Rimska mitologija

Rimska mitologija skup je mitova i vjerovanja Rimljana, uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana uz promjenu imena bogova. Glavni su bogovi Jupiter, Neptun i Pluton. Po rimskim bogovima nazvani su planeti. Međutim, stari Rimljani nekim su svojim božanstvima pridavali mnogo više pažnje od starih Grka, kao što su to Mars, Vesta i Vulkan.

Bogovi

Rimsko božanstvo	Grčki pandan	Uloga
Saturn	Kron	Otac bogova i bog vremena
Jupiter	Zeus	Vrhovni rimski bog, bog svjetla i gromovnik
Neptun	Posejdon	Bog mora i zemljotresa
Pluton	Had	Bog smrti, podzemnog svijeta i tame
Venera	Afrodita	Božica ljubavi i plodnosti
Minerva	Atena	Božica rata i mudrosti
Vulkan	Hefest	Bog vatre, vulkana i kovača
Mars	Ares	Bog rata, otac Romula i Rema, sin kralja Numitora
Cerera	Demetra	Božica plodnosti zemlje, žetve i poljodjelstva
Merkur	Hermes	Bog trgovine i putovanja, glasnik bogova
Vesta	Hestija	Božica kućnog ognjišta i obitelji
Bacchus	Dioniz (Bakho)	Bog plodnosti, vina i veselja, hrane i užitka
Apolon	Apolon	Bog Sunca, svjetlosti i umjetnosti
Dijana	Artemida	Božica prirode, lova i Mjeseca
Junona	Hera	Glavna rimska božica, zaštitnica žena
Prozerpina	Perzefona (Kora)	Plutonova žena, kraljica Podzemnog svijeta, tame i smrti

Saturn

Saturn je bog vremena u rimskoj mitologiji. Njegova je žena Ops, a djeca su mu: Jupiter, Neptun, Pluton, Cerera, Junona i Vesta. U grčkoj mitologiji mu je pandan Kron.

Jupiter

Jupiter je vrhovni rimski bog, bog oluja, groma i munje. Jupiter je bog svjetla. On šalje grmljavinu i munju, zaštitnik je pravde, istine, ćudoređa, vojsku zaustavlja u bijegu i dosuđuje joj pobjedu. U povijesno je doba Jupiter Optimus Maximus glavno božanstvo Rima. Najstariji hram rimskog državnog kulta na kapitoliju posvećen je Jupiteru, Junoni i Minervi; u njemu je senat donosio odluke o objavljivanju rata, tu su se potpisivali međunarodni ugovori i vojskovođe prinosili žrtve, a pobjednički su imperatori na povratku u Rim u trijumfalnoj povorci najprije polazili u Jupiterov hram. Po Rimskom Carstvu podizani su mnogi hramovi u čast Jupitera (najčešće na brežuljcima)

koji su predstavljali simbol rimske moći. U carsko doba često ga u kultu identificiraju s različitim, stranim, osobito orijentalnim bogovima (Jupiter Optimus Maximus Serapis, Sabazios, Dolichenus i dr.). Jupiterov grčki pandan je Zeus.

Neptun

Neptun je rimski bog mora. Njegov je pandan kod Grka Posejdon. Po Neptunu je ime dobio jedan planet i radioaktivni element neptunij. Neptunova žena je Salacia. Imaju sina Tritona, vodenjaka.

Pluton

Pluton je bog podzemlja i smrti. Njegov je grčki pandan Had, iako su Grci Hada također nazivali Pluton. Pluton je povezivan s Plutosom, a po njemu je nazvan planet Pluton i radioaktivni element plutonij. Plutonova žena je Prozerpina, a Pluton ju je oteo od njezine majke Cerere. Pluton se ne bi zaljubio da ga nije začarala Venera, božica ljubavi.

Venera

Sandro Botticelli: Rođenje Venere, mit prisutan i u grčkoj mitologiji

Venera je rimska božica ljubavi, ljepote i braka. Njezin je grčki pandan Afrodita. Venera je udata za Vulkana, ali ga je stalno varala s Marsom, njegovim bratom. Po Veneri je ime dobio planet Sunčevog sustava. Venera je bila majka Eneje, praoca Rimljana, te ga je štitila tijekom svih njegovih bitaka, zajedno s Neptunom. Noris Patriticus je sin Venere i Marsa. Venerini pandani u drugim religijama su: Afrodita (Grčka), Turan (Etruščani), Freya (Germani), Ushas (hinduizam). Kao božica majčinstva, Venera je poznata kao Venus Genetrix (Majka Venera).

