Selena
Selena (grč. Σελήνη, Selếnê) u grčkoj mitologiji božica je Mjeseca, ujedno i njegova personifikacija; kći Titana Hiperiona i Teje, Helijeva i Ejina sestra. Selenin je pandan u rimskoj mitologiji božica Luna.
Etimologija
urediSelenino ime vjerojatno je izvedeno od grčke riječi selas = "svijetao".
Karakteristike
urediU poslijerenesansnoj umjetnosti, Selena je prikazivana kao prekrasna žena blijeda lica kako vozi srebrnu kočiju koju vode volovi ili konji. Često je prikazivana kako jaše konja ili bika, noseći haljine i baklju, a na glavi joj je polumjesec. Poslije ju je u grčkoj mitologiji zasjenila Artemida, a u rimskoj Dijana.
Mitologija
urediObitelj
urediHelije je Selenin brat. Nakon što on završi svoj put preko nebesa, Selena preuzima njegovo mjesto. Oboje su personifikacije, Helije Sunca, a Selena Mjeseca. Njihova je sestra Eja, personifikacija zore.
Kao posljedak toga što ju je u grčkoj mitologiji zasjenila Artemida, često se pripisuje Seleni da je, poput Artemide, Zeusova kći. No, uglavnom je smatrana Titanidom. U homerskoj himni Hermesu govori se da je ona "svijetla Selena, kći gospoda Palanta, Megamedova sina"'.
Ljubav
urediApolonije od Roda donosi priču da je Selena voljela smrtnika — prekrasnog lovca ili pastira (u Pauzanijevoj inačici — kralja) Endimiona iz Male Azije. Bio je tako prekrasan da je Selena zamolila Zeusa da ga učini besmrtnim tako da je nikad ne ostavi.
U drugoj inačici mita sam Endimion odlučuje zauvijek živjeti u snu. Selena je s njime imala pedeset kćeri.
Homerska himna o Seleni donosi da je Selena Zeusu rodila kćeri Pandiju, sjajan i pun Mjesec te Herzu. Prema nekim izvorima, njezin je potomak i nemejski lav.
Selena je imala i vezu s Panom koji ju je zaveo odjenuvši se u ovčju kožu te joj je dao jaram bijelih volova koji su vukli kočiju. U homerskoj himni njezinu su kočiju vukli dugogrivi konji.
Literatura
uredi- Apolodor: Biblioteka
- Heziod: Teogonija
- Homerske himne
- Burkert, Walter: Greek Religion, Harvard University Press, Cambridge, 1985.
- Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
- Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.