvim rečenicama su uvijek zamjenjive zamjeničkim relativizatorom koji.^[4] Zato ih se naziva i priložnim relativnim zamjenicama.^[5] Neki lingvisti ih nazivaju i zamjeničkim prilozima.^[6]

Ne slažu se svi jezikoslovci o obuhvatu pojma priloga. Težak i Babić^[7] za njih uzimaju nepromjenjive riječi koje se najčešće dodaju glagolima za označavanje mjesta (ovdje), vremena (nikada), namjere (uzalud), načina (onako), uzroka (zato) i količine (malo) radnje, no tvrde i da se mogu dodati pridjevima (prilično dobar), prilozima (malo prije) i imenicama (nekoliko dječaka).^[8]

Vremenski prilozi

Pitanja: kada? otkada? dokada?

kada?

danas, večeras, noćas, jučer, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, proljeti, ljeti, jeseni, zimi, nadlani, preklani, obdan, obnoć, odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, bilo kada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon, stoprv, kom

otkada?

odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena...

dokada?

dosad, dotad, dogodine, dovečer...

Mjesni prilozi

Grupa mjesnih zamjeničkih priloga koji primarno označavaju statičnost koristi se mnogo češće od grupa koje primarno označavaju dinamičnost, a daleko najučestaliji je prilog tu.^[9]

Odgovaraju na pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud?

gdje?

ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga...

kamo?

ovamo, onamo, tamo, nekamo, nikamo, ikamo, naprijed, natrag...

kuda?

ovuda, onuda, tuda, nikuda, nekuda, ikuda, kojekuda...

otkuda? odakle?

odavde, otud, odatle, odonud, niotkuda, odozgo, odozdo, odostraga, izdaleka, izvana, izbliza...

dokle? dokud?

donekle, dovle, dotle, donle

Načinski prilozi

Pitanje: kako?

kako?

onako, ovako, tako, slučajno

Uzročni prilozi

Pitanja: zašto? zbog čega?

zašto? zbog čega?

zato, stoga

Posljedični prilozi

Pitanja: s kojom posljedicom/ishodom?

s kojom posljedicom?

uzalud, uzaman, utaman

Količinski prilozi

Pitanja: koliko? koliko puta?

koliko?

ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo, premalo, više, previše, prekoviše, najviše, ponajviše, manje, najmanje, ponajmanje, dosta, odveć, opet, još, sasvim, potpuno, previše

koliko puta?

jedanput, dvaput, triput, stoput

Izvori

↑ ^a ^b Kordić, Snježana. 1995. Priložni relativizatori. Relativna rečenica (PDF). Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25. Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo. Zagreb. str. 225–259. doi:10.2139/ssrn.3460911. ISBN 953-6050-04-8. OCLC 37606491. OL 2863536W. (CROSBI). (NSK). (KGZ). Pristupljeno 8. listopada 2023.
↑ Vince, Zlatko. 1955. Gdje, kuda, kamo?. Jezik. Zagreb. 3 (5): 90–91. ISSN 0021-6925
↑ Kordić, Snježana. 2004. Prilozi gdje, kamo, kuda (PDF). Okuka, Miloš; Schweier, Ulrich (ur.). Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag. Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21. Otto Sagner. München. str. 113. ISBN 3-87690-874-4. (CROSBI). Pristupljeno 15. srpnja 2018.
↑ Vitezić, Mladen. 1973. Relative clauses in English and Croatian. Filipović, Rudolf (ur.). YSCECP. Reports 8 (engleski). Faculty of Philosophy, Institute of Linguistics. Zagreb. str. 166
↑ Velčić, Mirna. 1987. Uvod u lingvistiku teksta. Školska knjiga. Zagreb. str. 24. ISBN 860-3-99013-1. (NSK)
↑ Pranjković, Ivo. 1993. Hrvatska skladnja. Biblioteka Jezikoslovlje 3. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. str. 28. ISBN 953-1-69001-4. (NSK)
↑ Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. 1992. Diklić, Zvonimir (ur.). Gramatika hrvatskoga jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje. 7. izmijenjeno i dop. izdanje. Školska Knjiga. Zagreb. ISBN 978-86-03-00091-7
↑ Bilešić, Tihana. 7. srpnja 2010. Prilozi u hrvatskome standardnom jeziku (diplomski rad). Filozofski fakultet u Zagrebu
↑ Kordić, Snježana. 2003. Prilozi ovdje/tu/ondje, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda (PDF). JF. 59: 81. ISSN 0350-185X. OCLC 4634442433. (CROSBI). Pristupljeno 14. svibnja 2006.

Vanjske poveznice

Priložne oznake u novijim hrvatskim priručnicima

[RRknjiga-1] Kordić, Snježana. 1995. Priložni relativizatori. Relativna rečenica (PDF). Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25. Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo. Zagreb. str. 225–259. doi:10.2139/ssrn.3460911. ISBN 953-6050-04-8. OCLC 37606491. OL 2863536W. (CROSBI). (NSK). (KGZ). Pristupljeno 8. listopada 2023.

[2] Vince, Zlatko. 1955. Gdje, kuda, kamo?. Jezik. Zagreb. 3 (5): 90–91. ISSN 0021-6925

[3] Kordić, Snježana. 2004. Prilozi gdje, kamo, kuda (PDF). Okuka, Miloš; Schweier, Ulrich (ur.). Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag. Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21. Otto Sagner. München. str. 113. ISBN 3-87690-874-4. (CROSBI). Pristupljeno 15. srpnja 2018.

[4] Vitezić, Mladen. 1973. Relative clauses in English and Croatian. Filipović, Rudolf (ur.). YSCECP. Reports 8 (engleski). Faculty of Philosophy, Institute of Linguistics. Zagreb. str. 166

[5] Velčić, Mirna. 1987. Uvod u lingvistiku teksta. Školska knjiga. Zagreb. str. 24. ISBN 860-3-99013-1. (NSK)

[6] Pranjković, Ivo. 1993. Hrvatska skladnja. Biblioteka Jezikoslovlje 3. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. str. 28. ISBN 953-1-69001-4. (NSK)

[7] Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. 1992. Diklić, Zvonimir (ur.). Gramatika hrvatskoga jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje. 7. izmijenjeno i dop. izdanje. Školska Knjiga. Zagreb. ISBN 978-86-03-00091-7

[8] Bilešić, Tihana. 7. srpnja 2010. Prilozi u hrvatskome standardnom jeziku (diplomski rad). Filozofski fakultet u Zagrebu

[9] Kordić, Snježana. 2003. Prilozi ovdje/tu/ondje, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda (PDF). JF. 59: 81. ISSN 0350-185X. OCLC 4634442433. (CROSBI). Pristupljeno 14. svibnja 2006.

[2]

[3]

[1]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]