Minerva

Minervin kip

Minerva je božica ratnica, božica mudrosti. Ona je Jupiterova kćer, a u Grčkoj joj je pandan Atena. Bila je djevica, izumiteljica glazbe. Etruščanski pandan za Minervu je Menrva. Minerva je u Italiji mnogo štovana, ali je kao ratnica štovana samo u Rimu. U Britaniji je bila božica znanja pa je povezana s božicom Sulis. Minerva je u Rimu slavljena od 19. ožujka do 23. ožujka. Njezin je hram bio na brežuljku Aventinu. Minerva se i danas često prikazuje, na kipovima, na pečatima, u obrazovnim ustanovama. Pečat Kalifornije oslikava božicu Minervu koja u potpunosti izvire iz Jupiterove glave. U ranom 20. stoljeću Manuel José Estrada Cabrera, predsjednik Gvatemale, pokušao je promovirati "Minervin kult" u svojoj zemlji, no od svega je ostalo samo nekoliko hramova u helenskom stilu u parkovima diljem Gvatemale. Minervin kružni tok u Guadalajari, Meksiko, smješten na križanju avenija López Mateos, Vallarta, López Cotilla, Agustín Yáñez i Golfo de Cortez, prikazuje božicu kako stoji okružena velikom fontanom s natpisom koji kaže "Pravda, mudrost i snaga čuvaju ovaj odani grad".

Vulkan

Peter Paul Rubens:Vulkan kuje Jupiterove strijele

Vulkan je u rimskoj mitologiji sin Jupitera i Junone, te Venerin muž. Vulkan je bog vatre i vulkana, a izrađivao je i oružje i oklope za bogove i heroje. Također, sagradio je bogovima palače na planini Olimp, te je naprvio prvu ženu Pandoru za osvetu ljudima. U grčkoj mitologiji, Vulkan se naziva Hefest. Vulkan je živio u Etni i ondje izrađivao munje za Jupitera. Vulkanov brat je Mars. Vulkanov kip u Birminghamu, u Alabami, je najveća željezna statua na svijetu.

Mars

Kip Marsa na Brandenburškim vratima u Berlinu

Mars je u rimskoj mitologiji sin Jupitera i Junone, Vulkanov brat, Venerin ljubavnik, i bog rata. Otac je Romula i Rema, osnivača Rima, te su ga Rimljani smatrali svojim djedom. Za razliku od svoga grčkog pandana Aresa, koji je smatran sirovim i neotesanim, Mars je bio duboko štovani i vrlo omiljen rimski bog. Prema njemu je nazvana planet Mars.

Cerera

Kip Cerere s klasjem u rukama

Cerera ili Ceres je rimska božica žitarica i poljodjelstva. Često je prikazivana s klasjem žita, koje je bilo njen simbol. S Jupiterom je imala kći Prozerpinu, koju joj je oteo Pluton. Njen grčki pandan je Demetra. Po njoj je nazvan prvi otkriveni asteroid 1 Ceres.

Merkur

Hendrick Goltzius: Merkur sa slikarskom paletom i kistovima

Merkur je rimski bog trgovine, putovanja, te je glasnik bogova. Njegov grčki pandan je Hermes. Bio je Venerin ljubavnik. Vrlo je omiljeno božanstvo bio. Prema njemu je nazvan planet Merkur, te je engleski naziv za kemijski element živu mercury.

Izvorni i preuzeti bogovi

Izvorni rimski bogovi su uglavnom bili vezani za različite aspekte života. Zbog takve uloge, bilo ih je nevjerojatno mnogo. Najvažnije među njima Rimljani su nastavili štovati i nakon što su usvojili grčku kulturu i svoje najveće bogove poistovijetili s grčkima. Međutim ovi bogovi su češće štovani u krugu porodice, gdje je otac bio neka vrsta svećenika, a rijetki su imali velika svetišta ili pak hramove kakve su imali oni poistovijećeni s grčkima. Kako su Rimljani konstantno pokoravali nove teritorije tako su se susretali s lokalnim božanstvima koja bi, ako su im se sviđali, preuzimali. Bogovi koje su preuzeli i nastavili štovati su:

Izvorno božanstvo	Uloga	Preuzeta božanstva	Uloga i porijeklo
Janus	Bog vremena i obzora (nekoć vrhovni bog)	Mitra	Bog rata i pobjede iz Perzije
Fortuna	Božica sreće	Kibela	Velika Majka iz Frigije
Flora	Božica proljeća i cvijeća	Izida (Isis)	Božica civilizacije iz Egipta
Pomona	Božica plodova, berbe i obilja	Epona	Božica konja iz Galije
Belona	Božica bitke i krvoprolića
Roma	Božica Rimskog Carstva
Kvija	Božica mira, spokoja i odmora
Silvan	Bog šuma
Liber i Libera	Božanstva poljodjelstva i vinogradarstva
Kvirin	Bog moći i vlasti, reinkarnacija Romula
Lari	Božanstva doma i okućnice
Penati	Božanstva obitelji, radosti i blagostanja
Fides	Božica zadane riječi i zakletve
Honos	Bog časti i slave
Justicija	Božica pravde
Trojstvo zaštitnica djece
Karmenta Eduka Potina	Određuje im sudbinu Uči ih jesti i govoriti Uči ih piti i hodati